Brže od pregledniku!Sličnosti između Porin (nagrada) i Đelo Jusić
Porin (nagrada) i Đelo Jusić imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Croatia Records, Dobitnici Porina 1997., Dobitnici Porina 2007., Dubrovnik, Glazbenik, Hrvatska, Ibrica Jusić, Klasična glazba, Oliver Dragojević, Pop, Skladatelj, Split, Tereza Kesovija, Zagreb, 1995., 1997., 1999., 2000., 2003., 2019..
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Croatia Records i Porin (nagrada) · Croatia Records i Đelo Jusić ·
Dobitnici Porina 1997.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Dobitnici Porina 1997. i Porin (nagrada) · Dobitnici Porina 1997. i Đelo Jusić ·
Dobitnici Porina 2007.
Porin je najuglednija diskografska nagrada u Republici Hrvatskoj.
Dobitnici Porina 2007. i Porin (nagrada) · Dobitnici Porina 2007. i Đelo Jusić ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Porin (nagrada) · Dubrovnik i Đelo Jusić ·
Glazbenik
Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.
Glazbenik i Porin (nagrada) · Glazbenik i Đelo Jusić ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Porin (nagrada) · Hrvatska i Đelo Jusić ·
Ibrica Jusić
Ibrica Jusić (Dubrovnik, 15. prosinca 1944.), hrvatski kantautor i glazbenik.
Ibrica Jusić i Porin (nagrada) · Ibrica Jusić i Đelo Jusić ·
Klasična glazba
Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.
Klasična glazba i Porin (nagrada) · Klasična glazba i Đelo Jusić ·
Oliver Dragojević
Oliver Dragojević (Split, 7. prosinca 1947. – Split, 29. srpnja 2018.) bio je hrvatski glazbenik.
Oliver Dragojević i Porin (nagrada) · Oliver Dragojević i Đelo Jusić ·
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Pop i Porin (nagrada) · Pop i Đelo Jusić ·
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Porin (nagrada) i Skladatelj · Skladatelj i Đelo Jusić ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Porin (nagrada) i Split · Split i Đelo Jusić ·
Tereza Kesovija
Tereza Kesovija (Dubrovnik, 3. listopada 1938.) hrvatska je pjevačica.
Porin (nagrada) i Tereza Kesovija · Tereza Kesovija i Đelo Jusić ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Porin (nagrada) i Zagreb · Zagreb i Đelo Jusić ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Porin (nagrada) · 1995. i Đelo Jusić ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Porin (nagrada) · 1997. i Đelo Jusić ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Porin (nagrada) · 1999. i Đelo Jusić ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Porin (nagrada) · 2000. i Đelo Jusić ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Porin (nagrada) · 2003. i Đelo Jusić ·
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Porin (nagrada) i Đelo Jusić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Porin (nagrada) i Đelo Jusić
Usporedba između Porin (nagrada) i Đelo Jusić
Porin (nagrada) ima 302 odnose, a Đelo Jusić ima 99. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 4.99% = 20 / (302 + 99).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Porin (nagrada) i Đelo Jusić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
