OdlazniDolazni

🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!

Sadržaj

1. 626 odnosi: Aachenski mir (1748.), Adam Smith, Adolf Hitler, Afrika, Akademija, Aleksandar I., ruski car, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Alexander Pope, Alkibijad, Alpe, Amandman, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki rat za neovisnost, Ana, kraljica Velike Britanije, Ana, ruska carica, Anglikanska zajednica, Anglo-američki rat, Antički Rim, Antonin Pio, Apeninski poluotok, Apsolutizam, Aristotel, Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu, Arminije, Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona, Atena (polis), Atenska demokracija, Atentat, Atentat na Cezara, Atlantski ocean, Augsburški mir, August, August II. Jaki, Auguste Marmont, Austrija, Austrijski nasljedni rat, Aventin, Azija, Azov, Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske, Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske, Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske, Školska knjiga, Škotska, Šleska, Španjolska, Španjolski rat za neovisnost, Švedska, Židovi, ... Proširite indeks (576 više) » « Stisni indeks

Aachenski mir (1748.)

Europa nakon Aachenskog mira iz 1748. godine Aachenski mir 1748. godine, sklopljen je poslije Austrijskog nasljednog rata između Austrije, Engleske, Nizozemske i Sardinije s jedne, a Francuske i Španjolske s druge strane.

Pogledaj Povijest Europe i Aachenski mir (1748.)

Adam Smith

Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.

Pogledaj Povijest Europe i Adam Smith

Adolf Hitler

Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.

Pogledaj Povijest Europe i Adolf Hitler

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Pogledaj Povijest Europe i Afrika

Akademija

Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.

Pogledaj Povijest Europe i Akademija

Aleksandar I., ruski car

Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Aleksandar I., ruski car

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Pogledaj Povijest Europe i Aleksandar Veliki

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Pogledaj Povijest Europe i Aleksandrija

Alexander Pope

'''Alexander Pope''' Alexander Pope (London, 21. svibnja 1688. – Twickenham, (danas London), 30. svibnja 1744.), engleski književnik.

Pogledaj Povijest Europe i Alexander Pope

Alkibijad

'''Alkibijad''' Alkibijad je rođen oko 450. pr. Kr. u Ateni; umro je 404. pr. Kr. u Melisi (Melissa), Mala Azija današnja Anatolija u zapadnoj Turskoj.

Pogledaj Povijest Europe i Alkibijad

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Pogledaj Povijest Europe i Alpe

Amandman

Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.

Pogledaj Povijest Europe i Amandman

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Pogledaj Povijest Europe i Američka deklaracija o neovisnosti

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Pogledaj Povijest Europe i Američki rat za neovisnost

Ana, kraljica Velike Britanije

Ana, eng. Anne (London, 6. veljače 1665. – London, 1. kolovoza 1714.) zadnja kraljica samostalne Engleske i kraljica Škota, te kraljica Irske; od 8. ožujka 1702. Naslijedila svog rođaka i šurjaka, Vilima III. Engleskog i II. Škotskog.

Pogledaj Povijest Europe i Ana, kraljica Velike Britanije

Ana, ruska carica

'''Ana''', carica cijele Rusije Ana Ivanovna (Moskva, 7. veljače 1693. – Moskva, 28. listopada 1740.) je bila ruska carica od 1730. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Ana, ruska carica

Anglikanska zajednica

Anglikanska zajednica (eng. Anglican Communion) ili Anglikanska Crkva je kršćanska crkvena zajednica proširena u cijelom svijetu, koja u svojoj predaji sjedinjuje elemente katoličke i evangeličke vjerske tradicije.

Pogledaj Povijest Europe i Anglikanska zajednica

Anglo-američki rat

Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812.

Pogledaj Povijest Europe i Anglo-američki rat

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Pogledaj Povijest Europe i Antički Rim

Antonin Pio

Antonin Pio Antonin Pio, lat. Titus Aurelius Fulvius Boionius Arrius Antoninus Pius (Lanuvium, 19. rujna 86. – Lanuvium, 7. ožujka 161.), rimski car od 138. do smrti 161. i četvrti iz razdoblja Pet dobrih careva.

Pogledaj Povijest Europe i Antonin Pio

Apeninski poluotok

Satelitska snimka poluotoka Apeninski poluotok, ponekad zvan i Talijanski poluotok (talijanski: Penisola italiana ili Penisola appenninica) jedan je od najvećih poluotoka u Europi koji se proteže oko 1000 km od doline rijeke Po na sjeveru do Sredozemnog mora na jugu.

Pogledaj Povijest Europe i Apeninski poluotok

Apsolutizam

Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.

Pogledaj Povijest Europe i Apsolutizam

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Pogledaj Povijest Europe i Aristotel

Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu

Kardinal Richelieu Armand Jean du Plessis de Richelieu (Richelieu, 9. rujna 1585. – Pariz, 4. prosinca 1642.), francuski državnik i kardinal.

Pogledaj Povijest Europe i Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu

Arminije

U 19. stoljeću (1838. – 1875. godine) podignut je spomenik «Hermannsdenkmal» kao znak njemačkog patriotizma na spomen pobjedu nad Rimljanima u Teutoburškoj šumi. Spomenik je visok 53,5 metara. Arminije (lat. Arminius, oko 17/16. pr. Kr. – 21. godine, ubijen) heruski knez i vođa germanskog plemena Heruska.

Pogledaj Povijest Europe i Arminije

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona

Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona Feldmaršal Arthur Wellesley, 1.

Pogledaj Povijest Europe i Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona

Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Pogledaj Povijest Europe i Atena (polis)

Atenska demokracija

Atenska demokracija prvi je oblik demokratskog društva u zapadnom svijetu.

Pogledaj Povijest Europe i Atenska demokracija

Atentat

Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.

Pogledaj Povijest Europe i Atentat

Atentat na Cezara

Atentat na Julija Cezara Atentat na Cezara se dogodio 15. ožujka 44. pr. Kr. kada je u Pompejevu kazalištu skupina od desetak urotnika, većinom senatora na čelu s Markom Junijem Brutom i Gaj Kasijem Longinom noževima na smrt izbola rimskog diktatora.

Pogledaj Povijest Europe i Atentat na Cezara

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Pogledaj Povijest Europe i Atlantski ocean

Augsburški mir

Augsburški mir je sporazum koji su potpisali Karlo V. i snage protestantskog Schmalkaldskog saveza 25. rujna 1555. u gradu Augsburgu.

Pogledaj Povijest Europe i Augsburški mir

August

August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.

Pogledaj Povijest Europe i August

August II. Jaki

August II. Jaki na konju. Konjanički spomenik Augusta II. u Dresdenu. August II.

Pogledaj Povijest Europe i August II. Jaki

Auguste Marmont

Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.

Pogledaj Povijest Europe i Auguste Marmont

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Pogledaj Povijest Europe i Austrija

Austrijski nasljedni rat

Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Austrijski nasljedni rat

Aventin

Aventine Secession (20th century) | religion.

Pogledaj Povijest Europe i Aventin

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Pogledaj Povijest Europe i Azija

Azov

Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Povijest Europe i Azov

Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro I., eng. George Louis (Osnabrück, Hanover; 28. svibnja 1660. – Osnabrück, Hanover; 4. kolovoza 1727.) kralj Velike Britanije i Irske od 1714. do 1727.

Pogledaj Povijest Europe i Đuro I., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro II., eng. George Augustus (Hanover, 10. studenog 1683. – London, 25. listopada 1760.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburga i knez izbornik Svetog Rimskog Carstva od 11. lipnja 1727. do svoje smrti.

Pogledaj Povijest Europe i Đuro II., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske

Đuro III., eng. George William Frederick (London, 4. lipnja 1738. – Berkshire, 29. siječnja 1820.), kralj Velike Britanije i Irske, vojvoda od Braunschweig-Lüneburg i elektor Hanovera od 25. listopada 1760. do 1. siječnja 1801. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske

Školska knjiga

Školska knjiga je jedna od najvećih izdavačkih kuća u Hrvatskoj.

Pogledaj Povijest Europe i Školska knjiga

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika.

Pogledaj Povijest Europe i Škotska

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Pogledaj Povijest Europe i Šleska

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.

Pogledaj Povijest Europe i Španjolska

Španjolski rat za neovisnost

''Drugi svibnja 1808.'', Francisco Goya, ilustrira događaj коji je bio povod za izbijanje rata Španjolski rat za neovisnost je pojam koji se odnosi na oružani sukob na Pirinejskom poluotoku koji se vodio između 1808. i 1814. godine, a sukobili su se: Španjolska, Portugal i Ujedinjeno Kraljevstvo na jednoj, te vojska Napoleona Bonaparte na drugoj strani.

Pogledaj Povijest Europe i Španjolski rat za neovisnost

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.

Pogledaj Povijest Europe i Švedska

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Pogledaj Povijest Europe i Židovi

Časna Istočnoindijska kompanija

Zastava Istočnoindijske kompanije Grb Istočnoindijske kompanije Časna Istočnoindijska kompanija (eng. Honourable East India Company) je bila dioničko društvo.

Pogledaj Povijest Europe i Časna Istočnoindijska kompanija

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Povijest Europe i Češka

Čovjek

Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.

Pogledaj Povijest Europe i Čovjek

Babilon

Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Pogledaj Povijest Europe i Babilon

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Pogledaj Povijest Europe i Balkan

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Pogledaj Povijest Europe i Baltik

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18.

Pogledaj Povijest Europe i Barok

Batonski rat

Početak Batonovog ustanka 6. god. Vuke (7. god.) Razvoj Batonovog ustanka 8. god. Batonov pad 9. god. Batonski rat (Bellum Batonianum) ili Veliki ilirski ustanak (od 6. – 9. godine) je bila pobuna dalmatinsko-panonskih Ilira protiv rimske vladavine.

Pogledaj Povijest Europe i Batonski rat

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Pogledaj Povijest Europe i Beč

Bečki kongres

„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.

Pogledaj Povijest Europe i Bečki kongres

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.

Pogledaj Povijest Europe i Belgija

Benjamin Franklin

munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.

Pogledaj Povijest Europe i Benjamin Franklin

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Pogledaj Povijest Europe i Berlin

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Pogledaj Povijest Europe i Berlinski zid

Biće

Biće predstavlja suštinu onoga što proučava ontologija, time je biće postavljeno kao životna činjenična stvarnost koja izražava subjektivnu realnost koju nije moguće u potpunosti objektivno predstaviti ili razložiti.

Pogledaj Povijest Europe i Biće

Bijela kuća

Bijela kuća (eng. the White House) naziv je službene rezidencije Predsjednika SAD-a u Washingtonu.

Pogledaj Povijest Europe i Bijela kuća

Bitka kod Akcija

Bitka kod Akcija, krupni plan Bitka kod Akcija, pregledna karta Bitka kod Akcija bila je pomorska bitka između Marka Antonija i Oktavijana kojom završavaju rimski građanski ratovi i nastaje Rimsko Carstvo.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Akcija

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Austerlitza

Bitka kod Borodina

"Bitka kod Borodina, 7. rujna 1812.", slika iz 1822. autora Louisa Lejeunea Bitka kod Borodina (rus.: Бородинское сражение, Borodinskoe sraženie; fra.: Bataille de la Moskova) se odvijala 7. rujna 1812. kod sela Borodina koje je udaljeno oko 115 kilometara od Moskve.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Borodina

Bitka kod Bunker Hilla

Bitka kod Bunker Hilla dogodila se 17. srpnja 1775. tijekom opsade Bostona u Američkom ratu za neovisnost.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Bunker Hilla

Bitka kod Gaugamele

Bitka kod Gaugamele bila je jedna od velikih bitaka starog vijeka i najvažnija bitka Aleksandra Velikog u njegovom osvajanju Perzijskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Gaugamele

Bitka kod Granika

Bitka kod Granika (svibanj 334. pr. Kr.) bila je prva od tri glavne bitke Aleksandra Makedonskog u njegovom pohodu protiv Perzijskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Granika

Bitka kod Hidaspa

Bitka kod Hidaspe bila je konačna prekretnica u osvajanjima Aleksandra Velikog.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Hidaspa

Bitka kod Isa

Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Isa

Bitka kod Leipziga

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Leipziga

Bitka kod Maratona

Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Maratona

Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Plateje

Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Plateje

Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Salamine

Bitka kod Sente

Bitkom kod Sente su carske postrojbe kojima je zapovijedao Eugen Savojski pobijedile postrojbe Osmanskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Sente

Bitka kod Siska

Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Siska

Bitka kod Termopila

Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Termopila

Bitka kod Trafalgara

Bitka kod Trafalgara je pomorska bitka koja se vodila 21. listopada 1805. tijekom Napoleonskih ratova, u kojoj su se sukobili francuska i britanska mornarica.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Trafalgara

Bitka kod Waterlooa

Bitka kod Waterlooa počela je nedjelju 18. lipnja 1815. kod Waterlooa u današnjoj Belgiji.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Waterlooa

Bitka kod Zame

Bitka kod Zame vodila se 202. pr. Kr. između snaga Rimske Republike i Kartage, obilježivši kraj Drugog punskog rata.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka kod Zame

Bitka u Teutoburškoj šumi

Prikaz bitke Bitka u Teutoburškoj šumi (njem. Schlacht im Teutoburger Wald), oružani sukob na području istoimenog gorskog grebena u sjeverozapadnom dijelu Njemačke, između rijeka Ems i Wesera, južno od kanala Mitteland, koji se proteže od Osnabrücka do Paderborna na jugozapadu i dužine je oko 110 km, širine 7 - 15 km, pretežno pošumljenog.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka u Teutoburškoj šumi

Bitka za Berlin

Bitka za Berlin bila je posljednja velika i odlučujuća bitka na europskom bojištu Drugoga svjetskog rata.

Pogledaj Povijest Europe i Bitka za Berlin

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Povijest Europe i Bizant

Boginje

Dijete zaraženo boginjama Boginje (poznate pod latinskim nazivom variola ili variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije inačice virusa variole zvane Variola vera major i Variola vera minor.

Pogledaj Povijest Europe i Boginje

Boston, Massachusetts

Boston je glavni i najveći grad američke savezne države Massachusetts.

Pogledaj Povijest Europe i Boston, Massachusetts

Bostonska čajanka

Litografija Bostonske čajanke Nathaniela Curriera 1846. Bostonska čajanka dogodila se 16. prosinca 1773. godine i bila je svojevrsna provokacija kojom su građani Bostona izrekli svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama.

Pogledaj Povijest Europe i Bostonska čajanka

Brailleevo pismo

Louis Braille napisano Brailleevim pismom Brailleevo pismo sistem je pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama, koji je 1829.

Pogledaj Povijest Europe i Brailleevo pismo

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Pogledaj Povijest Europe i Brončano doba

Brzojav

Spomen-ploča na zgradi prvog brzojavnog ureda u SAD-u popraćena riječima koje je 24. svibnja 1844. Samuel Morse poslao prvim električnim brzojavom: "Što je Bog stvorio" (''What hath God wrought'') Brzojav (međunarodnica ili internacionalizam jest "telegraf" od grčke riječi tele, na daljinu, i graphein, pisati) uređaj je odnosno sustav za prijenos poruka na veliku udaljenost.

Pogledaj Povijest Europe i Brzojav

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Povijest Europe i Bugarska

Burbonci

Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.

Pogledaj Povijest Europe i Burbonci

Carević Aleksej Petrovič

princ '''Aleksej''' na slici iz 1715 godine Aleksej Petrovič (28. veljače 1690. – 7. srpnja 1718.), je bio prijestolonasljednik Rusije od 1696. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Carević Aleksej Petrovič

Carlo Goldoni

'''Carlo Goldoni''' Carlo Osvaldo Goldoni (Venecija, 25. veljače 1707. – Pariz, 6. veljače 1793.), talijanski komediograf i reformator komedije.

Pogledaj Povijest Europe i Carlo Goldoni

Cezarion

Cezarion Cezarion, pravim imenom Ptolemej XV.

Pogledaj Povijest Europe i Cezarion

Cezarov građanski rat

Cezarov građanski rat označava sukob između Gaja Julija Cezara i Gneja Pompeja, koji je trajao od 49.

Pogledaj Povijest Europe i Cezarov građanski rat

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.

Pogledaj Povijest Europe i Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Christoph Willibald Gluck

Christoph Willibald Gluck (Erasbach, 2. srpnja 1714. – Beč, 15. studenoga 1787.), njemački operni skladatelj i dirigent ranoga klasičnoga razdoblja.

Pogledaj Povijest Europe i Christoph Willibald Gluck

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Pogledaj Povijest Europe i Ciceron

Code Napoléon

Code Napoléon (hrvatski: Napoleonov zakonik; izvorno: Code civil des Français), francuski je građanski zakonik, uspostavljen za vrijeme vladavine Napoleona I. 1804. Zakonik zabranjuje privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopušta slobodu vjere, i ističe da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima.

Pogledaj Povijest Europe i Code Napoléon

Corvus

Corvus na latinskom znači "gavran", pa može značiti.

Pogledaj Povijest Europe i Corvus

Crkveni raskol

Dana, 16. srpnja 1054. kulminirao je raskol između istočne i zapadne Crkve.

Pogledaj Povijest Europe i Crkveni raskol

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Povijest Europe i Crno more

Damnatio memoriae

Damnatio memoriae (latinski za "osude sjećanja") je izraz je koji označava postupak zabrane sjećanja ili "protjerivanja iz javne uspomene".

Pogledaj Povijest Europe i Damnatio memoriae

Dan D

Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu.

Pogledaj Povijest Europe i Dan D

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Pogledaj Povijest Europe i Darije I. Veliki

Darije III.

Darije III.

Pogledaj Povijest Europe i Darije III.

Datotečni sustav

Datotečni sustav tip je pohranjivanja i organiziranja računalnih datoteka na medij za pohranu podataka.

Pogledaj Povijest Europe i Datotečni sustav

Deifikacija

Luja XIV.'' (1677., ulje na platnu) Deifikacija ili apoteoza (ἀποθέωσις, grčki ăpŏthĕōsis.

Pogledaj Povijest Europe i Deifikacija

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

''Déclaration des Droits de l'Homme et du Citoyen'' Deklaracija prava čovjeka i građanina (francuski: La Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen), je jedan od osnovnih dokumenata Francuske revolucije, koji određuje pojedinačna prava (i kolektivna prava naroda prema državi).

Pogledaj Povijest Europe i Deklaracija o pravima čovjeka i građanina

Delski savez

Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.

Pogledaj Povijest Europe i Delski savez

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Pogledaj Povijest Europe i Demokracija

Demosten

Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.

Pogledaj Povijest Europe i Demosten

Denis Diderot

'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.

Pogledaj Povijest Europe i Denis Diderot

Despotizam

Despotizam (od grč. δεσπότης: gospodar, vladar) je način vladanja državom (usporedi despociju, koja je politički sustav).

Pogledaj Povijest Europe i Despotizam

Didaktika

Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijama, idejama, načelima i uputama koje su usmjerene uspješnom provođenju odgojno-obrazovnog procesa.

Pogledaj Povijest Europe i Didaktika

Diktator

Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Augusto Pinochet, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom.

Pogledaj Povijest Europe i Diktator

Dinastija Tudor

Tudorska ruža crvene boje zbog rodbinske veze s Lancasterima Dinastija Tudor, velška velikaška obitelj i engleska kraljevska dinastija čiji su članovi, poznati kao Tudori, Engleskom vladali od 1485. do 1603. godine, ujedinivši zemlju nakon Rata dviju ruža (1455. – 1485.), uzrokovanih dinastijskom krizom i sukobom između nasljednika dinastije Anjou-Plantagenet, Lancastera i Yorka.

Pogledaj Povijest Europe i Dinastija Tudor

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Pogledaj Povijest Europe i Dioklecijan

Dmanisi

Dmanisi (gru. დმანისი) je grad, administrativno središte distrikta Dmanisi i arheološko nalazište u južnoj Gruziji u pokrajini Donja Kartlija, a od glavnog grada Tbilisija udaljen je 85 kilometara.

Pogledaj Povijest Europe i Dmanisi

Doba kuge

Ilustracija ''Crne Smrti''. "The Chronicles of Gilles Li Muisis" (1272-1352), abbot of the monastery of St. Martin of the Righteous. Bibliothèque royale de Belgique, MS 13076-77, f. 24v. 350px Doba kuge (Crna Smrt ili Crna kuga) naziv je za period jedne od najrazoritijih pandemija u povijesti čovječanstva.

Pogledaj Povijest Europe i Doba kuge

Domenico Scarlatti

Giuseppe Domenico Scarlatti (Napulj, 26. listopada 1685. – Madrid, 23. srpnja 1757.), talijanski skladatelj i čembalist.

Pogledaj Povijest Europe i Domenico Scarlatti

Domicijan

Domicijan Domicijan, lat. Titus Flavius Domitianus (Rim, 24. listopada 51. – Rim, 18. rujna 96.), bio je rimski car, brat i nasljednik Titov, sin Vespazijanov i posljednji car dinastije Flavijevaca.

Pogledaj Povijest Europe i Domicijan

Država (Platon)

Država je ime Platonove knjige (grč. πολιτεία) u kojoj se raspravlja o organizaciji dobrog grada (u Platonovo vrijeme Grčka država sastojala se od samostalnih gradova-država zvanim polisima).

Pogledaj Povijest Europe i Država (Platon)

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Povijest Europe i Drugi svjetski rat

Drugi trijumvirat

Rimski aureus s likom Marka Antonija(lijevo) i Oktavijana (desno). Drugi trijumvirat je naziv za politički savez između Oktavijana (kasnije poznatog kao "August"), Marka Antonija i Marka Emilija Lepida, koji je sklopljen 26. studenog 43.

Pogledaj Povijest Europe i Drugi trijumvirat

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Pogledaj Povijest Europe i Dubrovačka Republika

Dvorac Versailles

Versajska palača ili Dvorac Versailles (fr. Château de Versailles) u Versaillesu (Francuska) bila je palača, odnosno kraljevska rezidencija francuskih kraljeva i više od stotinu godina francuske vlade.

Pogledaj Povijest Europe i Dvorac Versailles

Edem

Edem vjeđe Edem (oedema-nabujica, oteklina) jest nenormalno nakupljanje tekućine u unutarstaničnim i međustaničnim prostorima i tjelesnim šupljinama, zbog čega edematozna tkiva i organi postaju vlažni i nabreknu.

Pogledaj Povijest Europe i Edem

Eduard VI.

Eduard VI. (Hampton Court Palace, 12. listopada 1537. – Greenwich Palace, 6. srpnja 1553.), engleski kralj te jedini muški nasljednik Henrika VIII. U njega se polagalo velike nade, prvenstveno da će nastaviti dinastiju Tudor.

Pogledaj Povijest Europe i Eduard VI.

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Pogledaj Povijest Europe i Egipat

Elba

Elba talijanski je otok u Toskani, a nalazi se 20 km od obale.

Pogledaj Povijest Europe i Elba

Elizabeta I.

Elizabeta I. (Palača Placentia, 7. rujna 1533. – Palača Richmond, 24. ožujka 1603.), engleska kraljica.

Pogledaj Povijest Europe i Elizabeta I.

Elizabeta, ruska carica

'''Elizabeta''', carica cijele Rusije Elizabeta Petrovna (Moskva, 29. prosinca 1709. – Sankt-Peterburg, 5. siječnja 1762.), ruska carica od 1741. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Elizabeta, ruska carica

Empirizam

Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.

Pogledaj Povijest Europe i Empirizam

Enciklopedija

Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.

Pogledaj Povijest Europe i Enciklopedija

Eneja

Troje, 1598. Eneja (grč., Aineías) u grčkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.

Pogledaj Povijest Europe i Eneja

Engleski građanski rat

'''Karlo I.''' '''Oliver Cromwell''' Engleski građanski rat, ponekad zvan i Engleska revolucija je naziv za niz oružanih sukoba koji su se odigrali u Engleskoj sredinom 17. stoljeća, a koji svoj izvor imaju u sukobu između engleskog kralja Karla I.

Pogledaj Povijest Europe i Engleski građanski rat

Epilepsija

Epilepsija (od starogrčkog glagola ἐπιλαμβάνειν što znači "zgrabiti, posjedovati ili pogoditi") je skupina kroničnih neuroloških poremećaja koje obilježavaju epileptički napadaji.

Pogledaj Povijest Europe i Epilepsija

Epir

Epir je povijesna i zemljopisna regija, danas podijeljena između Albanije i Grčke.

Pogledaj Povijest Europe i Epir

Esterházy

Grb obitelji Esterházy Esterházy, mađarska velikaška obitelj porijeklom iz plemena Salomon.

Pogledaj Povijest Europe i Esterházy

Etika

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Pogledaj Povijest Europe i Etika

Etruščani

Etrurija, zemlja davnih Etruščana. Iako su živjeli daleko od Grka s juga Italije, ipak to nije spriječilo razvoj vrlo žive trgovine među njima. Proizvodili su brončane vrčeve i posude kopirajući Grke. Ne zna se točno odakle su došli, po jeziku su se razlikovali od većine svojih susjeda.

Pogledaj Povijest Europe i Etruščani

Eugen Savojski

Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.

Pogledaj Povijest Europe i Eugen Savojski

Eunuh

Eunuh je kastrirani muškarac.

Pogledaj Povijest Europe i Eunuh

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Povijest Europe i Europa

Evangelička Crkva

Evangelička Crkva protestantska je Crkva, koji slijedi izravno iz reformacijskog pokreta kojeg je pokrenuo Martin Luther.

Pogledaj Povijest Europe i Evangelička Crkva

Fascio

Fascio ili fasces (tal. svežanj, snop, snop pruća sa sjekirom) je u starom Rimu bio simbol držanja vlasti moći i pravde, a obnovila ga je Nacionalna fašistička stranka Benita Mussolinija 1921. godine, te je i sam fašizam dobio naziv po njemu.

Pogledaj Povijest Europe i Fascio

Fenicija

Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.

Pogledaj Povijest Europe i Fenicija

Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Povijest Europe i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III.

Pogledaj Povijest Europe i Filip II. Makedonski

Filip II., španjolski kralj

Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580.

Pogledaj Povijest Europe i Filip II., španjolski kralj

Filip V., španjolski kralj

Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.

Pogledaj Povijest Europe i Filip V., španjolski kralj

Filon Aleksandrijski

'''Filon Aleksandrijski''' Filon Aleksandrijski (Filon Židov, latinizirano Philo Iudaeus ili Philo Alexandrinus; Aleksandrija, oko 25. pr. Kr. - oko 40.), židovski helenistički filozof.

Pogledaj Povijest Europe i Filon Aleksandrijski

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Pogledaj Povijest Europe i Filozofija

Fiziokratizam

François Quesnay Fiziokratizam je ekonomska teorija razvijena u Francuskoj tijekom 18.

Pogledaj Povijest Europe i Fiziokratizam

Flauta

Flauta je glazbeni instrument koji spada u obitelj drvenih puhačkih instrumenata, ujedno je i najpokretniji instrument u toj skupini.

Pogledaj Povijest Europe i Flauta

Fotoaparat

Fotoaparat ''Leica I'' iz 1927. Osnovni dijelovi digitalnog fotoparata Fotoaparat, fotografski aparat ili fotografska kamera uređaj je za snimanje fotografija kojim se pod kontroliranim uvjetima slika predmeta projicira na fotoosjetljivu podlogu.

Pogledaj Povijest Europe i Fotoaparat

Fotografija

osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.

Pogledaj Povijest Europe i Fotografija

Franačka

Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.

Pogledaj Povijest Europe i Franačka

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Povijest Europe i Francuska

Francuska akademija

Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnovao kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika, a on sam je djelovao kao mecena.

Pogledaj Povijest Europe i Francuska akademija

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Francuska revolucija

Franjo Ferdinand

Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Franjo Ferdinand

Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva

'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.

Pogledaj Povijest Europe i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.

Pogledaj Povijest Europe i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Pogledaj Povijest Europe i Fridrik II. Veliki

Fridrik Vilim I. Pruski

Fridrik Vilim I. (Berlin, 14. kolovoza 1688. – Potsdam, 31. svibnja 1740.) je bio pruski kralj, markgrof Brandenburga i izborni knez Svetog Rimskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Fridrik Vilim I. Pruski

Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling

Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800. godine i Hegela.

Pogledaj Povijest Europe i Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling

Gaj Grakho

Gaj Sempronije Grakho (lat. Gaius Sempronius Gracchus) (?, 154. ili 153. pr. Kr. – ?, 121. pr. Kr.), rimski političar, pučki tribun, agrarni reformator, mlađi brat Tiberija Grakha.

Pogledaj Povijest Europe i Gaj Grakho

Gaj Julije Cezar

Gaj Julije Cezar, latinski Cāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100. pr. Kr. – Rim, 15. ožujka 44. pr. Kr.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

Pogledaj Povijest Europe i Gaj Julije Cezar

Gaj Marije

Gaj Marije (157. pr. Kr. - 13. siječnja 86. pr. Kr.), plebejac, bio je vođa stranke populara.

Pogledaj Povijest Europe i Gaj Marije

Galba

Portret Galbe na novčiću Lucius Livius Ocella Servius Sulpicius Galba (24. prosinca 3. pr. Kr. – 15. siječnja 69. po. Kr.) rimski car.

Pogledaj Povijest Europe i Galba

Galija (rimska provincija)

Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).

Pogledaj Povijest Europe i Galija (rimska provincija)

Gavrilo Princip

Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. – Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik organizacije Mlade Bosne.

Pogledaj Povijest Europe i Gavrilo Princip

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Pogledaj Povijest Europe i General

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.

Pogledaj Povijest Europe i Georg Wilhelm Friedrich Hegel

George Stephenson

George Stephenson (Wylam, 9. lipnja 1781. - London, 26. prosinca 1848.) poznati je engleski inženjer i izumitelj.

Pogledaj Povijest Europe i George Stephenson

George Washington

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).

Pogledaj Povijest Europe i George Washington

Germanija

2. stoljeća Germanija je antički naziv za prostor koji se većim dijelom rasprostirao po teritoriju današnje Njemačke S vremenom naziv se je u nekim jezicima počeo rabiti za državu Njemačku, kao primjerice hebrejski (גרמניה), bugarski (Германия), talijanski, grčki (Γερμανία), rumunjski (Germania), ruski (Германия), albanski (Gjermania) i armenski (Գերմանիա).

Pogledaj Povijest Europe i Germanija

Germanik

poprsje Germanika iz muzeja Louvre Germanik (Germanicus Julijus Caesar Claudianus, 24. svibnja 15. pr. Kr. – 10. listopada 19. godine), rimski vojskovođa, poznat po svojim pohodima u Germaniji i kao nesuđeni nasljednik cara Tiberija.

Pogledaj Povijest Europe i Germanik

Germanizacija

Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.

Pogledaj Povijest Europe i Germanizacija

Gibraltar

Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka.

Pogledaj Povijest Europe i Gibraltar

Gnojivo

Salitra (natrijev nitrat) Gnojivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.

Pogledaj Povijest Europe i Gnojivo

Građanski rat

Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.

Pogledaj Povijest Europe i Građanski rat

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

Pogledaj Povijest Europe i Grčka

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.

Pogledaj Povijest Europe i Grčko-perzijski ratovi

Gromobran

Glavni dijelovi gromobrana su: glavni prihvatni vod (gore), okomiti i pomoćni vodovi (sredina) i uzemljivač (dolje u zemlji). munje. Slika prikazuje zaštitne pojaseve ako je ''H'' visina zgrade s gromobranom. U prostoru ''H'', lijevo i desno od okomice kroz gromobran, je jednostruki zaštitni pojas, u prostoru 2∙''H'' dvostruki, a u prostoru 3∙''H'' trostruki zaštitni pojas.

Pogledaj Povijest Europe i Gromobran

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Pogledaj Povijest Europe i Gruzija

Gustav I. Vasa

Gustav I. Vasa (rođen u Upplandu, 12. svibnja 1496., umro u Stockholmu, 29. rujna 1560.) bio je švedski kralj od 1523. do svoje smrti.

Pogledaj Povijest Europe i Gustav I. Vasa

Gustav II. Adolf

'''Gustav II. Adolf''' Gustav II.

Pogledaj Povijest Europe i Gustav II. Adolf

Guy Fawkes

Crispijna van de Passe starijeg, Guy Fawkes je treći s desne strane Guy Fawkes (13. travnja 1570. u Stonegate, York - 31. siječnja 1606. u Londonu), (u nekim dokumentima pisan kao Guido te prezime Faux ili Faukes) je katolički časnik Kraljevine Engleske, koji je 5.

Pogledaj Povijest Europe i Guy Fawkes

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.

Pogledaj Povijest Europe i Habsburška Monarhija

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Pogledaj Povijest Europe i Habsburg

Hadrijan

'''Hadrijan''' u oklopu, mramorna bista u Rimu (Palazzo dei Conservatori). Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138.

Pogledaj Povijest Europe i Hadrijan

Hadrijanov zid

Hadrijanov zid je naziv za 120 kilometara dug starorimski zid koji je dijelio Britanski otok napola.

Pogledaj Povijest Europe i Hadrijanov zid

Hanibal

Hanibal (punski za „dar Baalov” ili „milost Baalova”), kartažanski vojskovođa (247. pr. Kr. – 182. pr. Kr.). Prema mnogima najsposobniji vojskovođa svih vremena.

Pogledaj Povijest Europe i Hanibal

Hanoverska dinastija

Grb dinastije Hannover Dinastija Hannover je njemačka dinastija koja je vladala Braunschweigom, Hannoverom (do 1866.) i Ujedinjenim Kraljevstvom (1714. – 1901.). Dinastija Hannover je bila mlađi ogranak dinastije Welf, koja je bila mlađa grana dinastije Este.

Pogledaj Povijest Europe i Hanoverska dinastija

Harem

Bazen u haremu Gérôme, Jean-Léon, 1824. – 1904. Izraz harem (arapski Kategorija:Sociologija Kategorija:Prostorije.

Pogledaj Povijest Europe i Harem

Hasan-paša Predojević

Hasan-paša Predojević (Klobuk u Hercegovini, ? – Sisak, 22. lipnja 1593.), osmanski vojskovođa i namjesnik Bosne, Proleksis enciklopedija.

Pogledaj Povijest Europe i Hasan-paša Predojević

Hegemonija

Prevlast ili posuđenica hegemonija (iz starogrčkog: hegemon "vođa") odnosi se na dominaciju ili prevlast jedne države, etnije u organizaciji ili sličnim čimbenicima na području politike, vojske, gospodarstva, vjere i/ili kulture.

Pogledaj Povijest Europe i Hegemonija

Heinrich Schliemann

'''Heinrich Schliemann''' Heinrich Schliemann (Neubukow, 6. siječnja 1822. – Napulj, 26. prosinca 1890.), njemački istraživač.

Pogledaj Povijest Europe i Heinrich Schliemann

Henrik IV., kralj Francuske

Henrik IV. Henrik IV. (13. prosinca 1553. – 14. svibnja 1610.), francuski kralj od 2. kolovoza 1589. do smrti, i kralj Navarre od 9. lipnja 1572. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.

Pogledaj Povijest Europe i Henrik IV., kralj Francuske

Henrik VIII., kralj Engleske

Henrik VIII. (Greenwich, 28. lipnja 1491. – London, 28. siječnja 1547.), bio je kralj Engleske i gospodar Irske.

Pogledaj Povijest Europe i Henrik VIII., kralj Engleske

Herkulanej

Herkulanej (latinski: Herculaneum) je antički grad u Napuljskome zaljevu koji je stradao kad i Pompeji, Stabiae i Oplontis, od erupcije Vezuva 79. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Herkulanej

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Pogledaj Povijest Europe i Herodot

Herusci

Zemljovid germanskih plemena oko 50 godine (bez Skandinavije) Arminiju Herusci (njem. Cherusker) germansko pleme nastanjeno u dolini rijeke Wesera, u njenom srednjem toku.

Pogledaj Povijest Europe i Herusci

Hispanija

Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.

Pogledaj Povijest Europe i Hispanija

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Pogledaj Povijest Europe i Hladni rat

Homo erectus

Homo erectus ("uspravni čovjek" od latinskog: ērigere, "podignuti, uspraviti") izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena.

Pogledaj Povijest Europe i Homo erectus

Horatio Nelson

Horatio Nelson (Burnham Thorpe, 29. rujna 1758. – Trafalgar, 21. listopada 1805.) bio je britanski pomorac i admiral.

Pogledaj Povijest Europe i Horatio Nelson

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Povijest Europe i Hrvatska

Hrvatska pragmatička sankcija

Hrvatska pragmatička sankcija naziv je za zaključak Hrvatskog sabora donesen 11. ožujka 1712. kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja.

Pogledaj Povijest Europe i Hrvatska pragmatička sankcija

Hudson

Hudson se može odnositi na.

Pogledaj Povijest Europe i Hudson

Humphry Davy

električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.

Pogledaj Povijest Europe i Humphry Davy

Iberija

Iberija je ime kojim su stari Grci zvali područja na današnjem Pirinejskom poluotoku.

Pogledaj Povijest Europe i Iberija

Idealizam

Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega, oprečan materijalizmu.

Pogledaj Povijest Europe i Idealizam

Ilirske pokrajine

Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.

Pogledaj Povijest Europe i Ilirske pokrajine

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.

Pogledaj Povijest Europe i Immanuel Kant

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Pogledaj Povijest Europe i Indija

Indoeuropljani

Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.

Pogledaj Povijest Europe i Indoeuropljani

Industrijska revolucija

U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Pogledaj Povijest Europe i Industrijska revolucija

Infarkt miokarda

arterije ('''LCA''' - lijeva koronalna arterija, '''RCA''' - desna koronarna arterija). Infarkt miokarda ili srčani udar (lat. infarctus myocardii) posljedica je potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili njezinim granama.

Pogledaj Povijest Europe i Infarkt miokarda

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Povijest Europe i Italija

Ivan bez Zemlje

Ivan I. "bez Zemlje" (1166. – 1216.) bio je engleski kralj.

Pogledaj Povijest Europe i Ivan bez Zemlje

Ivan VI., ruski car

'''Ivan VI.''' car cijele Rusije u rukama svoje majke Ane Ivan VI. (23. kolovoza 1740. – 16. srpnja 1764.), ruski car između 1740. i 1741. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Ivan VI., ruski car

Izdaja prahom

Skica urotnika Crispina de Passe der Älterea Izdaja prahom, također poznata pod imenom Urota baruta (engl. Powder Treason ili Gunpowder Plot) bila je neuspjela zavjera grupe engleskih katoličkih ekstremista koji su 1605.

Pogledaj Povijest Europe i Izdaja prahom

Jacques Lauriston

Jacques Lauriston Jacques Jean Alexandre Bernard Law de Lauriston (Pondicherry, Indija, 1. veljače 1768. – Pariz, Francuska, 11. lipnja 1828.), francuski vojskovođa i diplomat, maršal Francuske.

Pogledaj Povijest Europe i Jacques Lauriston

Jacques Louis David

Jacques-Louis David (30. kolovoza 1748., Pariz – 29. prosinca 1825., Bruxelles) je francuski slikar; glavni predstavnik klasicizma u francuskom slikarstvu; revolucionar i jedan od prvih propagandnih umjetnika.

Pogledaj Povijest Europe i Jacques Louis David

Jakobinci

Ulaz u društvo Jakobinaca Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792.

Pogledaj Povijest Europe i Jakobinci

Jakov I. Stuart

Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.

Pogledaj Povijest Europe i Jakov I. Stuart

Jakov II., kralj Engleske

Jakov II.

Pogledaj Povijest Europe i Jakov II., kralj Engleske

James Madison

James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli.

Pogledaj Povijest Europe i James Madison

James Monroe

James Monroe (Monroe's Creek, Virginia, 28. travnja 1758. – New York, 4. srpnja 1831.), američki predsjednik i političar Jedan je od najdjelatnijih političara u povijesti Sjedinjenih Država.

Pogledaj Povijest Europe i James Monroe

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19.

Pogledaj Povijest Europe i James Watt

Jan III. Sobjeski

Jan III.

Pogledaj Povijest Europe i Jan III. Sobjeski

Jane Grey

Jane Grey (Bradgate Park, 1537. – London Tower, 12. veljače 1554.), engleska kraljica poznata po svojoj vladavini od devet dana.

Pogledaj Povijest Europe i Jane Grey

Jean Auguste Dominique Ingres

Jean Auguste Dominique Ingres (Montauban, 29. kolovoza 1780. – Pariz, 14. siječnja 1867.), francuski slikar, predstavnik neoklasicizma, sljedbenik J.-L. Davida i izvrstan portretist.

Pogledaj Povijest Europe i Jean Auguste Dominique Ingres

Jean Racine

Jean Racine Jean Racine (22. prosinca 1639. – 21. travnja 1699.), francuski dramatičar, jedan od "velike trojice" 17. stoljeća u Francuskoj (ostala dva su Moliere i Corneille).

Pogledaj Povijest Europe i Jean Racine

Jean-Baptiste Lully

Jean-Baptiste Lully (pravim imenom Giovanni Battista Lulli, Firenza, 28. studenog 1632. – Pariz, 22. ožujka 1687.), bio je francuski skladatelj talijanskoga podrijetla, tvorac klasične francuske opere.

Pogledaj Povijest Europe i Jean-Baptiste Lully

Jean-Jacques Rousseau

Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.

Pogledaj Povijest Europe i Jean-Jacques Rousseau

Johann Gottlieb Fichte

Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.

Pogledaj Povijest Europe i Johann Gottlieb Fichte

John Adams

John Adams (30. listopada 1735. – 4. srpnja 1826.) bio je drugi Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1797. – 1801.) te prvi Potpredsjednik SAD-a (1789. – 1797.). Jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, Adams je bio državnik, diplomat te glavni zagovornik američkog odcjepljenja od Velike Britanije.

Pogledaj Povijest Europe i John Adams

John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha

John Churchill Marlborough John Churchill, 1.

Pogledaj Povijest Europe i John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha

John Hancock

John Hancock John Hancock (23. siječnja 1737. – 8. listopada 1793.), trgovac, državnik i istaknuti patriot u američkoj revoluciji.

Pogledaj Povijest Europe i John Hancock

John Locke

'''John Locke''' John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. – Oates, 28. listopada 1704.) bio je engleski filozof i politički pisac, utemeljitelj klasičnog britanskog empirizma.

Pogledaj Povijest Europe i John Locke

Joseph Bonaparte

Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.

Pogledaj Povijest Europe i Joseph Bonaparte

Joseph Haydn

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.

Pogledaj Povijest Europe i Joseph Haydn

Josip I., car Svetog Rimskog Carstva

Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.

Pogledaj Povijest Europe i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Pogledaj Povijest Europe i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Jozefina

Karlovački miljokaz na Korzu - početak Jozefinske ceste Jozefinska cesta je danas istoimena glavna ulica u gradu Duga Resi u dolini rijeke Mrežnice - na slici je vidljiva trasa Jozefinske ceste s juga prema sjeveru, od koje se pred ulazom u Duga Resu odvaja novija obilaznica dok sama trasa ceste uskoro postaje ulica Jozefinski most ponad rječice Tounjčice, most na mostu - donji dio mosta sagrađen je prilikom izgradnje Struppijeve ceste, a gornji dio nadograđen tijekom izgradnje Knežićeve ceste kako bi se izbjeglo spuštanje prema rijeci i ponovni uspon prilikom putovanjahttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac456.nsf/AllWebDocs/Carski_trofeji_s_tounjskog_mosta Marko Špikić, Carski trofeji s tounjskog mosta, Vijenac, Broj 456-457, 8.

Pogledaj Povijest Europe i Jozefina

Judeja

Judeja (יהודה "Zahvala", standardni hebrejski Yəhuda, tiberijski hebrejski Yəhûḏāh) (grčki: Ιουδαία), (latinski: Iudaea) je izraz koji se koristi za južni planinski dio povijesne Zemlje Izrael (hebrejski: ארץ ישראל Eretz Yisrael), područje koje je danas podijeljeno između Izraela i Zapadne obale, te, po nekim geografskim definicijama Judeje, Jordana.

Pogledaj Povijest Europe i Judeja

Jules Mazarin

'''Kardinal Jules Mazarin'''Portret Pierra Louisa Boucharta Jules Mazarin, (Pescina, Abruzzi, Italija, 14. srpnja 1602. – Vincennes, Francuska 9. ožujka 1661.), bio je kardinal i predsjednik vlade Francuske od 1642.

Pogledaj Povijest Europe i Jules Mazarin

Julijevsko-Klaudijevska dinastija

Julijevsko-klaudijevska dinastija je vladala Rimskim Carstvom od 49.

Pogledaj Povijest Europe i Julijevsko-Klaudijevska dinastija

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.

Pogledaj Povijest Europe i Justinijan I. Veliki

Kaligula

Kaligula Kaligula (Antium, 31. kolovoza 12. – Rim, 24. siječnja 41.), Gaius Caesar Augustus Germanicus, rimski car.

Pogledaj Povijest Europe i Kaligula

Kalijin mir

Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.

Pogledaj Povijest Europe i Kalijin mir

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Pogledaj Povijest Europe i Kalinjingrad

Kalmarska unija

Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.

Pogledaj Povijest Europe i Kalmarska unija

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Pogledaj Povijest Europe i Kanada

Kapital (Marx)

Kapital: Kritika političke ekonomije (njem. Das Kapital. Kritik der politschen Ökonomie), poznatiji pod skraćenim nazivom Kapital, je nedovršeni ekonomsko-sociološki traktat njemačkog socijalista Karla Marxa.

Pogledaj Povijest Europe i Kapital (Marx)

Karl Marx

Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.

Pogledaj Povijest Europe i Karl Marx

Karlo I., kralj Engleske

Karlo I. (Palača Dunfermline, Škotska, 19. studenog 1600. – 30. siječnja 1649.), kralj Engleske, kralj Irske i kralj Škotske.

Pogledaj Povijest Europe i Karlo I., kralj Engleske

Karlo II., španjolski kralj

Karlo II. (Madrid, 6. studenog 1661. – Madrid, 1. studenog 1700.), španjolski kralj, kralj Napulja i Sicilije, te španjolskog prekomorskog carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Karlo II., španjolski kralj

Karlo II., kralj Engleske

Karlo II. (Palača St. James's, 29. svibnja 1630. – 6. veljače 1685.), engleski, škotski i irski kralj.

Pogledaj Povijest Europe i Karlo II., kralj Engleske

Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I.

Pogledaj Povijest Europe i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Karlo Veliki

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.

Pogledaj Povijest Europe i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Karlo XII.

Karlo XII., poznat po svom nadimku "Aleksandar Sjevera" (Stockholm, 17. lipnja 1682. - okolica Fredrikshalda, danas Halden, 30. studenog 1718.) bio je švedski kralj.

Pogledaj Povijest Europe i Karlo XII.

Kartaga

Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.

Pogledaj Povijest Europe i Kartaga

Katarina I., ruska carica

Carica''' Katarina I.''' vladar cijele Rusije Katarina I. (Jēkabpils, Latvija, 15. travnja 1684. – Sankt-Peterburg, 17. svibnja 1727.), ruska carica od 1725. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Katarina I., ruska carica

Katarina II. Velika

'''Katarina II. Velika''' Katarina II.

Pogledaj Povijest Europe i Katarina II. Velika

Katedrala Notre-Dame u Parizu

Notre-Dame 2008. godine Katedrala Notre-Dame de Paris (ili jednostavno Notre-Dame; fr.: "Naše Gospe") katedralna je crkva Pariške nadbiskupije posvećena Blaženoj Djevici Mariji.

Pogledaj Povijest Europe i Katedrala Notre-Dame u Parizu

Katilina

Cesare Maccari: ''Ciceron razotkriva Katilinu''. Lucije Sergije Katilina (Lucius Sergius Catilina, 108. pr. Kr. - 62. pr.Kr.) bio je rimski političar, najpoznatiji po svom pokušaju da 63.

Pogledaj Povijest Europe i Katilina

Katilinina urota

Katilinina urota je urota koja se dogodila 63. pr. Kr. u Rimskoj Republici.

Pogledaj Povijest Europe i Katilinina urota

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Pogledaj Povijest Europe i Kazalište

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Pogledaj Povijest Europe i Kelti

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Pogledaj Povijest Europe i Klasicizam

Klaudije

Klaudije Klaudije, lat. Tiberius Claudius Caesar Augustus Germanicus, (Lugdunum, 1. kolovoza 10. pr. Kr. - Rim, 13. listopada 54.) bio je rimski car od 41. godine Klaudije se rodio za vrijeme konzulovanja Jula Antonija i Fabija Afrikanca prvog dana mjeseca kolovoza u Lugdunumu.

Pogledaj Povijest Europe i Klaudije

Kleopatra

Prikaz Kleopatre sa sinom Cezarionom na hramu u Denderi Kleopatra VII.

Pogledaj Povijest Europe i Kleopatra

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Pogledaj Povijest Europe i Klis

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Pogledaj Povijest Europe i Književnost

Kościuszkov ustanak

Karta ratnih operacija iz ustanka Kościuszkov ustanak je bio ustanak koji je predvodio Tadeusz Kościuszko u Poljskoj i Litvi 1794 protiv Pruske i carske Rusije.

Pogledaj Povijest Europe i Kościuszkov ustanak

Kolosej

Kolosej (tal. Colosseo, lat. Colosseum), eliptični je amfiteatar u središtu grada Rima, istočno od Rimskoga foruma.

Pogledaj Povijest Europe i Kolosej

Konstantin I. Veliki

Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.

Pogledaj Povijest Europe i Konstantin I. Veliki

Konstantinopol

Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj.

Pogledaj Povijest Europe i Konstantinopol

Konzul

* Rimski konzul, u starom Rimu, naziv dvojice najviših državnih službenika.

Pogledaj Povijest Europe i Konzul

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Pogledaj Povijest Europe i Korzika

Kraljevina Pruska

Kraljevina Pruska (njem. Königreich Preußen) je bilo njemačko kraljevstvo od 1701. do 1918. Od ujedinjenja Njemačke 1871. do poraza u Prvom svjetskom ratu, Pruska je činila gotovo dvije trećine teritorija Njemačkog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Kraljevina Pruska

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Povijest Europe i Kršćanstvo

Kreta

Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.

Pogledaj Povijest Europe i Kreta

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Križarski ratovi

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Pogledaj Povijest Europe i Krim

Krimski rat

Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.

Pogledaj Povijest Europe i Krimski rat

Kristofor Kolumbo

'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.

Pogledaj Povijest Europe i Kristofor Kolumbo

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Pogledaj Povijest Europe i Kuga

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Pogledaj Povijest Europe i Kultura

Kvekeri

Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda.

Pogledaj Povijest Europe i Kvekeri

Laissez faire

Laissez faire (franc. doslovno: "pustite neka svatko čini što hoće i neka sve ide svojim tokom") glavna je gospodarska doktrina mladog rastućeg kapitalizma 18. i 19. stoljeća, a smisao joj je neograničena sloboda konkurencije, nemiješanje države u ekonomska pitanja.

Pogledaj Povijest Europe i Laissez faire

Latini

Latini (lat. Latini) jedan od italskih naroda, nastanjivali su prvobitno relativno ograničen teritorij južno od Tibra, po njima nazvanu Lacij (Latium), koja je u povijesno doba bila dodatno smanjena invazijom Volska u područje između Albanskih brda (Albanus mons) i Aurunskih planina (tzv. Latium Novum ili Latium adiectum).

Pogledaj Povijest Europe i Latini

Leon III.

Leon III.

Pogledaj Povijest Europe i Leon III.

Leonardo da Vinci

Leonardo da Vinci (Vinci, Italija, 15. travnja 1452. – Amboise, Francuska, 2. svibnja 1519.) bio je talijanski polihistor; slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, mislilac, matematičar i inženjer.

Pogledaj Povijest Europe i Leonardo da Vinci

Leonida I.

Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.

Pogledaj Povijest Europe i Leonida I.

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Povijest Europe i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790.

Pogledaj Povijest Europe i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold Mozart

Johann Georg Leopold Mozart (Augsburg, 14. studenoga 1719. – Salzburg, 28. svibnja 1787.), njemačko-austrijski skladatelj i otac poznatog glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta.

Pogledaj Povijest Europe i Leopold Mozart

Levijatan (Hobbes)

Levijatan je političko - filozofski spis engleskog materijalista Thomasa Hobbsa, objavljen 1651. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Levijatan (Hobbes)

Liverpool

Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey.

Pogledaj Povijest Europe i Liverpool

Livije

''Ab Urbe condita'', 1714. Tit Livije (59. pr. K. - 17.), rimski povjesničar čije je djelo Povijest Rima (Ab Urbe condita) glavni izvor za proučavanje najstarije rimske povijesti.

Pogledaj Povijest Europe i Livije

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Pogledaj Povijest Europe i Ljubljana

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Pogledaj Povijest Europe i Ljudska prava

Lokomotiva

Lokomotiva je vučno željezničko vozilo namijenjeno vuči ili guranju vučenih vozila (vagona).

Pogledaj Povijest Europe i Lokomotiva

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Pogledaj Povijest Europe i London

Louis Braille

Louis Braille '''Louis Braille''' na Braillovom pismu Louis Braille (Coupvray, 4. siječnja 1809. – Pariz, 6. siječnja 1852.), francuski tvorac pisma za slijepe I sam slijep od svoje treće godine, i kasnije kao učitelj u Zavodu za slijepe u Parizu, upoznao je potrebe i mogućnosti slijepih osoba u obrazovanju pa je 1824.

Pogledaj Povijest Europe i Louis Braille

Louis Daguerre

Louis-Jacques-Mandé Daguerre (Cormeilles-en-Parisis, 18. studenog 1787. – Petit-Bry-sur-Marne, 10. srpnja 1851.) je bio francuski umjetnik i kemičar koji je zapamćen svojim izumom Daguerretipa, preteče fotoaparata.

Pogledaj Povijest Europe i Louis Daguerre

Louisiana

Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pogledaj Povijest Europe i Louisiana

Lublinska unija

Lublinska unija slika Jana Matejka Lublinska unija (poljski: Unia lubelska; litavski: Liublino unija; ukrajinski: Лю́блінська у́нія; bjeloruski: Лю́блінская у́нія) je bio povijesni akt, zaključen 1569. godine između Poljske i Litve, koji je poslije dugog postojanja personalne unije između ove dvije države (od 1385), doveo do formiranja realne unije Državne zajednice Poljske i Litve.

Pogledaj Povijest Europe i Lublinska unija

Lucije Kornelije Sula

Sula Lucije Kornelije Sula (138. pr. Kr. - 78. pr. Kr.), rimski zapovjednik i diktator.

Pogledaj Povijest Europe i Lucije Kornelije Sula

Lucije Tarkvinije Oholi

Lucije Tarkvinije Oholi (Lucius Tarquinius Superbus) je bio posljednji rimski kralj, vladao je u razdoblju od 534. pr. Kr. do 509. pr. Kr. Nastavio je s osvajanjima i započeo s osnivanjem kolonija, čime je udario temelj kasnije rimske prevlasti nad cijelim Sredozemljem.

Pogledaj Povijest Europe i Lucije Tarkvinije Oholi

Ludizam

Ludizam ili ludistički pokret nastao je u Engleskoj tijekom 19.

Pogledaj Povijest Europe i Ludizam

Ludwig van Beethoven

Ludwig van Beethoven(Bonn, 16./17. prosinca 1770. – Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj i pijanist, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je premostio bečku klasiku 18.

Pogledaj Povijest Europe i Ludwig van Beethoven

Luj XIII., kralj Francuske

Louis XIII., portretirao Rubens Luj XIII. (27. rujna 1601. – 14. svibnja 1643.), kralj Francuske i Navare 1610. – 1643. Iznenadna smrt kralja Henrika IV. u atentatu 1610. godine postavila je na francusko prijestolje njegovog sina Luja XIII.

Pogledaj Povijest Europe i Luj XIII., kralj Francuske

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Pogledaj Povijest Europe i Luj XIV., kralj Francuske

Luj XV., kralj Francuske

'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.

Pogledaj Povijest Europe i Luj XV., kralj Francuske

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Pogledaj Povijest Europe i Luj XVI., kralj Francuske

Lutnja

Lutnja označava.

Pogledaj Povijest Europe i Lutnja

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Pogledaj Povijest Europe i Lyon

Maastricht

Za ugovor potpisan 1992.

Pogledaj Povijest Europe i Maastricht

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.

Pogledaj Povijest Europe i Mađarska

Madame du Barry

Jeanne Bécu, grofica du Barry (19. kolovoza 1743.;– 8. prosinca 1793.) bila je ljubavnica Luja XV., kralja Francuske i jedna od žrtava „vladavine terora“ tijekom Francuske revolucije.

Pogledaj Povijest Europe i Madame du Barry

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Pogledaj Povijest Europe i Madrid

Magna charta libertatum

Magna carta libertatum (engl. The Great Charter, hrv. Velika povelja sloboda) je povelja koju je engleski kralj Ivan bez Zemlje prihvatio 15. lipnja 1215. primoran oružjem engleskog plemstva.

Pogledaj Povijest Europe i Magna charta libertatum

Magna Graecia

Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.

Pogledaj Povijest Europe i Magna Graecia

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Pogledaj Povijest Europe i Makedonci

Makedonski ratovi

Makedonija oko 200. g. pr. Kr. Makedonski ratovi je naziv za četiri rata, koja je Rimska Republika vodila protiv kraljeva antičke Makedonije i to s prekidima u razdoblju od 215.

Pogledaj Povijest Europe i Makedonski ratovi

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Pogledaj Povijest Europe i Mala Azija

Malarija

Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.

Pogledaj Povijest Europe i Malarija

Manchester

Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.

Pogledaj Povijest Europe i Manchester

Marija Antoaneta

Marija Antoaneta Marija Antoaneta (izvorno njem. Maria Antonia Josepha Johanna von Habsburg-Lothringen; fr. Marie Antoinette Josèphe Jeanne de Habsbourg-Lorraine; Beč 2. studenog 1755. – Pariz 16. listopada 1793.), francuska kraljica, supruga Luja XVI. Ostala je upamćena kao zadnja, te zbog svog podrijetla i običaja, najomraženija kraljica apsolutističke Francuske.

Pogledaj Povijest Europe i Marija Antoaneta

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Pogledaj Povijest Europe i Marija Terezija Austrijska

Marija Tudor

Marija I. Tudor (Placentia Palace, Greenwich 18. veljače 1516. – St, James's Palace, 17. studenog 1558.), engleska kraljica te druga supruga Filipa II. Pretposljednja je vladarica iz dinastije Tudor poznata po svojem pokušaju obnavljanja katoličanstva u Engleskoj tijekom kojeg su pogubljena 283 istaknuta engleska protestanta zbog čega joj je nadjenut nadimak Krvava Marija (Bloody Mary).

Pogledaj Povijest Europe i Marija Tudor

Markiza de Pompadour

Françoisa Bouchera o. 1750. Jeanne Antoinette Poisson, poznatija kao Madame ili Markiza de Pompadour (29. prosinca 1721. – 15. travnja 1764.) bila je poznata ljubavnica francuskog kralja Luja XV.

Pogledaj Povijest Europe i Markiza de Pompadour

Marko Antonije

Marko Antonije, na latinskome Marcus Antonius Marci Filius Marci Nepos (Rim, oko 83. pr. Kr. - Egipat, 1. kolovoza 30. pr. Kr.) je bio rimski državnik i najvjerniji i najbolji prijatelj Julija Cezara.

Pogledaj Povijest Europe i Marko Antonije

Marko Aurelije

Marko Aurelije, lat.

Pogledaj Povijest Europe i Marko Aurelije

Marko Emilije Lepid (trijumvir)

Marko Emilije Lepid (oko 90. pr. Kr. – oko 13. pr. Kr.) Rimski političar patricijskog podrijetla iz 1. stoljeće pr. Kr.; član drugog trijumvirata zajedno s Markom Antonijem i Gajem Oktavijanom.

Pogledaj Povijest Europe i Marko Emilije Lepid (trijumvir)

Marko Junije Brut

Marko Junije Brut Marko Junije Brut (85. pr. Kr. – 42. pr. Kr.) ili Quintus Servilius Caepio Brutus bio je rimski senator krajem razdoblja Rimske Republike.

Pogledaj Povijest Europe i Marko Junije Brut

Marko Licinije Kras

Mramorna glava Marka Licinija Krasa, muzej Louvre, Pariz. Marko Licinije Kras, (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.

Pogledaj Povijest Europe i Marko Licinije Kras

Marko Porcije Katon Stariji

Katon Stariji, rimski konzul koji se najviše zalagao za uništenje Kartage. Marko Porcije Katon (latinski: Marcus Porcius Cato Maior) (Tusculum, 234. pr. Kr. - 149. pr. Kr.), bio je rimski državnik, konzul, pisac i govornik.

Pogledaj Povijest Europe i Marko Porcije Katon Stariji

Marko Vipsanije Agripa

Marko Vipsanije Agripa Marko Vipsanije Agripa (latinski Marcus Vipsanius Agrippa; 63. pr. Kr. - 12. pr. Kr.), bio je rimski državnik i vojskovođa, jedan od najznamenitijih ljudi Augustova vremena i njegov zet.

Pogledaj Povijest Europe i Marko Vipsanije Agripa

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Pogledaj Povijest Europe i Martin Luther

Martovske ide

Vincenzo Camuccini, ''Mort de César'', 1798. Martovske ide (latinski Idus Martias), naziv za 15. ožujka u Rimskom kalendaru.

Pogledaj Povijest Europe i Martovske ide

Maryland

Maryland, jedna od 50 država SAD-a smještena uz atlantsku obalu, 27,092 četvornih kilometara (9,837 mi²); 5,458,137 stanovnika 2002., glavni grad Annapolis.

Pogledaj Povijest Europe i Maryland

Münchenski sporazum

Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza.

Pogledaj Povijest Europe i Münchenski sporazum

Mehmed-paša Sokolović

Mehmed-paša Sokolović (Sokolovići pokraj Rudog, 1505. ili 1506. – Istanbul, 11. listopada 1579.), jedan je od velikih bosansko-osmanskih vojskovođa.

Pogledaj Povijest Europe i Mehmed-paša Sokolović

Memnon s Rodosa

Memnon s Rodosa (380. – 333. pr. Kr.) je bio grčki vojskovođa, poznat kao zapovjednik plaćeničke vojske u službi Perzijskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Memnon s Rodosa

Merkantilizam

Merkantilizam je pravac u ekonomskoj teoriji.

Pogledaj Povijest Europe i Merkantilizam

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Pogledaj Povijest Europe i Mezopotamija

Mihail Kutuzov

Mihail Kutuzov Mihail Ilarionovič Kutuzov (rus.: Михаил Илларионович Голенищев-Кутузов) (16. rujna 1745. – 28. travnja 1813.) bio je ruski vojskovođa i strateg, fürst Smolenska 1812., prvenstveno poznat po bitkama kod Austerlitza 1805.

Pogledaj Povijest Europe i Mihail Kutuzov

Mihajlo I., ruski car

Mihajlo I. Fjodorovič Romanov (rus. Михаи́л Фёдорович Рома́нов) (Moskva, 22. srpnja 1596. – Moskva, 13. srpnja 1645.), prvi ruski car iz dinastije Romanov od 21. veljače 1613. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Mihajlo I., ruski car

Mikena

Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj.

Pogledaj Povijest Europe i Mikena

Mikenska kultura

Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.

Pogledaj Povijest Europe i Mikenska kultura

Milanski edikt

Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.

Pogledaj Povijest Europe i Milanski edikt

Milicija

Američkog rata za neovisnost. Povijesno, a i danas u raznim jezicima, izraz milicija (engleski: militia, njemački: die Miliz, francuski: milice) označava oružane postrojbe namijenjene održanju reda i obrani, koje čine dobrovoljci ili ljudi koji imaju vojnu obvezu samo u posebnim situacijama.

Pogledaj Povijest Europe i Milicija

Militarizam

Militarizam je shvaćanje da država treba imati jaku vojnu moć, te da tu moć treba agresivno koristiti.

Pogledaj Povijest Europe i Militarizam

Minojska kultura

'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700.

Pogledaj Povijest Europe i Minojska kultura

Mir u Campo Formiju

Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.

Pogledaj Povijest Europe i Mir u Campo Formiju

Mir u Schönbrunnu

Mir u Schönbrunnu potpisan je 14. listopada 1809. godine u palači Schönbrunn u Beču između Austrije i Francuske.

Pogledaj Povijest Europe i Mir u Schönbrunnu

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Pogledaj Povijest Europe i Mir u Srijemskim Karlovcima

Mir u Tilzitu

Tilzitski mir predstavlja dva sporazuma koje je potpisao Napoleon I. u gradu Tilzitu u srpnju 1807. poslije pobjede kod Fridlanda.

Pogledaj Povijest Europe i Mir u Tilzitu

Mitridat VI. Eupator

Mitridat VI. Eupator, Louvre Mitridat VI.

Pogledaj Povijest Europe i Mitridat VI. Eupator

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Pogledaj Povijest Europe i Mlađe kameno doba

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Povijest Europe i Mletačka Republika

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Mohačka bitka

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.

Pogledaj Povijest Europe i Moldavija

Molière

Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.

Pogledaj Povijest Europe i Molière

Monroeva doktrina

James Monroe John Quincy Adams Monroeva doktrina (engl.: Monroe Doctrine) je doktrina koju je objavio 2. prosinca 1823. američki predsjednik James Monroe.

Pogledaj Povijest Europe i Monroeva doktrina

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Pogledaj Povijest Europe i Moskva

Mustafa II.

Mustafa II. (6. veljače 1664. – 28. prosinca 1703.) turski sultan Sultan Mustafa II. Mustafa II.

Pogledaj Povijest Europe i Mustafa II.

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Pogledaj Povijest Europe i Nacionalsocijalizam

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Pogledaj Povijest Europe i Napoleon Bonaparte

Napoleon prelazi Alpe

Napoleon prelazi Alpe (francuski: Bonaparte franchissant le Grand-Saint-Bernard, tj. „Napoleon prelazi preko prijelaza Grand-Saint-Bernard”) je slavno ulje na platnu koje je 1801.

Pogledaj Povijest Europe i Napoleon prelazi Alpe

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.

Pogledaj Povijest Europe i Napoleonski ratovi

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Pogledaj Povijest Europe i Narod

Nautilus

*Nautilus (rod), rod morskih životinja iz razreda Cephalopoda.

Pogledaj Povijest Europe i Nautilus

Neandertalac

Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.

Pogledaj Povijest Europe i Neandertalac

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Pogledaj Povijest Europe i Neoklasicizam

Nepobjediva armada

Poraz Španjolske armade Nepobjediva armada ili Španjolska armada (šp. Grande y Felicísima Armada — "Velika i najsretnija mornarica") bila je španjolska flota koja je 1588. godine trebala izvršiti invaziju na Englesku pod zapovjedništvom Alonsa Péreza de Guzmána, sedmog vojvode od Medina Sidonie.

Pogledaj Povijest Europe i Nepobjediva armada

Nepotizam

Nepotizam (iz latinskog. nom. nepos, gen. nepotis unučad, potomak, te nećak) je termin kojim se označava popunjavanje radnih mjesta članovima vlastite obitelji ili davanje prednosti pri zapošljavanju poznanicima.

Pogledaj Povijest Europe i Nepotizam

Neron

Neron (15. prosinca 37. – 9. lipnja 68.) bio je peti rimski car, zadnji iz Julijsko-Klaudijevske dinastije.

Pogledaj Povijest Europe i Neron

Nerva

Nervino poprsje. Nerva lat. Marcus Cocceius Nerva (8. studenoga 30. – 27. siječnja 98.), prvi rimski car u razdoblju Pet dobrih careva, od 96. do 98. Bio je konzul 71. i 90. Nakon ubojstva Domicijana narod i vojska su ga uz privolu senata proglasili carem.

Pogledaj Povijest Europe i Nerva

Nicolas de Condorcet

Nicolas Antoine Caritat de Condorcet (Ribemont, 17. rujna 1743. – Bourg-la-Reine, 29. ožujka 1794.) bio je francuski filozof, političar, ekonomist i enciklopedist.

Pogledaj Povijest Europe i Nicolas de Condorcet

Nicolas Poussin

Nicolas Poussin (Villers-en-Vexin, kraj Andelysa, 15. lipnja, 1594. – Rim, 19. studenog 1665.) bio je najvažniji francuski slikar 17. stoljeća; začetnik i vodeći slikar klasicizma u razdoblju baroka.

Pogledaj Povijest Europe i Nicolas Poussin

Nikola I., ruski car

'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Nikola I., ruski car

Nikola Jurišić

Nikola Jurišić (o. 1490 - 1545.) Spomenik '''Nikoli Jurišiću''' u Zagrebu. Grb baruna Nikole Jurišića. Nikola barun Jurišić od Kisega (mađarski: Jurisics Miklós), (Senj, oko 1490. - Kiseg, 1545.), hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat.

Pogledaj Povijest Europe i Nikola Jurišić

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.

Pogledaj Povijest Europe i Nizozemska

Njemački kancelar

Kancelar je ime koje u Njemačkoj nosi premijer, tj.

Pogledaj Povijest Europe i Njemački kancelar

Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku

Invaziju na Poljsku 1939.

Pogledaj Povijest Europe i Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku

Novi svijet

Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.

Pogledaj Povijest Europe i Novi svijet

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Pogledaj Povijest Europe i Novogrčki jezik

Numidija

Numidija (latinski: Numidia), u antičko doba teritorij i država u sjevernoj Africi, u istočnom dijelu Alžira i zapadnom dijelu Tunisa, između Mauritanije i Kartage.

Pogledaj Povijest Europe i Numidija

O pjesničkom umijeću

grčkom, naslovnica iz 1837. Poetika ili O pjesničkom umijeću jedno je od najpoznatijih Aristotelovih djela koje u 26 glava govori o pjesništvu, analizira ga, svrstava i opisuje.

Pogledaj Povijest Europe i O pjesničkom umijeću

Objektivni idealizam

Objektivni idealizam je forma idealizma koji utemeljuje taj idejni bitak kao objektivnu zbiljnost nezavisnu o čovjeku i njegovoj svijesti.

Pogledaj Povijest Europe i Objektivni idealizam

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Pogledaj Povijest Europe i Odesa

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Pogledaj Povijest Europe i Olimpijske igre

Oliver Cromwell

'''Oliver Cromwell''' Oliver Cromwell (Huntingdon, 25. travnja 1599. – London, 3. rujna 1658.), engleski državnik.

Pogledaj Povijest Europe i Oliver Cromwell

Operacija Barbarossa

Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Operacija Barbarossa

Opsada Beča 1683.

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683.

Pogledaj Povijest Europe i Opsada Beča 1683.

Opsada Sigeta

Spomenik Nikoli Šubiću Zrinskom i Sulejmanu I. na mjestu čuvene bitke kod Sigeta. Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Opsada Sigeta

Opsada Yorktowna

Opsada Yorktowna je jedna od odlučujućih pobjeda američko-francuske vojske u Američkom ratu za neovisnost.

Pogledaj Povijest Europe i Opsada Yorktowna

Optimati

Optimati (lat. Optimates doslovno: "najbolji"), poznati i kao Boni ("dobri") je naziv za konzervativnu frakciju u Senatu Rimske Republike koja je postojala od druge polovice 2.

Pogledaj Povijest Europe i Optimati

Osman III.

Osman III. (2. siječnja 1699. – 30. listopada 1757.) turski sultan Sultan Osman III. Osman III.

Pogledaj Povijest Europe i Osman III.

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Povijest Europe i Osmansko Carstvo

Oton

Marcus Salvius Otho (Marko Salvije Oton), rimski car, vladao je u razdoblju koje je u povijesti ostalo poznato kao Godina četiri cara (15. siječnja - 16. travnja 69.), rođen 25. travnja 32. Kategorija:Rimski carevi u 1. stoljeću.

Pogledaj Povijest Europe i Oton

Oton I. Veliki

Spomenik u Magdeburgu Oton I. (njemački Otto I.) (* 23. studenog 912. u Wallhausenu; † 7. svibnja 973. u Memlebenu), saski vojvoda i rimsko-njemački kralj (936. – 962.), rimsko-njemački car (962. – 973.). Česti naziv Oton Veliki potječe od srednjovjekovnog povjesničara Otta von Freisinga te nije suvremen.

Pogledaj Povijest Europe i Oton I. Veliki

Pad Bastille

Plan Bastille Taj događaj Francuzi obilježavaju kao državni praznik sjećajući se 14. srpnja 1789. kada je jurišem revolucionarnih snaga osvojena zloglasna tvrđava Bastille, tamnica u pariškom predgrađu Saint Antoine.

Pogledaj Povijest Europe i Pad Bastille

Pad komunizma

Pad komunizma, Miroljubljive revolucije 1989 ili Slom komunizma izrazi su kojima se opisuje niz događaja koji su u jesen 1989. u Srednjoj i Istočnoj Europi doveli do ukidanja tamošnjih jednostranačkih komunističkih režima i njihove zamjene višestranačkim demokratskim sustavima.

Pogledaj Povijest Europe i Pad komunizma

Pariška mirovna konferencija 1919.

David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.

Pogledaj Povijest Europe i Pariška mirovna konferencija 1919.

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Pogledaj Povijest Europe i Pariz

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Pogledaj Povijest Europe i Parlament

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator.

Pogledaj Povijest Europe i Parni stroj

Partsko Carstvo

Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Partsko Carstvo

Patricij

Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.

Pogledaj Povijest Europe i Patricij

Peloponeski rat

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.

Pogledaj Povijest Europe i Peloponeski rat

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Pogledaj Povijest Europe i Peloponez

Pergam

Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.

Pogledaj Povijest Europe i Pergam

Periklo

Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).

Pogledaj Povijest Europe i Periklo

Perzija (razdvojba)

Perzija je naziv s više značenja.

Pogledaj Povijest Europe i Perzija (razdvojba)

Perzijsko Carstvo

Perzijsko Carstvo može se odnositi na.

Pogledaj Povijest Europe i Perzijsko Carstvo

Pet dobrih careva

Naziv razdoblja koje označava period najveće moći, slave i prosperiteta Rimskog carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Pet dobrih careva

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Pogledaj Povijest Europe i Petar I. Aleksejevič Romanov

Petar II., ruski car

Petar II., ruski car Petar II. (23. listopada 1715. – 29. siječnja 1730.), ruski car 1727. – 1730.

Pogledaj Povijest Europe i Petar II., ruski car

Petar III., ruski car

Car Petar III. Fjodorovič Ruski car Petar III.

Pogledaj Povijest Europe i Petar III., ruski car

Petroglif

Švedskoj su istaknuti crvenom bojom kako bi se bolje vidjeli Petroglifi Foz Côa i Siega Verde (Portugal i Španjolska) su među najstarijima na svijetu. Petroglifi su piktogrami i logogrami uklesani u kamene stijene.

Pogledaj Povijest Europe i Petroglif

Pierre Corneille

'''Pierre Corneille''' Pierre Corneille (Rouen, 6. lipnja 1606. – Pariz, 1. listopada 1684.), francuski dramski pisac.

Pogledaj Povijest Europe i Pierre Corneille

Pio VII.

Pio VII. lat.

Pogledaj Povijest Europe i Pio VII.

Pirova pobjeda

Pirova pobjeda je pobjeda za koju se plati prevelika cijena i koja pobjedniku nanese više štete nego poraženom.

Pogledaj Povijest Europe i Pirova pobjeda

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Pogledaj Povijest Europe i Platon

Platonizam

Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.

Pogledaj Povijest Europe i Platonizam

Plebejac

Plebejci su bili klasa građana s manjim pravima u starom Rimu, uglavnom seljačkog podrijetla.

Pogledaj Povijest Europe i Plebejac

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Pogledaj Povijest Europe i Plemstvo

Plinije Stariji

Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.

Pogledaj Povijest Europe i Plinije Stariji

Plutarh

Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija.

Pogledaj Povijest Europe i Plutarh

Plutokracija

Plutokracija (iz starogrčkog: πλουτοκρατία plutokratía od πλουτος Plutos.

Pogledaj Povijest Europe i Plutokracija

Požarevački mir

Požarevački mir je sklopljen između Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Venecije 21. srpnja 1718. godine na završetku Habsburško-turskog rata 1716. – 1718. i nakon velikih pobjeda princa Eugena Savojskog u bitkama pred Petrovaradinom 1716.

Pogledaj Povijest Europe i Požarevački mir

Podmornica

Američka atomska podmornica "Virginia SSN-774" Podmornica je brod sa sposobnošću upravljivog zaranjanja i izranjanja, te kretanja na površini vode i pod njom.

Pogledaj Povijest Europe i Podmornica

Pokrajina

Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.

Pogledaj Povijest Europe i Pokrajina

Polis

Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.

Pogledaj Povijest Europe i Polis

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Pogledaj Povijest Europe i Politika

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Povijest Europe i Poljska

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Pogledaj Povijest Europe i Poljsko-Litavska Unija

Poltavska bitka

Poltavska bitka ili Bitka kod Poltave (rus. Полтавская битва, šve. Slaget vid Poltava, ukr. Битва під Полтавою) je povijesni vojni sukob koji se dogodio na prostoru središnje Ukrajine, grada Poltave, 8.

Pogledaj Povijest Europe i Poltavska bitka

Pompej Veliki

Pompej Veliki, punim imenom Gnej Pompej Veliki (lat. Gnaeus Pompeius Magnus) (Rim, 29. rujna 106. pr. Kr. - Peluzij, 29. rujna 48. pr. Kr.), rimski vojskovođa i trijumvir od 59. pr. Kr. do 49. pr. Kr.; uz Cezara najčuveniji vojskovođa svog vremena, Pompej je poražen u građanskom ratu s Cezarom i pogubljen.

Pogledaj Povijest Europe i Pompej Veliki

Pompeji

Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.

Pogledaj Povijest Europe i Pompeji

Pontifex maximus

Vrhovni svećenik u antičkom Rimu, najviša pozicija u rimskoj religiji dostupna samo članovima plemstva.

Pogledaj Povijest Europe i Pontifex maximus

Pontsko Kraljevstvo

Pontsko Kraljevstvo je bila helenistička država, koja se nalazila na južnim obalama Crnog mora kojom je vladala dinastija perzijskog podrijetla.

Pogledaj Povijest Europe i Pontsko Kraljevstvo

Populares

Populari (latinski: populares, jednina popularis, doslovno "narodni ljudi" ili "narodnjaci") je naziv za reformatorsku, odnosno populističku frakciju u Senatu i/li među vodećim političarima Rimske Republike od sredine 2.

Pogledaj Povijest Europe i Populares

Posljednja večera

'''Posljednja večera''', freska iz katakombe San Calisto u Rimu, 3. st. Posljednja večera (Leonardo) Grégoire Huret: Posljednja večera, V. list grafičke mape „Prikaz muke Isusa Krista bogočovjeka za ljude patnike", 1664. Posljednja večera (latinski: Coena Domini) je oproštajna večera koju je Isus blagovao sa svojim apostolima u Veliki četvrtak uoči muke u Jeruzalemu.

Pogledaj Povijest Europe i Posljednja večera

Povelja o pravima

Povelja o pravima Sjedinjenih Američkih Država Povelja o pravima (engl. Bill of Rights) naziv je za prvih deset izmjena i dopuna na Ustav Sjedinjenih Američkih Država, koja jamče temeljna demokratska i ljudska prava u SAD i ograničavaju moć savezne države.

Pogledaj Povijest Europe i Povelja o pravima

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Pogledaj Povijest Europe i Prag

Pragmatička sankcija (1713.)

Pragmatična sankcija Pragmatička sankcija je naziv za Kućni zakon koji je 19. travnja 1713. donio njemačko-rimski car i ugarsko-hrvatski kralj Karlo VI. (III.). Tim je Karlo regulirao pitanje nasljedstva u slučaju da umre bez sina.

Pogledaj Povijest Europe i Pragmatička sankcija (1713.)

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Pogledaj Povijest Europe i Pravo

Primogenitura

Primogenitura ili prvorodstvo je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.

Pogledaj Povijest Europe i Primogenitura

Principat

Principat je opće prihvaćeni naziv za državno uređenje koje je uspostavio prvi rimski car Oktavijan August, koji je vladao od 27. pr. Kr. pa do svoje smrti.

Pogledaj Povijest Europe i Principat

Prisega na loptalištu

Narodne skupštine Prisega na loptalištu (fr. serment du jeu de paume) je dokument koji je potpisalo 577 članova francuskog Trećeg staleža (koji se 17. lipnja 1789. prozvao Narodnom skupštinom) na zasjedanju Skupštine državnih staleža 20. lipnja 1789. u Versaillesu.

Pogledaj Povijest Europe i Prisega na loptalištu

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18.

Pogledaj Povijest Europe i Prosvijećeni apsolutizam

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum.

Pogledaj Povijest Europe i Prosvjetiteljstvo

Protektorat

Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

Pogledaj Povijest Europe i Protektorat

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Pogledaj Povijest Europe i Protestantizam

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Pogledaj Povijest Europe i Pruska

Prvi punski rat

Prvi punski rat trajao je od 264. pr. Kr. do 241. pr. Kr. Razlog ratu je žitorodna Sicilija, otok podijeljen na zapadni dio u kojem žive Kartažani i istočni u kojem borave Grci.

Pogledaj Povijest Europe i Prvi punski rat

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Povijest Europe i Prvi svjetski rat

Prvo Francusko Carstvo

Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.

Pogledaj Povijest Europe i Prvo Francusko Carstvo

Puč

Puč ili državni udar (njem. putsch, švic. njem. butsch - udar) iznenadni oružani ustanak kojemu je cilj preuzimanje vlasti.

Pogledaj Povijest Europe i Puč

Punski ratovi

Punski ratovi je zajedničko ime za tri rata vođena između Rimske republike i feničanskog grada Kartage od 264.

Pogledaj Povijest Europe i Punski ratovi

Puritanizam

Puritanizam (latinski: Puritas – čistoća) pokret je među engleskim protestantima iz 16.

Pogledaj Povijest Europe i Puritanizam

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Pogledaj Povijest Europe i Racionalizam

Rajnska konfederacija

Rajnska konfederacija ili Rajnski savez (njem. Rheinbund, fra. États confédérés du Rhin) bila je tvorevina njemačkih marionetskih država Prvog Francuskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Rajnska konfederacija

Rat za španjolsku baštinu

Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.

Pogledaj Povijest Europe i Rat za španjolsku baštinu

Realizam

* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.

Pogledaj Povijest Europe i Realizam

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Pogledaj Povijest Europe i Renesansa

Requiem

*Rekvijem, misa za pokojne.

Pogledaj Povijest Europe i Requiem

Revolucija 1848. – 1849.

Revolucija 1848.

Pogledaj Povijest Europe i Revolucija 1848. – 1849.

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Pogledaj Povijest Europe i Rim

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Pogledaj Povijest Europe i Rimska Republika

Rimski senat

C. Maccari: ''Ciceron optužuje Katilinu'', 1888. Rimski senat (latinski: Senatus) bio je glavno upravno vijeće Rimske Republike, koja je nastala 509. pr. Kr. i Rimskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Rimski senat

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Povijest Europe i Rimsko Carstvo

Rimsko Kraljevstvo

U povijesti Rima ovaj period uglavnom se zasniva na rimskoj mitologiji.

Pogledaj Povijest Europe i Rimsko Kraljevstvo

Rimsko pravo

Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Rimsko pravo

Robert Fulton

Robert Fulton (Lancaster County, SAD, 14. studenog 1765. – New York, 24. veljače 1815.), američki inženjer.

Pogledaj Povijest Europe i Robert Fulton

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Pogledaj Povijest Europe i Robovlasništvo

Rokoko

nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.

Pogledaj Povijest Europe i Rokoko

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Pogledaj Povijest Europe i Romantizam

Romul

Romul Romul (latinski: Romulus; Alba Longa, 24. ožujka 771. pr. Kr.Eutropije, Breviarium ab Urbe condita – Rim, 5. ili 7. srpnja 716. pr. Kr.) je, uz brata Rema, prema legendi bio osnivač grada Rima, te jedan od sedmorice rimskih kraljeva.

Pogledaj Povijest Europe i Romul

Rubikon

Rubikon je mala rijeka na sjeveru Italije.

Pogledaj Povijest Europe i Rubikon

Rudnik

Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Pogledaj Povijest Europe i Rudnik

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Pogledaj Povijest Europe i Rumunjska

Ruska revolucija

Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.

Pogledaj Povijest Europe i Ruska revolucija

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Pogledaj Povijest Europe i Rusko Carstvo

Rusko-turski rat (1787. – 1792.)

Rusko-turski rat (1787. – 1792.) bio je neuspješan pokušaj Osmanskog Carstva da vrati teritorije izgubljene u prijašnjem Rusko-turskom ratu (1768. – 1774.). Ovaj sukob odvijao se istovremeno s Habsburško-turskim ratom 1788. – 1791. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Rusko-turski rat (1787. – 1792.)

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.

Pogledaj Povijest Europe i Salzburg

Samnitski ratovi

Navala Gala i njihovi vojni uspjesi su natjerali Rimljane da se čvršće povežu za Latinski savez.

Pogledaj Povijest Europe i Samnitski ratovi

Samuel Adams

Samuel Adams Samuel Adams (Boston, 27. rujna / 16. po starom kalendaru 1772. – Cambridge, 2. listopada 1803.), bio je američki državnik i političar, jedan od Očeva osnivača Sjedinjenih Država lider massachusettskih radikala i američke revolucije, delegat Kontinentalnog kongresa (1774. – 1781.) i potpisnik Deklaracije o nezavisnosti.

Pogledaj Povijest Europe i Samuel Adams

Samuel Finley Breese Morse

'''Samuel Morse''' Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 27. travnja 1791. – New York, 2. travnja 1872.), američki slikar i izumitelj.

Pogledaj Povijest Europe i Samuel Finley Breese Morse

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Pogledaj Povijest Europe i Sankt-Peterburg

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Povijest Europe i Sarajevo

Savannah

Zemljopis.

Pogledaj Povijest Europe i Savannah

Scipion Stariji

Scipion Stariji zvan i Scipion Afrički, punim imenom Publije Kornelije Scipion Afrički Stariji (lat: Publius Cornelius Scipio Africanus Major) bio je poznati rimski vojskovođa i političar.

Pogledaj Povijest Europe i Scipion Stariji

Secessio plebis

Secessio plebis je pokušaj odvajanja plebejaca od patricija u starom Rimu zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava.

Pogledaj Povijest Europe i Secessio plebis

Sedmogodišnji rat

Sedmogodišnji rat (1756. – 1763.) bio je globalni oružani sukob koji je uključivao većinu europskih velikih sila, a vodio se prvenstveno u Europi, Americi, Aziji i Pacifiku.

Pogledaj Povijest Europe i Sedmogodišnji rat

Sekularizacija

Sekularizacija je transformacija društva od bliske identifikacije s religioznim vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim institucijama.

Pogledaj Povijest Europe i Sekularizacija

Selim III.

Selim III. (24. prosinca 1761. – 28. srpnja 1808.) osmanski sultan Sultan Selim III. Selim III.

Pogledaj Povijest Europe i Selim III.

Senat

Rimskom forumu Senat je naziv za skupštinu, često za gornji dom ili komoru legislature ili parlamenta.

Pogledaj Povijest Europe i Senat

Seneka

* Seneka Mlađi.

Pogledaj Povijest Europe i Seneka

Seoba naroda

Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.

Pogledaj Povijest Europe i Seoba naroda

Servije Tulije

Servije Tulije (Servius Tullius) je prema legendi jedan od Rimskih kraljeva, vladao je u razdoblju od 578. pr. Kr. - 534. pr. Kr. Slavljen je kao veliki kralj.

Pogledaj Povijest Europe i Servije Tulije

Sevastopolj

Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje i Sebastopolj (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.

Pogledaj Povijest Europe i Sevastopolj

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Pogledaj Povijest Europe i Sicilija

Sirmij

Sirmij u provinciji Panonija Druga Sirmij (lat. Sirmium) je današnja Srijemska Mitrovica, a bila antički grad rimske provincije Panonije.

Pogledaj Povijest Europe i Sirmij

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Povijest Europe i Sjedinjene Američke Države

Sjeverna Afrika

geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.

Pogledaj Povijest Europe i Sjeverna Afrika

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Pogledaj Povijest Europe i Sjeverna Amerika

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Pogledaj Povijest Europe i Sjeverna Europa

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Pogledaj Povijest Europe i Slovenija

Smaknuće carske obitelji Romanov

Ruska carska obitelj Romanov (car Nikola II., njegova supruga Aleksandra Fjodorovna te njihovo petero djece: Olga, Tatjana, Marija, Anastasia i Aleksej) pogubljena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Smaknuće carske obitelji Romanov

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Pogledaj Povijest Europe i Socijalizam

Sofisti

Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.

Pogledaj Povijest Europe i Sofisti

Sokrat

Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.

Pogledaj Povijest Europe i Sokrat

Solon

'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.

Pogledaj Povijest Europe i Solon

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Povijest Europe i Sovjetski Savez

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Pogledaj Povijest Europe i Sparta

Spartak

Spartak (grčki: Σπάρτακος, Spártakos; latinski: Spartacus) bio je znameniti tračanski gladijator i vođa ustanka rimskih robova protiv Rimske Republike, poznatog i kao Treći robovski rat.

Pogledaj Povijest Europe i Spartak

Sport

Kip nogometaša, igrača ragbija i igrača kriketa. Sport (od iz starofr. desport: provoditi vrijeme, razonoditi se enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 19. studenoga 2022.) ili šport (prema njem. izgovoru), naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.

Pogledaj Povijest Europe i Sport

SPQR

250px S.P.Q.R. je latinska kratica i može značiti.

Pogledaj Povijest Europe i SPQR

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Povijest Europe i Srbija

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Pogledaj Povijest Europe i Sredozemlje

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Pogledaj Povijest Europe i Sredozemno more

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Pogledaj Povijest Europe i Stara Grčka

Status quo

Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.

Pogledaj Povijest Europe i Status quo

Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske koji je trajao 116 godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s razdobljima mira.

Pogledaj Povijest Europe i Stogodišnji rat

Stoicizam

Stoicizam je antička filozofska škola koja djeluje od 4.

Pogledaj Povijest Europe i Stoicizam

Stuarti

Dinastija Stuart je bila škotska plemićka i kasnije kraljevska dinastija, koja je vladala Škotskom (1371. – 1649. i 1660. – 1714.), Engleskom i Irskom (1603. – 1649. i 1660. – 1714.). Prvobitno je bila nazvana Stewart, a ime dinastije je galicizirano u 16. stoljeću, za vrijeme boravka Marije Stuart u Francuskoj.

Pogledaj Povijest Europe i Stuarti

Sulejman II.

Sultan Sulejman II Sulejman II. (15. travnja 1642. – 1691.), 20. osmanski sultan, sin Ibrahima I. i sultanije Salihe Dilašub, porijeklom Srpkinje (r.Katarina, 1627. – 1688.). Sulejman II.

Pogledaj Povijest Europe i Sulejman II.

Sveta Helena

Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. – Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.

Pogledaj Povijest Europe i Sveta Helena

Sveta liga

Sveta liga se može odnositi na may refer to.

Pogledaj Povijest Europe i Sveta liga

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.

Pogledaj Povijest Europe i Sveto Rimsko Carstvo

Svetonije

Gaj Svetonije Trankvil (Gaius Suetonius Tranquillus) (oko 70. – oko 122.), zvan Svetonije, rimski pisac i državni činovnik.

Pogledaj Povijest Europe i Svetonije

Svištovski mir

Kuća sa spomen-pločom u kojoj je potpisan Svištovski mir Svištovski mir, mirovni sporazum potpisan u gradu Svištovu, 4. kolovoza 1791. godine između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva.

Pogledaj Povijest Europe i Svištovski mir

Tacit

Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.

Pogledaj Povijest Europe i Tacit

Tadeusz Kościuszko

Tadeuš Košćuško Tadeuš Košćuško (poljski. Tadeusz Kościuszko) (Mereszowszczyzna, Bjelorusija 4. veljače 1746. – Soluthurn, Švicarska 15. listopada 1817.) – poljsko-litavski vojskovođa i borac za slobodu.

Pogledaj Povijest Europe i Tadeusz Kościuszko

Taranto

Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").

Pogledaj Povijest Europe i Taranto

Teodozije I. Veliki

Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Teodozije I. Veliki

Thomas Hobbes

'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.

Pogledaj Povijest Europe i Thomas Hobbes

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779.

Pogledaj Povijest Europe i Thomas Jefferson

Thomas Paine

Thomas Paine (Thetford, 29. siječnja 1737. – New York, 8. lipnja 1809.), američko-britanski filozof i književnik.

Pogledaj Povijest Europe i Thomas Paine

Tiber

Tiber je rijeka koja pripada sredozemnom slijevu, a izvire u Apeninima, podno planine Fumaiolo.

Pogledaj Povijest Europe i Tiber

Tiberije

Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.

Pogledaj Povijest Europe i Tiberije

Tiberije Grakho

Tiberije Grakho (lat.: Tiberius Sempronius Gracchus, TI·SEMPRONIVS·TI·F·P·N·GRACCVS) (163. pr. Kr. - 132. pr. Kr.) poznati rimski reformator.

Pogledaj Povijest Europe i Tiberije Grakho

Tit Flavije

Tit Flavije Vespazijan, ili često nazivan samo Tit ili Tito (30. prosinca 39. – 13. rujna 81.) vladao je Rimskim Carstvom od 79. – 81. Tit je bio najstariji sin cara Vespazijana.

Pogledaj Povijest Europe i Tit Flavije

Toma Erdődy

Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.

Pogledaj Povijest Europe i Toma Erdődy

Torijevci

povijesti Ujedinjenog Kraljevstva Torijevci (eng. Tory) ili stranka torijevaca (eng. Tory party) su bili povijesna britanska stranka.

Pogledaj Povijest Europe i Torijevci

Trajan

'''Trajan''' Marko Ulpije Trajan (53. – 117. godine).

Pogledaj Povijest Europe i Trajan

Trajanov stup

'''Trajanov stup''' sa sjeverozapada. Pogled na '''Trajanov stup''' s jugoistoka. Tragovi boje su pronađeni u utorima reljefa, te se pretpostavlja da je cijeli bio obojen živim bojama. Trajanov stup (Trajanova kolumna) je trijumfalni stup na Trajanovom forumu u Rimu podignut oko 106.

Pogledaj Povijest Europe i Trajanov stup

Treći punski rat

Treći punski rat je počeo 149. pr. Kr., a završio 146. pr. Kr. Unatoč porazu i teškim uvjetima mira, Kartaga je obnovila trgovinu i konkurirala Rimljanima.

Pogledaj Povijest Europe i Treći punski rat

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Pogledaj Povijest Europe i Treći Reich

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Pogledaj Povijest Europe i Tridesetogodišnji rat

Trijumf

Tijumf Rimski trijumf bila je javna ceremonija i vjerski obred u Drevnom Rimu, koji se vodio u počast vojskovođe (dux) za njegove uspjehe u ratu ili pohod na Rim, odnosno za prikaz svih blagodati pobjede.

Pogledaj Povijest Europe i Trijumf

Trijumvirat

U istom periodu na povijesnoj sceni su se pojavile dvije ličnosti; Pompej i Kras.

Pogledaj Povijest Europe i Trijumvirat

Troja

Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9.

Pogledaj Povijest Europe i Troja

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje.

Pogledaj Povijest Europe i Tunis

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Pogledaj Povijest Europe i Ugljen

Ugovor iz Maastrichta

Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Ugovor iz Maastrichta

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.

Pogledaj Povijest Europe i Ujedinjeno Kraljevstvo

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Povijest Europe i Ukrajina

Urban II.

Urban II. (1042. – 29. srpnja 1099.), rođen kao Eudes de Lagery bio je papa od 12. ožujka 1088. do 29. srpnja 1099. Za papu je izabran na papinskoj konklavi 1088. godine.

Pogledaj Povijest Europe i Urban II.

Urbari

Državnom arhivu u Rijeci Urbari su popisi prihoda i prava zemljišnih vlastelinstava te podaničkih podavanja, obveza i službi, odnosno zbirke propisa kojima su se od ranoga srednjeg vijeka uređivali odnosi između vlastelina i kmetova.

Pogledaj Povijest Europe i Urbari

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Pogledaj Povijest Europe i Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Uzurpacija

Uzurpacija (latinski usurpatio.

Pogledaj Povijest Europe i Uzurpacija

Varšava

Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.

Pogledaj Povijest Europe i Varšava

Velika Britanija (otok)

Velika Britanija, skraćeno Britanija, otok je na sjeverozapadu Europe u Atlantskom oceanu.

Pogledaj Povijest Europe i Velika Britanija (otok)

Veliki sjeverni rat

Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.

Pogledaj Povijest Europe i Veliki sjeverni rat

Veliki turski rat

Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.

Pogledaj Povijest Europe i Veliki turski rat

Ver

Bista Vera u Britanskom Muzeju Lucius Ceionius Commodus Verus (15. prosinca 130. – 169. u Altinumu), suvladar Marka Aurelija od 161., do njegove smrti.

Pogledaj Povijest Europe i Ver

Verdunski ugovor

Zemljovid Verdunskog ugovora nakon 843. Verdunski ugovor sklopljen je 10.

Pogledaj Povijest Europe i Verdunski ugovor

Vespazijan

Arheološkom muzeju Narona Tit Flavije Vespazijan (lat. Titus Flavius Vespasianus, kasnije Caesar Vespasianus Augustus), (17. studenoga 9. – 23. lipnja 79.) rimski car, posljednji iz plejade careva koji su vladali 69. (Godina četiri cara) i jedini među njima koji se duže zadržao na vlasti.

Pogledaj Povijest Europe i Vespazijan

Vezuv

Napulj i Vezuv Vezuv (tal.: Monte Vesuvio; lat.: Mons Vesuvius) je aktivni vulkan u Italiji.

Pogledaj Povijest Europe i Vezuv

Vilim I. Oranski

Vilim I. Oranski Vilim I. Oranski (Dillenburg, Njemačka, 24. travnja 1533. - Delft, Nizozemska, 10. srpnja 1584)., također poznat i kao Vilim šutljivi (nizozemski: Willem de Zwijger), bio je glavni vođa nizozemske pobune protiv španjolskih Habsburgovaca, što je dovelo do Nizozemske revolucije (Osamdesetogodišnji rat) i formalne nezavisnosti Ujedinjenih provincija (Beneluks) 1581.

Pogledaj Povijest Europe i Vilim I. Oranski

Vilim I. Osvajač

Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.

Pogledaj Povijest Europe i Vilim I. Osvajač

Vilim III. Oranski

Vilim III.

Pogledaj Povijest Europe i Vilim III. Oranski

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Pogledaj Povijest Europe i Virginia

Vitelije

Aulus Vitellius Germanicus(/ vɪˈtɛliəs /; latinski:; 6 ili 24. rujna 15 AD - 22. prosinca AD 69.) bio je rimski car osam mjeseci, od 16.

Pogledaj Povijest Europe i Vitelije

Vitus Jonassen Bering

Vitus Jonassen Bering, još poznat kao Ivan Ivanovič Bering (kršten u Horsensu 5. kolovoza 1681., umro na Beringovom otoku 19. prosinca 1741.) bio je danski kartograf i istraživač u ruskoj službi.

Pogledaj Povijest Europe i Vitus Jonassen Bering

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Pogledaj Povijest Europe i Voda

Voltaire

Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.

Pogledaj Povijest Europe i Voltaire

Waterloo

Waterloo (Valonski: Waterlô) je grad u Belgiji u provinciji Walloon Barbant.

Pogledaj Povijest Europe i Waterloo

Westfalski mir

Westfalski mir predstavlja niz sporazuma kojima je završen Tridesetogodišnji rat.

Pogledaj Povijest Europe i Westfalski mir

William Penn

William Penn William Penn (14. listopada 1664. – 30. srpnja 1718.) je bio engleski filozof i poduzetnik, osnivač američke države Pensylvanije.

Pogledaj Povijest Europe i William Penn

William Shakespeare

William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.

Pogledaj Povijest Europe i William Shakespeare

Wittenberg

Lutherov grad Wittenberg (njem. Lutherstadt Wittenberg) grad je u njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu.

Pogledaj Povijest Europe i Wittenberg

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Pogledaj Povijest Europe i Wolfgang Amadeus Mozart

Zakonik dvanaest ploča

Zakonik dvanaest ploča (lat. Leges duodecim tabularum), ponekad i Zakon (ili Zakonik) dvanaest tablica, je prva i najvažnija kodifikacija rimskog građanskog prava.

Pogledaj Povijest Europe i Zakonik dvanaest ploča

Zaragoza

150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.

Pogledaj Povijest Europe i Zaragoza

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Pogledaj Povijest Europe i Znanost

1. siječnja

1.

Pogledaj Povijest Europe i 1. siječnja

11. rujna

11.

Pogledaj Povijest Europe i 11. rujna

13. listopada

13.

Pogledaj Povijest Europe i 13. listopada

14. srpnja

14.

Pogledaj Povijest Europe i 14. srpnja

15. ožujka

15.

Pogledaj Povijest Europe i 15. ožujka

1532.

1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Povijest Europe i 1532.

16. siječnja

16.

Pogledaj Povijest Europe i 16. siječnja

16. stoljeće pr. Kr.

Dolina kraljeva Mikeni.

Pogledaj Povijest Europe i 16. stoljeće pr. Kr.

161.

Na prijestolje Starog Rima dolazi Marko Aurelije.

Pogledaj Povijest Europe i 161.

18. lipnja

18.

Pogledaj Povijest Europe i 18. lipnja

19. travnja

19.

Pogledaj Povijest Europe i 19. travnja

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

Pogledaj Povijest Europe i 1914.

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Pogledaj Povijest Europe i 1992.

2. prosinca

2.

Pogledaj Povijest Europe i 2. prosinca

2. rujna

2.

Pogledaj Povijest Europe i 2. rujna

26. kolovoza

26.

Pogledaj Povijest Europe i 26. kolovoza

4. srpnja

4.

Pogledaj Povijest Europe i 4. srpnja

5. studenoga

5.

Pogledaj Povijest Europe i 5. studenoga

60. pr. Kr.

60.

Pogledaj Povijest Europe i 60. pr. Kr.

8. ožujka

8.

Pogledaj Povijest Europe i 8. ožujka

, Časna Istočnoindijska kompanija, Češka, Čovjek, Babilon, Balkan, Baltik, Barok, Batonski rat, Beč, Bečki kongres, Belgija, Benjamin Franklin, Berlin, Berlinski zid, Biće, Bijela kuća, Bitka kod Akcija, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Borodina, Bitka kod Bunker Hilla, Bitka kod Gaugamele, Bitka kod Granika, Bitka kod Hidaspa, Bitka kod Isa, Bitka kod Leipziga, Bitka kod Maratona, Bitka kod Perzijskih vrata, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Sente, Bitka kod Siska, Bitka kod Termopila, Bitka kod Trafalgara, Bitka kod Waterlooa, Bitka kod Zame, Bitka u Teutoburškoj šumi, Bitka za Berlin, Bizant, Boginje, Boston, Massachusetts, Bostonska čajanka, Brailleevo pismo, Brončano doba, Brzojav, Bugarska, Burbonci, Carević Aleksej Petrovič, Carlo Goldoni, Cezarion, Cezarov građanski rat, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Christoph Willibald Gluck, Ciceron, Code Napoléon, Corvus, Crkveni raskol, Crno more, Damnatio memoriae, Dan D, Darije I. Veliki, Darije III., Datotečni sustav, Deifikacija, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Delski savez, Demokracija, Demosten, Denis Diderot, Despotizam, Didaktika, Diktator, Dinastija Tudor, Dioklecijan, Dmanisi, Doba kuge, Domenico Scarlatti, Domicijan, Država (Platon), Drugi svjetski rat, Drugi trijumvirat, Dubrovačka Republika, Dvorac Versailles, Edem, Eduard VI., Egipat, Elba, Elizabeta I., Elizabeta, ruska carica, Empirizam, Enciklopedija, Eneja, Engleski građanski rat, Epilepsija, Epir, Esterházy, Etika, Etruščani, Eugen Savojski, Eunuh, Europa, Evangelička Crkva, Fascio, Fenicija, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Filip II. Makedonski, Filip II., španjolski kralj, Filip V., španjolski kralj, Filon Aleksandrijski, Filozofija, Fiziokratizam, Flauta, Fotoaparat, Fotografija, Franačka, Francuska, Francuska akademija, Francuska revolucija, Franjo Ferdinand, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Fridrik II. Veliki, Fridrik Vilim I. Pruski, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Gaj Grakho, Gaj Julije Cezar, Gaj Marije, Galba, Galija (rimska provincija), Gavrilo Princip, General, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, George Stephenson, George Washington, Germanija, Germanik, Germanizacija, Gibraltar, Gnojivo, Građanski rat, Grčka, Grčko-perzijski ratovi, Gromobran, Gruzija, Gustav I. Vasa, Gustav II. Adolf, Guy Fawkes, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hadrijan, Hadrijanov zid, Hanibal, Hanoverska dinastija, Harem, Hasan-paša Predojević, Hegemonija, Heinrich Schliemann, Henrik IV., kralj Francuske, Henrik VIII., kralj Engleske, Herkulanej, Herodot, Herusci, Hispanija, Hladni rat, Homo erectus, Horatio Nelson, Hrvatska, Hrvatska pragmatička sankcija, Hudson, Humphry Davy, Iberija, Idealizam, Ilirske pokrajine, Immanuel Kant, Indija, Indoeuropljani, Industrijska revolucija, Infarkt miokarda, Italija, Ivan bez Zemlje, Ivan VI., ruski car, Izdaja prahom, Jacques Lauriston, Jacques Louis David, Jakobinci, Jakov I. Stuart, Jakov II., kralj Engleske, James Madison, James Monroe, James Watt, Jan III. Sobjeski, Jane Grey, Jean Auguste Dominique Ingres, Jean Racine, Jean-Baptiste Lully, Jean-Jacques Rousseau, Johann Gottlieb Fichte, John Adams, John Churchill, 1. vojvoda Marlborougha, John Hancock, John Locke, Joseph Bonaparte, Joseph Haydn, Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Jozefina, Judeja, Jules Mazarin, Julijevsko-Klaudijevska dinastija, Justinijan I. Veliki, Kaligula, Kalijin mir, Kalinjingrad, Kalmarska unija, Kanada, Kapital (Marx), Karl Marx, Karlo I., kralj Engleske, Karlo II., španjolski kralj, Karlo II., kralj Engleske, Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo Veliki, Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva, Karlo XII., Kartaga, Katarina I., ruska carica, Katarina II. Velika, Katedrala Notre-Dame u Parizu, Katilina, Katilinina urota, Kazalište, Kelti, Klasicizam, Klaudije, Kleopatra, Klis, Književnost, Kościuszkov ustanak, Kolosej, Konstantin I. Veliki, Konstantinopol, Konzul, Korzika, Kraljevina Pruska, Kršćanstvo, Kreta, Križarski ratovi, Krim, Krimski rat, Kristofor Kolumbo, Kuga, Kultura, Kvekeri, Laissez faire, Latini, Leon III., Leonardo da Vinci, Leonida I., Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Leopold Mozart, Levijatan (Hobbes), Liverpool, Livije, Ljubljana, Ljudska prava, Lokomotiva, London, Louis Braille, Louis Daguerre, Louisiana, Lublinska unija, Lucije Kornelije Sula, Lucije Tarkvinije Oholi, Ludizam, Ludwig van Beethoven, Luj XIII., kralj Francuske, Luj XIV., kralj Francuske, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Lutnja, Lyon, Maastricht, Mađarska, Madame du Barry, Madrid, Magna charta libertatum, Magna Graecia, Makedonci, Makedonski ratovi, Mala Azija, Malarija, Manchester, Marija Antoaneta, Marija Terezija Austrijska, Marija Tudor, Markiza de Pompadour, Marko Antonije, Marko Aurelije, Marko Emilije Lepid (trijumvir), Marko Junije Brut, Marko Licinije Kras, Marko Porcije Katon Stariji, Marko Vipsanije Agripa, Martin Luther, Martovske ide, Maryland, Münchenski sporazum, Mehmed-paša Sokolović, Memnon s Rodosa, Merkantilizam, Mezopotamija, Mihail Kutuzov, Mihajlo I., ruski car, Mikena, Mikenska kultura, Milanski edikt, Milicija, Militarizam, Minojska kultura, Mir u Campo Formiju, Mir u Schönbrunnu, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mir u Tilzitu, Mitridat VI. Eupator, Mlađe kameno doba, Mletačka Republika, Mohačka bitka, Moldavija, Molière, Monroeva doktrina, Moskva, Mustafa II., Nacionalsocijalizam, Napoleon Bonaparte, Napoleon prelazi Alpe, Napoleonski ratovi, Narod, Nautilus, Neandertalac, Neoklasicizam, Nepobjediva armada, Nepotizam, Neron, Nerva, Nicolas de Condorcet, Nicolas Poussin, Nikola I., ruski car, Nikola Jurišić, Nizozemska, Njemački kancelar, Njemačko-sovjetska invazija na Poljsku, Novi svijet, Novogrčki jezik, Numidija, O pjesničkom umijeću, Objektivni idealizam, Odesa, Olimpijske igre, Oliver Cromwell, Operacija Barbarossa, Opsada Beča 1683., Opsada Sigeta, Opsada Yorktowna, Optimati, Osman III., Osmansko Carstvo, Oton, Oton I. Veliki, Pad Bastille, Pad komunizma, Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Parlament, Parni stroj, Partsko Carstvo, Patricij, Peloponeski rat, Peloponez, Pergam, Periklo, Perzija (razdvojba), Perzijsko Carstvo, Pet dobrih careva, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar II., ruski car, Petar III., ruski car, Petroglif, Pierre Corneille, Pio VII., Pirova pobjeda, Platon, Platonizam, Plebejac, Plemstvo, Plinije Stariji, Plutarh, Plutokracija, Požarevački mir, Podmornica, Pokrajina, Polis, Politika, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Poltavska bitka, Pompej Veliki, Pompeji, Pontifex maximus, Pontsko Kraljevstvo, Populares, Posljednja večera, Povelja o pravima, Prag, Pragmatička sankcija (1713.), Pravo, Primogenitura, Principat, Prisega na loptalištu, Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo, Protektorat, Protestantizam, Pruska, Prvi punski rat, Prvi svjetski rat, Prvo Francusko Carstvo, Puč, Punski ratovi, Puritanizam, Racionalizam, Rajnska konfederacija, Rat za španjolsku baštinu, Realizam, Renesansa, Requiem, Revolucija 1848. – 1849., Rim, Rimska Republika, Rimski senat, Rimsko Carstvo, Rimsko Kraljevstvo, Rimsko pravo, Robert Fulton, Robovlasništvo, Rokoko, Romantizam, Romul, Rubikon, Rudnik, Rumunjska, Ruska revolucija, Rusko Carstvo, Rusko-turski rat (1787. – 1792.), Salzburg, Samnitski ratovi, Samuel Adams, Samuel Finley Breese Morse, Sankt-Peterburg, Sarajevo, Savannah, Scipion Stariji, Secessio plebis, Sedmogodišnji rat, Sekularizacija, Selim III., Senat, Seneka, Seoba naroda, Servije Tulije, Sevastopolj, Sicilija, Sirmij, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Afrika, Sjeverna Amerika, Sjeverna Europa, Slovenija, Smaknuće carske obitelji Romanov, Socijalizam, Sofisti, Sokrat, Solon, Sovjetski Savez, Sparta, Spartak, Sport, SPQR, Srbija, Sredozemlje, Sredozemno more, Stara Grčka, Status quo, Stogodišnji rat, Stoicizam, Stuarti, Sulejman II., Sveta Helena, Sveta liga, Sveto Rimsko Carstvo, Svetonije, Svištovski mir, Tacit, Tadeusz Kościuszko, Taranto, Teodozije I. Veliki, Thomas Hobbes, Thomas Jefferson, Thomas Paine, Tiber, Tiberije, Tiberije Grakho, Tit Flavije, Toma Erdődy, Torijevci, Trajan, Trajanov stup, Treći punski rat, Treći Reich, Tridesetogodišnji rat, Trijumf, Trijumvirat, Troja, Tunis, Ugljen, Ugovor iz Maastrichta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urban II., Urbari, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Uzurpacija, Varšava, Velika Britanija (otok), Veliki sjeverni rat, Veliki turski rat, Ver, Verdunski ugovor, Vespazijan, Vezuv, Vilim I. Oranski, Vilim I. Osvajač, Vilim III. Oranski, Virginia, Vitelije, Vitus Jonassen Bering, Voda, Voltaire, Waterloo, Westfalski mir, William Penn, William Shakespeare, Wittenberg, Wolfgang Amadeus Mozart, Zakonik dvanaest ploča, Zaragoza, Znanost, 1. siječnja, 11. rujna, 13. listopada, 14. srpnja, 15. ožujka, 1532., 16. siječnja, 16. stoljeće pr. Kr., 161., 18. lipnja, 19. travnja, 1914., 1992., 2. prosinca, 2. rujna, 26. kolovoza, 4. srpnja, 5. studenoga, 60. pr. Kr., 8. ožujka.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana