Sličnosti između Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Slavonski Brod
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Slavonski Brod imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Autocesta A3, Autocesta A5, Bosna i Hercegovina, Bregana, Brod Moravice, Brod na Kupi, Brodski Varoš, Brodsko-posavska županija, Hrvatska, Osijek, Podvinje, Rijeka, Sava, Slavonski Brod, Split, Vukovar, Zadar, Zagreb.
Autocesta A3
Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).
Autocesta A3 i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Autocesta A3 i Slavonski Brod ·
Autocesta A5
Autocesta A5 ("Slavonska autocesta" ili "Slavonika"), autocesta je na istoku Hrvatske, u Slavoniji, te je dio europskog pravca E73.
Autocesta A5 i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Autocesta A5 i Slavonski Brod ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Bosna i Hercegovina i Slavonski Brod ·
Bregana
Bregana je naselje koje administrativno pripada Gradu Samoboru.
Bregana i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Bregana i Slavonski Brod ·
Brod Moravice
Brod Moravice je općina u Hrvatskoj.
Brod Moravice i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Brod Moravice i Slavonski Brod ·
Brod na Kupi
Brod na Kupi je mjesto u Hrvatskoj.
Brod na Kupi i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Brod na Kupi i Slavonski Brod ·
Brodski Varoš
Brodski Varoš je naselje u sastavu Grada Slavonskog Broda, u Brodsko-posavskoj županiji.
Brodski Varoš i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Brodski Varoš i Slavonski Brod ·
Brodsko-posavska županija
Slavonski Brod administrativni centar županije Nova Gradiška centar zapadnoga dijela županije Vrpolju na istoku županije Brodsko-posavska županija je smještena u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra).
Brodsko-posavska županija i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Brodsko-posavska županija i Slavonski Brod ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Hrvatska i Slavonski Brod ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Osijek i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Osijek i Slavonski Brod ·
Podvinje
Podvinje je naselje u sastavu Slavonskog Broda (Brodsko-posavska županija).
Podvinje i Popis županijskih cesta u Hrvatskoj · Podvinje i Slavonski Brod ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Rijeka · Rijeka i Slavonski Brod ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Sava · Sava i Slavonski Brod ·
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Slavonski Brod · Slavonski Brod i Slavonski Brod ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Split · Slavonski Brod i Split ·
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Vukovar · Slavonski Brod i Vukovar ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Zadar · Slavonski Brod i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Zagreb · Slavonski Brod i Zagreb ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Slavonski Brod imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Slavonski Brod
Usporedba između Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Slavonski Brod
Popis županijskih cesta u Hrvatskoj ima 3261 odnose, a Slavonski Brod ima 224. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 0.52% = 18 / (3261 + 224).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Popis županijskih cesta u Hrvatskoj i Slavonski Brod. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: