Povijest i Tehnologija drevnih civilizacija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Povijest i Tehnologija drevnih civilizacija

Povijest vs. Tehnologija drevnih civilizacija

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest. navodnjavanja. Venere u razdoblju od oko 21 godine. Semiramidinih visećih vrtova; u pozadini se vidi Babilonska kula. kormila na staroegipatskom riječnom brodu (između 1422–1411 pr.Kr.) Civilizacije Doline Inda (3000–1500 pr.Kr.). drevne Kine (2. stoljeće pr. Kr.). stare Grčke. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Prikaz rala iz drevnog Egipta (oko 1200 pr.Kr.). piva iz drevnog Egipta. Rumunjskoj. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Zigurat Dur Untaš, 13. stoljeće pr. Kr. Piramide u Gizi. Kineski zid. Kraljevskom cestom. Kotač iz drevne Mezopotamije star oko 4000 godina. Rekonstrukcija Keopsovog broda. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. Mikene u Grčkoj, 14. st. pr. Kr. Tehnologija drevnih civilizacija se odnosi na urbanu revolucija, koja označava kraj kamenoga doba i početak brončanoga doba, kraj prapovijesti i početak povijesti, koja je započela prije otprilike 6000 godina na Bliskom istoku i u konačnici je dovela do prvih civilizacija, sa svim društvenim i povijesnim posljedicama koje ih prate: visoka gustoća stanovništva (veće populacije), gradovi, razvoj složenih i raslojenih društava (specijalizacija struka i oštrija podjela rada), centralizirana politička i gospodarska vlast (nastanak i organiziranje regionalnih država), institucije prisile (vojska, prikupljanja poreza, policija), vjerske institucije i klasa svećenika, monumentalna arhitektura (palače, hramovi, spomenici), širenje trgovine, novac, standardizirani utezi i mjere, kontrola nad mineralnim izvorima, nastanak pisma, matematike i astronomije.

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Astronomija i Povijest · Astronomija i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Bliski istok i Povijest · Bliski istok i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Brončano doba i Povijest · Brončano doba i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Civilizacija

Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.

Civilizacija i Povijest · Civilizacija i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Domaći konj

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.

Domaći konj i Povijest · Domaći konj i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Domaći magarac

Domaći magarci (lat. Equus (Asinus) asinus), domaće su životinje rasprostranjene cijelim svijetom.

Domaći magarac i Povijest · Domaći magarac i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Eufrat

Eufrat u Deir ez-Zouru u Siriji. Eufrat (grč. Εὐφράτης; arap. الفرات Al-Furat; heb. פְּרָת Perat; kurdski: Firat; turski: Fırat; staroperzijski: Ufrat, akadski: Pu-rat-tu) je zapadnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Tigris).

Eufrat i Povijest · Eufrat i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Harappa

Položaj grada Harappe Harappa je selo u Pakistanu, na gornjem toku rijeke Ind, u čijoj blizini je lokalitet prapovijesnog nalazišta grada iz vremena Indske civilizacije.

Harappa i Povijest · Harappa i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Herodot i Povijest · Herodot i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Ind

Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.

Ind i Povijest · Ind i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Jangce

Jangce (kineski Chang Jiang; prevedeno Duga rijeka) je najduža rijeka u Aziji i treća najduža na svijetu (iza Amazone i Nila).

Jangce i Povijest · Jangce i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Ječam

Ječam (lat. Hordeum), biljni rod jednogodišnjih i dvogodišnjih raslinja i trajnica iz porodice trava.

Ječam i Povijest · Ječam i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Kina i Povijest · Kina i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Mlađe kameno doba i Povijest · Mlađe kameno doba i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Mohenjo Daro

Mohenjo Daro povijesni je grad na donjem toku Inda u današnjem Pakistanu, koji je u razdoblju od 2600. pr. Kr. do 1800. pr. Kr. bio dio indske kulture.

Mohenjo Daro i Povijest · Mohenjo Daro i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Nil

Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.

Nil i Povijest · Nil i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Pismo

logografsko) Pismo je vrsta sustava simbola koje služi za zapisivanje jezika.

Pismo i Povijest · Pismo i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Povijest Kine

'''Povijesni razvoj Kine''' Kina je uz Indiju i Iran zemlja s najstarijom neprekidnom civilizacijom na svijetu s kontinuitetom od više od 4.000 godina.

Povijest i Povijest Kine · Povijest Kine i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Prapovijest

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.

Povijest i Prapovijest · Prapovijest i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Riža

Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.

Povijest i Riža · Riža i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Povijest i Stara Grčka · Stara Grčka i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Povijest i Starije kameno doba · Starije kameno doba i Tehnologija drevnih civilizacija · Vidi više »

Tigris

Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.

Povijest i Tigris · Tehnologija drevnih civilizacija i Tigris · Vidi više »