Sličnosti između Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo
Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo imaju 116 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Adam Smith, Alexander Pope, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki rat za neovisnost, Anglikanska zajednica, Apsolutizam, Atlantski ocean, Škotska, Balkan, Benjamin Franklin, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Demokracija, Denis Diderot, Empirizam, Etika, Europa, Filozofija, Francuska, Francuska akademija, Francuska revolucija, Fridrik II. Veliki, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, George Washington, Grčka, Habsburška Monarhija, Immanuel Kant, Industrijska revolucija, Italija, James Madison, James Watt, ..., Jean-Jacques Rousseau, Johann Gottlieb Fichte, John Locke, Joseph Haydn, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Kalinjingrad, Katarina II. Velika, Kazalište, Klasicizam, Kršćanstvo, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, London, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Mađarska, Martin Luther, Napoleonski ratovi, Neoklasicizam, Nicolas de Condorcet, Nizozemska, Novi svijet, Osmansko Carstvo, Pariz, Parni stroj, Plemstvo, Poljska, Prosvijećeni apsolutizam, Protestantizam, Pruska, Racionalizam, Renesansa, Rim, Robovlasništvo, Romantizam, Rusko Carstvo, Sekularizacija, Sjedinjene Američke Države, Status quo, Thomas Hobbes, Thomas Jefferson, Thomas Paine, Tridesetogodišnji rat, Ukrajina, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Virginia, Voltaire, Wolfgang Amadeus Mozart, Znanost, 16. stoljeće, 1642., 1651., 1687., 1689., 1709., 1711., 1714., 1715., 1725., 1733., 1750., 1751., 1762., 1764., 1765., 1768., 1772., 1776., 1780., 1781., 1783., 1784., 1785., 1789., 1790., 1791., 1794., 1796., 1799., 18. stoljeće, 1804., 1805., 1815., 19. stoljeće, 1989., 1991., 20. stoljeće. Proširite indeks (86 više) »
Adam Smith
Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.
Adam Smith i Povijest Europe · Adam Smith i Prosvjetiteljstvo ·
Alexander Pope
'''Alexander Pope''' Alexander Pope (London, 21. svibnja 1688. – Twickenham, (danas London), 30. svibnja 1744.), engleski književnik.
Alexander Pope i Povijest Europe · Alexander Pope i Prosvjetiteljstvo ·
Američka deklaracija o neovisnosti
Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.
Američka deklaracija o neovisnosti i Povijest Europe · Američka deklaracija o neovisnosti i Prosvjetiteljstvo ·
Američki rat za neovisnost
Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.
Američki rat za neovisnost i Povijest Europe · Američki rat za neovisnost i Prosvjetiteljstvo ·
Anglikanska zajednica
Anglikanska zajednica (eng. Anglican Communion) ili Anglikanska Crkva je kršćanska crkvena zajednica proširena u cijelom svijetu, koja u svojoj predaji sjedinjuje elemente katoličke i evangeličke vjerske tradicije.
Anglikanska zajednica i Povijest Europe · Anglikanska zajednica i Prosvjetiteljstvo ·
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Apsolutizam i Povijest Europe · Apsolutizam i Prosvjetiteljstvo ·
Atlantski ocean
Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.
Atlantski ocean i Povijest Europe · Atlantski ocean i Prosvjetiteljstvo ·
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Škotska i Povijest Europe · Škotska i Prosvjetiteljstvo ·
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Balkan i Povijest Europe · Balkan i Prosvjetiteljstvo ·
Benjamin Franklin
munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.
Benjamin Franklin i Povijest Europe · Benjamin Franklin i Prosvjetiteljstvo ·
Charles-Louis de Secondat Montesquieu
Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.
Charles-Louis de Secondat Montesquieu i Povijest Europe · Charles-Louis de Secondat Montesquieu i Prosvjetiteljstvo ·
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Demokracija i Povijest Europe · Demokracija i Prosvjetiteljstvo ·
Denis Diderot
'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.
Denis Diderot i Povijest Europe · Denis Diderot i Prosvjetiteljstvo ·
Empirizam
Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.
Empirizam i Povijest Europe · Empirizam i Prosvjetiteljstvo ·
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Etika i Povijest Europe · Etika i Prosvjetiteljstvo ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Povijest Europe · Europa i Prosvjetiteljstvo ·
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Filozofija i Povijest Europe · Filozofija i Prosvjetiteljstvo ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Povijest Europe · Francuska i Prosvjetiteljstvo ·
Francuska akademija
Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnovao kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika, a on sam je djelovao kao mecena.
Francuska akademija i Povijest Europe · Francuska akademija i Prosvjetiteljstvo ·
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Francuska revolucija i Povijest Europe · Francuska revolucija i Prosvjetiteljstvo ·
Fridrik II. Veliki
Fridrik II.
Fridrik II. Veliki i Povijest Europe · Fridrik II. Veliki i Prosvjetiteljstvo ·
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Povijest Europe · Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Prosvjetiteljstvo ·
George Washington
George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).
George Washington i Povijest Europe · George Washington i Prosvjetiteljstvo ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Grčka i Povijest Europe · Grčka i Prosvjetiteljstvo ·
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Habsburška Monarhija i Povijest Europe · Habsburška Monarhija i Prosvjetiteljstvo ·
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Immanuel Kant i Povijest Europe · Immanuel Kant i Prosvjetiteljstvo ·
Industrijska revolucija
U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.
Industrijska revolucija i Povijest Europe · Industrijska revolucija i Prosvjetiteljstvo ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Italija i Povijest Europe · Italija i Prosvjetiteljstvo ·
James Madison
James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.
James Madison i Povijest Europe · James Madison i Prosvjetiteljstvo ·
James Watt
Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.
James Watt i Povijest Europe · James Watt i Prosvjetiteljstvo ·
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Jean-Jacques Rousseau i Povijest Europe · Jean-Jacques Rousseau i Prosvjetiteljstvo ·
Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.
Johann Gottlieb Fichte i Povijest Europe · Johann Gottlieb Fichte i Prosvjetiteljstvo ·
John Locke
'''John Locke''' John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. – Oates, 28. listopada 1704.) bio je engleski filozof i politički pisac, utemeljitelj klasičnog britanskog empirizma.
John Locke i Povijest Europe · John Locke i Prosvjetiteljstvo ·
Joseph Haydn
Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.
Joseph Haydn i Povijest Europe · Joseph Haydn i Prosvjetiteljstvo ·
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Europe · Josip II., car Svetog Rimskog Carstva i Prosvjetiteljstvo ·
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Kalinjingrad i Povijest Europe · Kalinjingrad i Prosvjetiteljstvo ·
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Katarina II. Velika i Povijest Europe · Katarina II. Velika i Prosvjetiteljstvo ·
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Kazalište i Povijest Europe · Kazalište i Prosvjetiteljstvo ·
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Klasicizam i Povijest Europe · Klasicizam i Prosvjetiteljstvo ·
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Kršćanstvo i Povijest Europe · Kršćanstvo i Prosvjetiteljstvo ·
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva i Povijest Europe · Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva i Prosvjetiteljstvo ·
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
London i Povijest Europe · London i Prosvjetiteljstvo ·
Luj XV., kralj Francuske
'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.
Luj XV., kralj Francuske i Povijest Europe · Luj XV., kralj Francuske i Prosvjetiteljstvo ·
Luj XVI., kralj Francuske
Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.
Luj XVI., kralj Francuske i Povijest Europe · Luj XVI., kralj Francuske i Prosvjetiteljstvo ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Mađarska i Povijest Europe · Mađarska i Prosvjetiteljstvo ·
Martin Luther
'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.
Martin Luther i Povijest Europe · Martin Luther i Prosvjetiteljstvo ·
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Napoleonski ratovi i Povijest Europe · Napoleonski ratovi i Prosvjetiteljstvo ·
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Neoklasicizam i Povijest Europe · Neoklasicizam i Prosvjetiteljstvo ·
Nicolas de Condorcet
Nicolas Antoine Caritat de Condorcet (Ribemont, 17. rujna 1743. – Bourg-la-Reine, 29. ožujka 1794.) bio je francuski filozof, političar, ekonomist i enciklopedist.
Nicolas de Condorcet i Povijest Europe · Nicolas de Condorcet i Prosvjetiteljstvo ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Nizozemska i Povijest Europe · Nizozemska i Prosvjetiteljstvo ·
Novi svijet
Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.
Novi svijet i Povijest Europe · Novi svijet i Prosvjetiteljstvo ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Osmansko Carstvo i Povijest Europe · Osmansko Carstvo i Prosvjetiteljstvo ·
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pariz i Povijest Europe · Pariz i Prosvjetiteljstvo ·
Parni stroj
stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.
Parni stroj i Povijest Europe · Parni stroj i Prosvjetiteljstvo ·
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Plemstvo i Povijest Europe · Plemstvo i Prosvjetiteljstvo ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Poljska i Povijest Europe · Poljska i Prosvjetiteljstvo ·
Prosvijećeni apsolutizam
18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.
Povijest Europe i Prosvijećeni apsolutizam · Prosvijećeni apsolutizam i Prosvjetiteljstvo ·
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Povijest Europe i Protestantizam · Prosvjetiteljstvo i Protestantizam ·
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Povijest Europe i Pruska · Prosvjetiteljstvo i Pruska ·
Racionalizam
Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.
Povijest Europe i Racionalizam · Prosvjetiteljstvo i Racionalizam ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Povijest Europe i Renesansa · Prosvjetiteljstvo i Renesansa ·
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Povijest Europe i Rim · Prosvjetiteljstvo i Rim ·
Robovlasništvo
mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.
Povijest Europe i Robovlasništvo · Prosvjetiteljstvo i Robovlasništvo ·
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Povijest Europe i Romantizam · Prosvjetiteljstvo i Romantizam ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Povijest Europe i Rusko Carstvo · Prosvjetiteljstvo i Rusko Carstvo ·
Sekularizacija
Sekularizacija je transformacija društva od bliske identifikacije s religioznim vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim institucijama.
Povijest Europe i Sekularizacija · Prosvjetiteljstvo i Sekularizacija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Povijest Europe i Sjedinjene Američke Države · Prosvjetiteljstvo i Sjedinjene Američke Države ·
Status quo
Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.
Povijest Europe i Status quo · Prosvjetiteljstvo i Status quo ·
Thomas Hobbes
'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.
Povijest Europe i Thomas Hobbes · Prosvjetiteljstvo i Thomas Hobbes ·
Thomas Jefferson
Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.
Povijest Europe i Thomas Jefferson · Prosvjetiteljstvo i Thomas Jefferson ·
Thomas Paine
Thomas Paine (Thetford, 29. siječnja 1737. – New York, 8. lipnja 1809.), američko-britanski filozof i književnik.
Povijest Europe i Thomas Paine · Prosvjetiteljstvo i Thomas Paine ·
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Povijest Europe i Tridesetogodišnji rat · Prosvjetiteljstvo i Tridesetogodišnji rat ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Povijest Europe i Ukrajina · Prosvjetiteljstvo i Ukrajina ·
Ustav Sjedinjenih Američkih Država
Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.
Povijest Europe i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Prosvjetiteljstvo i Ustav Sjedinjenih Američkih Država ·
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Povijest Europe i Virginia · Prosvjetiteljstvo i Virginia ·
Voltaire
Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.
Povijest Europe i Voltaire · Prosvjetiteljstvo i Voltaire ·
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Povijest Europe i Wolfgang Amadeus Mozart · Prosvjetiteljstvo i Wolfgang Amadeus Mozart ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Povijest Europe i Znanost · Prosvjetiteljstvo i Znanost ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Povijest Europe · 16. stoljeće i Prosvjetiteljstvo ·
1642.
Bez opisa.
1642. i Povijest Europe · 1642. i Prosvjetiteljstvo ·
1651.
Bez opisa.
1651. i Povijest Europe · 1651. i Prosvjetiteljstvo ·
1687.
Bez opisa.
1687. i Povijest Europe · 1687. i Prosvjetiteljstvo ·
1689.
Bez opisa.
1689. i Povijest Europe · 1689. i Prosvjetiteljstvo ·
1709.
Bez opisa.
1709. i Povijest Europe · 1709. i Prosvjetiteljstvo ·
1711.
Bez opisa.
1711. i Povijest Europe · 1711. i Prosvjetiteljstvo ·
1714.
Bez opisa.
1714. i Povijest Europe · 1714. i Prosvjetiteljstvo ·
1715.
Bez opisa.
1715. i Povijest Europe · 1715. i Prosvjetiteljstvo ·
1725.
Bez opisa.
1725. i Povijest Europe · 1725. i Prosvjetiteljstvo ·
1733.
Bez opisa.
1733. i Povijest Europe · 1733. i Prosvjetiteljstvo ·
1750.
Bez opisa.
1750. i Povijest Europe · 1750. i Prosvjetiteljstvo ·
1751.
Bez opisa.
1751. i Povijest Europe · 1751. i Prosvjetiteljstvo ·
1762.
Bez opisa.
1762. i Povijest Europe · 1762. i Prosvjetiteljstvo ·
1764.
Bez opisa.
1764. i Povijest Europe · 1764. i Prosvjetiteljstvo ·
1765.
Bez opisa.
1765. i Povijest Europe · 1765. i Prosvjetiteljstvo ·
1768.
Bez opisa.
1768. i Povijest Europe · 1768. i Prosvjetiteljstvo ·
1772.
Bez opisa.
1772. i Povijest Europe · 1772. i Prosvjetiteljstvo ·
1776.
Bez opisa.
1776. i Povijest Europe · 1776. i Prosvjetiteljstvo ·
1780.
Bez opisa.
1780. i Povijest Europe · 1780. i Prosvjetiteljstvo ·
1781.
Bez opisa.
1781. i Povijest Europe · 1781. i Prosvjetiteljstvo ·
1783.
Bez opisa.
1783. i Povijest Europe · 1783. i Prosvjetiteljstvo ·
1784.
Bez opisa.
1784. i Povijest Europe · 1784. i Prosvjetiteljstvo ·
1785.
Bez opisa.
1785. i Povijest Europe · 1785. i Prosvjetiteljstvo ·
1789.
Bez opisa.
1789. i Povijest Europe · 1789. i Prosvjetiteljstvo ·
1790.
Bez opisa.
1790. i Povijest Europe · 1790. i Prosvjetiteljstvo ·
1791.
Bez opisa.
1791. i Povijest Europe · 1791. i Prosvjetiteljstvo ·
1794.
Bez opisa.
1794. i Povijest Europe · 1794. i Prosvjetiteljstvo ·
1796.
Bez opisa.
1796. i Povijest Europe · 1796. i Prosvjetiteljstvo ·
1799.
Bez opisa.
1799. i Povijest Europe · 1799. i Prosvjetiteljstvo ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Povijest Europe · 18. stoljeće i Prosvjetiteljstvo ·
1804.
Bez opisa.
1804. i Povijest Europe · 1804. i Prosvjetiteljstvo ·
1805.
Bez opisa.
1805. i Povijest Europe · 1805. i Prosvjetiteljstvo ·
1815.
Bez opisa.
1815. i Povijest Europe · 1815. i Prosvjetiteljstvo ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Povijest Europe · 19. stoljeće i Prosvjetiteljstvo ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Povijest Europe · 1989. i Prosvjetiteljstvo ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Povijest Europe · 1991. i Prosvjetiteljstvo ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Povijest Europe · 20. stoljeće i Prosvjetiteljstvo ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo
Usporedba između Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo
Povijest Europe ima 816 odnose, a Prosvjetiteljstvo ima 405. Kao što im je zajedničko 116, Jaccard indeks 9.50% = 116 / (816 + 405).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: