Sličnosti između Popis otoka Hrvatske i Vis
Popis otoka Hrvatske i Vis imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biševo, Brusnik, Hrvatska, Jabuka (otok), Jadransko more, Korčula, Mali Budikovac, Otok, Ravnik (otok), Svetac (otok), Veli Budikovac, Vis.
Biševo
Biševo (komiški čakavski: Bisovo, tal. Busi) je otok u Jadranskom moru nedaleko Visa, poznat po svojoj Modroj špilji, Medvidinoj špilji, malom plavcu i pješčanim plažama.
Biševo i Popis otoka Hrvatske · Biševo i Vis ·
Brusnik
Brusnik je nenaseljen hrvatski jadranski otok 23 kilometara zapadno od Visa.
Brusnik i Popis otoka Hrvatske · Brusnik i Vis ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Popis otoka Hrvatske · Hrvatska i Vis ·
Jabuka (otok)
Jabuka je vulkanski otočić čunjastog oblika u Jadranu, zapadno od Visa.
Jabuka (otok) i Popis otoka Hrvatske · Jabuka (otok) i Vis ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Jadransko more i Popis otoka Hrvatske · Jadransko more i Vis ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Korčula i Popis otoka Hrvatske · Korčula i Vis ·
Mali Budikovac
Mali Budikovac je nenaseljeni otočić u Viškom otočju.
Mali Budikovac i Popis otoka Hrvatske · Mali Budikovac i Vis ·
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Otok i Popis otoka Hrvatske · Otok i Vis ·
Ravnik (otok)
Ravnik je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, koji se nalazi oko 500 m ispred uvale Rukavac na južnoj strani otoka Vis.
Popis otoka Hrvatske i Ravnik (otok) · Ravnik (otok) i Vis ·
Svetac (otok)
Svetac je službeno ime pučinskog otoka u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, zapadno od otoka Visa.
Popis otoka Hrvatske i Svetac (otok) · Svetac (otok) i Vis ·
Veli Budikovac
Veli Budikovac (na mjesnom narječju hrvatskog jezika Budihovac) je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Popis otoka Hrvatske i Veli Budikovac · Veli Budikovac i Vis ·
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Popis otoka Hrvatske i Vis imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Popis otoka Hrvatske i Vis
Usporedba između Popis otoka Hrvatske i Vis
Popis otoka Hrvatske ima 588 odnose, a Vis ima 84. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 1.79% = 12 / (588 + 84).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Popis otoka Hrvatske i Vis. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: