Brže od pregledniku!Sličnosti između Burbonci i Povijest Europe
Burbonci i Povijest Europe imaju 48 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Apsolutizam, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Španjolska, Bečki kongres, Bitka kod Leipziga, Elba, Europa, Filip V., španjolski kralj, Franačka, Francuska, Francuska revolucija, Habsburg, Henrik IV., kralj Francuske, Italija, Joseph Bonaparte, Jules Mazarin, Luj XIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Marija Antoaneta, Marija Terezija Austrijska, Napoleon Bonaparte, Nizozemska, Pokrajina, Rat za španjolsku baštinu, Sveto Rimsko Carstvo, 1527., 16. stoljeće, 1643., ..., 1648., 1658., 1700., 1701., 1714., 1715., 1774., 1792., 1793., 18. stoljeće, 1806., 1808., 1813., 1814., 1815., 1830., 1848., 1873.. Proširite indeks (18 više) »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Apsolutizam i Burbonci · Apsolutizam i Povijest Europe ·
Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu
Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.
Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu i Burbonci · Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu i Povijest Europe ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Burbonci · Španjolska i Povijest Europe ·
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Bečki kongres i Burbonci · Bečki kongres i Povijest Europe ·
Bitka kod Leipziga
Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.
Bitka kod Leipziga i Burbonci · Bitka kod Leipziga i Povijest Europe ·
Elba
Elba talijanski je otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.
Burbonci i Elba · Elba i Povijest Europe ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Burbonci i Europa · Europa i Povijest Europe ·
Filip V., španjolski kralj
Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.
Burbonci i Filip V., španjolski kralj · Filip V., španjolski kralj i Povijest Europe ·
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Burbonci i Franačka · Franačka i Povijest Europe ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Burbonci i Francuska · Francuska i Povijest Europe ·
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Burbonci i Francuska revolucija · Francuska revolucija i Povijest Europe ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Burbonci i Habsburg · Habsburg i Povijest Europe ·
Henrik IV., kralj Francuske
Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.
Burbonci i Henrik IV., kralj Francuske · Henrik IV., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Burbonci i Italija · Italija i Povijest Europe ·
Joseph Bonaparte
Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.
Burbonci i Joseph Bonaparte · Joseph Bonaparte i Povijest Europe ·
Jules Mazarin
'''Kardinal Jules Mazarin'''Portret Pierra Louisa Boucharta Jules Mazarin, (Pescina, Abruzzi, Italija, 14. srpnja 1602. – Vincennes, Francuska 9. ožujka 1661.), bio je kardinal i predsjednik vlade Francuske od 1642.
Burbonci i Jules Mazarin · Jules Mazarin i Povijest Europe ·
Luj XIII., kralj Francuske
Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.
Burbonci i Luj XIII., kralj Francuske · Luj XIII., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Luj XIV., kralj Francuske
Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.
Burbonci i Luj XIV., kralj Francuske · Luj XIV., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Burbonci i Luj XV., kralj Francuske · Luj XV., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Burbonci i Luj XVI., kralj Francuske · Luj XVI., kralj Francuske i Povijest Europe ·
Marija Antoaneta
Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.
Burbonci i Marija Antoaneta · Marija Antoaneta i Povijest Europe ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Burbonci i Marija Terezija Austrijska · Marija Terezija Austrijska i Povijest Europe ·
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Burbonci i Napoleon Bonaparte · Napoleon Bonaparte i Povijest Europe ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Burbonci i Nizozemska · Nizozemska i Povijest Europe ·
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Burbonci i Pokrajina · Pokrajina i Povijest Europe ·
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Burbonci i Rat za španjolsku baštinu · Povijest Europe i Rat za španjolsku baštinu ·
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Burbonci i Sveto Rimsko Carstvo · Povijest Europe i Sveto Rimsko Carstvo ·
1527.
Bez opisa.
1527. i Burbonci · 1527. i Povijest Europe ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Burbonci · 16. stoljeće i Povijest Europe ·
1643.
Bez opisa.
1643. i Burbonci · 1643. i Povijest Europe ·
1648.
Bez opisa.
1648. i Burbonci · 1648. i Povijest Europe ·
1658.
Bez opisa.
1658. i Burbonci · 1658. i Povijest Europe ·
1700.
Bez opisa.
1700. i Burbonci · 1700. i Povijest Europe ·
1701.
Bez opisa.
1701. i Burbonci · 1701. i Povijest Europe ·
1714.
Bez opisa.
1714. i Burbonci · 1714. i Povijest Europe ·
1715.
Bez opisa.
1715. i Burbonci · 1715. i Povijest Europe ·
1774.
Bez opisa.
1774. i Burbonci · 1774. i Povijest Europe ·
1792.
Bez opisa.
1792. i Burbonci · 1792. i Povijest Europe ·
1793.
Bez opisa.
1793. i Burbonci · 1793. i Povijest Europe ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Burbonci · 18. stoljeće i Povijest Europe ·
1806.
Bez opisa.
1806. i Burbonci · 1806. i Povijest Europe ·
1808.
Bez opisa.
1808. i Burbonci · 1808. i Povijest Europe ·
1813.
Bez opisa.
1813. i Burbonci · 1813. i Povijest Europe ·
1814.
Bez opisa.
1814. i Burbonci · 1814. i Povijest Europe ·
1815.
Bez opisa.
1815. i Burbonci · 1815. i Povijest Europe ·
1830.
Bez opisa.
1830. i Burbonci · 1830. i Povijest Europe ·
1848.
Bez opisa.
1848. i Burbonci · 1848. i Povijest Europe ·
1873.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Burbonci i Povijest Europe imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Burbonci i Povijest Europe
Usporedba između Burbonci i Povijest Europe
Burbonci ima 151 odnose, a Povijest Europe ima 816. Kao što im je zajedničko 48, Jaccard indeks 4.96% = 48 / (151 + 816).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Burbonci i Povijest Europe. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
