Brže od pregledniku!
209 odnosi: Afganistan, Aleksandar I., ruski car, Aleksandar II., ruski car, Aleksandar III., ruski car, Aleksandar Kerenski, Aleksandar Nevski, Amur, Ana, ruska carica, Aneksijska kriza, Astrahan, Atentat, Austrija, Austro-Ugarska, Avari, Azija, Azov, Švedska, Čudsko jezero, Balkan, Balkanski ratovi, Baltičko more, Batu, Bečki kongres, Berlinski kongres, Besarabija, Bijelo more, Bizant, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bosporsko Kraljevstvo, Bugarska, Buharski Kanat, Carigrad, Crno more, Dalian, Dardaneli, Džingis-kan, Dekabristi, Dimitrije I., veliki knez Moskve, Dnjepar, Dnjestar, Don, Duma, Dunav, Engleska, Finska, Francuska, Francuska revolucija, Franjo Josip I., Gostomisl, ..., Grčka, Gubernija, Habsburg, Hazari, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Huni, Indija, Iran, Ivan I., moskovski veliki knez, Ivan III., moskovski veliki knez, Ivan IV., ruski car, Jan III. Sobjeski, Japan, Japansko more, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Južni Bug, Katarina II. Velika, Katoličanstvo, Kazanj, Kina, Kneževina Vlaška, Kondominij, Koreja, Krimski rat, Kučuk-Kajnardžijski mir, Leipzig, Litva, Mađarska, Mandžurija, Merv, Mir u Drinopolju 1829., Moldavija, Mongolsko Carstvo, Moskva, Napoleon Bonaparte, Nestor Ljetopisac, Neva, Nižnji Novgorod, Nikola I., ruski car, Novgorod, Oblast, Osmansko Carstvo, Otto von Bismarck, Pamir, Pariz, Petar I. Aleksejevič Romanov, Poljska, Poljski jezik, Povijest Ukrajine, Pruska, Pskov, Rjurik, Rumelija, Rumunjska, Rusini, Rusko-japanski rat, Sankt-Peterburg, Sibir, Smaknuće carske obitelji Romanov, Sovjetski Savez, Srbija, Sredozemno more, Sveta alijansa, Tatari, Tibet, Turkmenistan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Varšava, Varjazi, Veliki sjeverni rat, Vjatiči, Vladimir, Vladimir Iljič Lenjin, Vladislav II. Jagelović, poljski kralj, Vladislav IV., poljski kralj, Vladivostok, Volinj, Zlatna Horda, 1054., 1113., 1125., 1224., 1237., 1240., 1242., 1328., 1380., 1453., 1462., 1472., 1490., 1492., 1494., 1500., 1505., 1547., 1552., 1553., 1556., 1558., 1582., 1584., 1598., 1612., 1613., 1686., 1689., 1700., 1711., 1721., 1725., 1736., 1739., 1764., 1772., 1774., 1787., 1788., 1791., 1793., 1795., 1806., 1807., 1808., 1809., 1812., 1829., 1830., 1833., 1849., 1850., 1853., 1858., 1860., 1861., 1866., 1875., 1876., 1880., 1881., 1885., 1886., 1887., 1891., 1893., 1895., 1896., 1898., 1900., 1903., 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1912., 1914., 1917.. Proširite indeks (159 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Rusije i Afganistan · Vidi više »
Aleksandar I., ruski car
Zimskom dvorcu. Aleksandar I. Pavlovič (23. prosinca 1777. – 1. prosinca 1825. (?)) je bio ruski car od 1801. godine, kralj Poljske od 1815. i veliki vojvoda Finske od 1809. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Aleksandar I., ruski car · Vidi više »
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »
Aleksandar III., ruski car
Ivana Kramskoja iz 1886. godine Aleksandar III. (Sankt-Peterburg, 10. ožujka 1845. – Liwadija na Krimu, 1. studenog 1894.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1881. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Aleksandar III., ruski car · Vidi više »
Aleksandar Kerenski
'''Aleksandar Kerenski''' Aleksandar Kerenski (2. svibnja 1881. – 11. lipnja 1970.) bio je ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade Rusije 1917. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Aleksandar Kerenski · Vidi više »
Aleksandar Nevski
Ikona Aleksandra Nevskoga Aleksandar Nevski (Pereslavl-Zaleski, 30. svibnja 1220. – Gorodec, 14. studenog 1263.) - (rus. Алекса́ндр Яросла́вич Не́вский) - veliki ruski knez i svetac Ruske pravoslavne crkve.
Novi!!: Povijest Rusije i Aleksandar Nevski · Vidi više »
Amur
Amur ili Heilong Jiang (kineski jezik) ili Sahaliyan Ula (mandžurski jezik) je rijeka u Aziji, deveta rijeka u svijetu po dužini.
Novi!!: Povijest Rusije i Amur · Vidi više »
Ana, ruska carica
'''Ana''', carica cijele Rusije Ana Ivanovna (Moskva, 7. veljače 1693. – Moskva, 28. listopada 1740.) je bila ruska carica od 1730. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Ana, ruska carica · Vidi više »
Aneksijska kriza
Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Aneksijska kriza · Vidi više »
Astrahan
Astrahanske dvije katedrale su bile posvećene 1700. i 1710. Gradili su ih majstori iz Jaroslavlja. Imaju brojna tradicionalna svojstva ruske crkvene arhitekture, dok im je ukrašavanje vanjštine barokno. Astrahan (rus. А́страхань, na tatarskom Ästerxan), glavno je naselje južnog europskog dijela Rusije i upravno je središte Astrahanske oblasti.
Novi!!: Povijest Rusije i Astrahan · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Povijest Rusije i Atentat · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Povijest Rusije i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Povijest Rusije i Austro-Ugarska · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Povijest Rusije i Avari · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Povijest Rusije i Azija · Vidi više »
Azov
Azov je grad u Rostovskoj oblasti u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Povijest Rusije i Azov · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Povijest Rusije i Švedska · Vidi više »
Čudsko jezero
Čudsko jezero (estonski: Peipsi järv, ruski: Чудско озеро), ponegdje poznato i pod njemačkim nazivom Peipus, slatkovodno je reliktno jezero u Istočnoj Europi, smješteno na samoj granici Estonije i Ruske Federacije.
Novi!!: Povijest Rusije i Čudsko jezero · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Povijest Rusije i Balkan · Vidi više »
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Balkanski ratovi · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Povijest Rusije i Baltičko more · Vidi više »
Batu
*Batu-kan.
Novi!!: Povijest Rusije i Batu · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Povijest Rusije i Bečki kongres · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Povijest Rusije i Berlinski kongres · Vidi više »
Besarabija
Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.
Novi!!: Povijest Rusije i Besarabija · Vidi više »
Bijelo more
Bijelo more (rus.: Бе́лое мо́ре, fin.: Vienanmeri) jest zaljev na jugu Barentsova mora smješten na sjeverozapadnoj obali Rusije.
Novi!!: Povijest Rusije i Bijelo more · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Povijest Rusije i Bizant · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Povijest Rusije i Bjelorusija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Rusije i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosporsko Kraljevstvo
Bosporsko Kraljevstvo je bila antička helenistička kraljevina koja se je prostirala na objema obalama kimerijskog Bospora.
Novi!!: Povijest Rusije i Bosporsko Kraljevstvo · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Rusije i Bugarska · Vidi više »
Buharski Kanat
Buharski Kanat (perzijski: خانات بخارا; uzbečki: Buxoro Xonligi) bila je uzbečka država u središnjoj Aziji od 1501.
Novi!!: Povijest Rusije i Buharski Kanat · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Povijest Rusije i Carigrad · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Povijest Rusije i Crno more · Vidi više »
Dalian
Dalian (kin: 大连, pinyin: Dàlián Wān; doslovno: „Velika veza”) kineski je glavni grad i luka kineske pokrajine Liaoning, s pogledom na Korejski zaljev.
Novi!!: Povijest Rusije i Dalian · Vidi više »
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Novi!!: Povijest Rusije i Dardaneli · Vidi više »
Džingis-kan
'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Džingis-kan · Vidi više »
Dekabristi
Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.
Novi!!: Povijest Rusije i Dekabristi · Vidi više »
Dimitrije I., veliki knez Moskve
Dimitrije I., veliki knez Moskve Dimitrije I. Donski (12. listopada 1350. – 19. svibnja 1389.) je bio veliki knez Moskve od 1359. i Vladimira od 1363. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Dimitrije I., veliki knez Moskve · Vidi više »
Dnjepar
Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.
Novi!!: Povijest Rusije i Dnjepar · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Povijest Rusije i Dnjestar · Vidi više »
Don
Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.
Novi!!: Povijest Rusije i Don · Vidi više »
Duma
Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.
Novi!!: Povijest Rusije i Duma · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Povijest Rusije i Dunav · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Povijest Rusije i Engleska · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Povijest Rusije i Finska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest Rusije i Francuska · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Francuska revolucija · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Povijest Rusije i Franjo Josip I. · Vidi više »
Gostomisl
Gostomisl (790. ? – 861. ?) je bio drugi mitski vođa dinastije Rjurukovič Po ruskoj legendi Gostomisl nasljeđuje svoga djeda kneza Burilova u vladanju na području današnjeg grada Slavjanska na obali Baltičkog mora.
Novi!!: Povijest Rusije i Gostomisl · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Povijest Rusije i Grčka · Vidi više »
Gubernija
Prva podjela na gubernije 1708. godine. Gubernija (rus. губерния) je administrativno-teritorijalna jedinica u Carskoj Rusiji.
Novi!!: Povijest Rusije i Gubernija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Povijest Rusije i Habsburg · Vidi više »
Hazari
Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Novi!!: Povijest Rusije i Hazari · Vidi više »
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Novi!!: Povijest Rusije i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Povijest Rusije i Huni · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Povijest Rusije i Indija · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Rusije i Iran · Vidi više »
Ivan I., moskovski veliki knez
'''Ivan I.''' Ivan I. (1288. – 31. ožujka 1340.) je bio knez Moskve od 1325.
Novi!!: Povijest Rusije i Ivan I., moskovski veliki knez · Vidi više »
Ivan III., moskovski veliki knez
Ivan III.
Novi!!: Povijest Rusije i Ivan III., moskovski veliki knez · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: Povijest Rusije i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Jan III. Sobjeski
Jan III.
Novi!!: Povijest Rusije i Jan III. Sobjeski · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Povijest Rusije i Japan · Vidi više »
Japansko more
desno Japansko more (još i Istočno more) rubno je more zapadnog Tihog oceana, koje se nalazi između Japana, Koreje, Sjeverne Koreje i Rusije.
Novi!!: Povijest Rusije i Japansko more · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Povijest Rusije i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Južni Bug
Južni Bug (ukr. Південний Буг, Pivdennyj Buh, rus. Южный Буг, Yuzhny Bug, tur. Aksu, starogrčki jezik: Hypanis) je rijeka u Ukrajini.
Novi!!: Povijest Rusije i Južni Bug · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: Povijest Rusije i Katarina II. Velika · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Povijest Rusije i Katoličanstvo · Vidi više »
Kazanj
Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.
Novi!!: Povijest Rusije i Kazanj · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Rusije i Kina · Vidi više »
Kneževina Vlaška
Kneževina Vlaška (rumunjski: Țara Românească, rumunjska ćirilica: Ца́ра Ромѫнѣ́скъ) kneževina je koja se prostirala na području pokrajine Vlaške.
Novi!!: Povijest Rusije i Kneževina Vlaška · Vidi više »
Kondominij
Kondominij ili koimperij (iz latinskog con-dominium, hrv. "suvlasništvo") u međunarodnom pravu označava zajedničku upravu i vlast nad teritorijem između dviju ili više država.
Novi!!: Povijest Rusije i Kondominij · Vidi više »
Koreja
Položaj Koreje Koreja (korejski:Daehan 대한(McCune-Reischauer),Choseon 조선(Revidirana romanizacija korejskog).
Novi!!: Povijest Rusije i Koreja · Vidi više »
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Novi!!: Povijest Rusije i Krimski rat · Vidi više »
Kučuk-Kajnardžijski mir
Mir u Kučuk-Kajnardžiji, 1774. Kučuk-Kajnardžijski mir, mirovni sporazum sklopljen 21. srpnja 1774. godine Rusije i Osmanskog Carstva u selu Kučuk-Kajnardži, danas Kajnardža u Bugarskoj.
Novi!!: Povijest Rusije i Kučuk-Kajnardžijski mir · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Povijest Rusije i Leipzig · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Povijest Rusije i Litva · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Povijest Rusije i Mađarska · Vidi više »
Mandžurija
Mandžurija (kineski 满洲/滿洲, Mănzhōu) je regija na sjeveroistoku Narodne Republike Kine i malom dijelu Ruske Federacije.
Novi!!: Povijest Rusije i Mandžurija · Vidi više »
Merv
Merv (ruski: Мерв, iz perzijskog: مرو, Marv, ponekad navođen kao Marw ili Mari; kineski: 木鹿, Mulu), bivša ahemenidska satrapija Margijana, kasnije poznat kao grad Aleksandrija Margijana i Antiohija u Margijani (grčki: Αντιόχεια της Μαργιανήs), bio je važan oaza-grad u Srednjoj Aziji na povijesnom Putu svile u Turkmenistanu.
Novi!!: Povijest Rusije i Merv · Vidi više »
Mir u Drinopolju 1829.
Moskovska trijufalna vrata u Sankt Peterburgu, podignuta 1838. u čast pobjede Rusije u Rusko-turskom ratu 1828. – 1829. Mir u Drinopolju.
Novi!!: Povijest Rusije i Mir u Drinopolju 1829. · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Povijest Rusije i Moldavija · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Povijest Rusije i Moskva · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Povijest Rusije i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Nestor Ljetopisac
Nestor Ljetopisac, Ruski muzej, 1890. Nestor Ljetopisac, 1661. Nestor Ljetopisac (1056. – 1114.) je bio srednjovjekovni kijevski monah koji je napisao neke od najstarijih staroruskih spisa.
Novi!!: Povijest Rusije i Nestor Ljetopisac · Vidi više »
Neva
Neva (ruski: Нева́) je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Rusije.
Novi!!: Povijest Rusije i Neva · Vidi više »
Nižnji Novgorod
Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) – grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.
Novi!!: Povijest Rusije i Nižnji Novgorod · Vidi više »
Nikola I., ruski car
'''Nikola I.''' car Rusije Nikola I. Pavlovič (6. srpnja 1796. – 2. ožujka 1855.), ruski car od 1825. godine, kralj Poljske 1825. – 1831. i veliki vojvoda Finske od 1825. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Nikola I., ruski car · Vidi više »
Novgorod
Gradovi u Rusiji.
Novi!!: Povijest Rusije i Novgorod · Vidi više »
Oblast
Oblast je vrsta administrativne jedinice u Bjelorusiji, Bugarskoj, Kazahstanu, Kirgistanu, Rusiji te Ukrajini.
Novi!!: Povijest Rusije i Oblast · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Povijest Rusije i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Povijest Rusije i Otto von Bismarck · Vidi više »
Pamir
Vrh Ismoil Somoni slikan 1989. kada je bio poznat kao Vrh komunizma Planine Pamir nalaze se na sjecištu planinskih lanaca Tian Shan, Karakorum, Kunlun i Hindu Kush.
Novi!!: Povijest Rusije i Pamir · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Povijest Rusije i Pariz · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Povijest Rusije i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Povijest Rusije i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Povijest Rusije i Poljski jezik · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Povijest Rusije i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Povijest Rusije i Pruska · Vidi više »
Pskov
Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.
Novi!!: Povijest Rusije i Pskov · Vidi više »
Rjurik
Rjurik (? - Novgorod, 879.), varjaški i novgorodski knez, utemeljitelj kneževske i carske dinastije Rjurikoviča.
Novi!!: Povijest Rusije i Rjurik · Vidi više »
Rumelija
Karta Rumelije Rumelija (tur. Vilayet Rumeli, u značenju "Zemlja Romeja", bug. Румелия) - ime koje se od 15.
Novi!!: Povijest Rusije i Rumelija · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Povijest Rusije i Rumunjska · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Povijest Rusije i Rusini · Vidi više »
Rusko-japanski rat
Rusko-japanski rat odvijao se od veljače 1904. do kolovoza 1905. godine između Carske Rusije i Japanskog Carstva.
Novi!!: Povijest Rusije i Rusko-japanski rat · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Povijest Rusije i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Povijest Rusije i Sibir · Vidi više »
Smaknuće carske obitelji Romanov
Ruska carska obitelj Romanov (car Nikola II., njegova supruga Aleksandra Fjodorovna te njihovo petero djece: Olga, Tatjana, Marija, Anastasia i Aleksej) pogubljena je u noći između 16. i 17. srpnja 1918. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Smaknuće carske obitelji Romanov · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Povijest Rusije i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Povijest Rusije i Srbija · Vidi više »
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Novi!!: Povijest Rusije i Sredozemno more · Vidi više »
Sveta alijansa
Države utemeljiteljice Svete alijanse: Austrijsko Carstvo, Rusko Carstvo i Pruska. Sveta alijansa je organizacija koju su osnovale države pobjednice u ratu protiv Napoleona, s ciljem borbe protiv komunističkih revolucija te održavanja reda i mira u Europi.
Novi!!: Povijest Rusije i Sveta alijansa · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Povijest Rusije i Tatari · Vidi više »
Tibet
NR Kini) Grb Tibeta prije kineske okupacije Tibet je široka planinska regija u središnjoj Aziji.
Novi!!: Povijest Rusije i Tibet · Vidi više »
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Povijest Rusije i Turkmenistan · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Povijest Rusije i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Rusije i Ukrajina · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Povijest Rusije i Varšava · Vidi više »
Varjazi
Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.
Novi!!: Povijest Rusije i Varjazi · Vidi više »
Veliki sjeverni rat
Veliki sjeverni rat (1700. – 1721.), poznat i kao Nordijski rat, bio je oružani sukob u kojem se koalicija predvođena Rusijom uspješno borila protiv Švedskog Carstva i njegove dominacije u Sjevernoj, Srednjoj i Istočnoj Europi.
Novi!!: Povijest Rusije i Veliki sjeverni rat · Vidi više »
Vjatiči
Vjatiči (вятичи), jedno od starih slavenskih plemena iz bazena rijeke Oke i njezinih pritoka.
Novi!!: Povijest Rusije i Vjatiči · Vidi više »
Vladimir
* Vladimir (ime).
Novi!!: Povijest Rusije i Vladimir · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Povijest Rusije i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj
Vladislav II. Jagelović, poljski kralj Jagelo, kasnije Vladislav II.
Novi!!: Povijest Rusije i Vladislav II. Jagelović, poljski kralj · Vidi više »
Vladislav IV., poljski kralj
Vladislav IV., poljski kralj Vladislav IV. (Krakov, 9. lipnja 1595. – Merkinė, Litva, 20. svibnja 1648.), poljski kralj od 1632. godine, izabrani ruski car između 1610. i 1612. godine i de jure veliki vojvoda Moskve od 1610. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i Vladislav IV., poljski kralj · Vidi više »
Vladivostok
Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.
Novi!!: Povijest Rusije i Vladivostok · Vidi više »
Volinj
Prostor regije Volinj U Volinju se nalazi veliko svetište Počajivska lavra, 16. st. Volinj (ukrajinski: Волинь, Volyn’, poljski: Wołyń, njemački: Wolhynien, Wolynien, ruski: Волынь, Volyn’; hebrejski: װאָהלין, Vohlin) je povijesna ukrajinska pokrajina koja se danas svojim većim dijelom nalazi u Ukrajini, a manjim u Poljskoj i Bjelorusiji.
Novi!!: Povijest Rusije i Volinj · Vidi više »
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Novi!!: Povijest Rusije i Zlatna Horda · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1054. · Vidi više »
1113.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1113. · Vidi više »
1125.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1125. · Vidi više »
1224.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1224. · Vidi više »
1237.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1237. · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1240. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1242. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1328. · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1380. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1453. · Vidi više »
1462.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1462. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1472. · Vidi više »
1490.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1490. · Vidi više »
1492.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1492. · Vidi više »
1494.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1494. · Vidi više »
1500.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1500. · Vidi više »
1505.
1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Povijest Rusije i 1505. · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1547. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1552. · Vidi više »
1553.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1553. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1556. · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1558. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1582. · Vidi više »
1584.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1584. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1598. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1612. · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1613. · Vidi više »
1686.
1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.
Novi!!: Povijest Rusije i 1686. · Vidi više »
1689.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1689. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1700. · Vidi više »
1711.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1711. · Vidi više »
1721.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1721. · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1725. · Vidi više »
1736.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1736. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1739. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1764. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1772. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1774. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1787. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1788. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1791. · Vidi više »
1793.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1793. · Vidi više »
1795.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1795. · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1806. · Vidi više »
1807.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1807. · Vidi više »
1808.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1808. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1809. · Vidi više »
1812.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1812. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1829. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1830. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1833. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1850. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1853. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1858. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1861. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1866. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1875. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1876. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1881. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1885. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1887. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1893. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1896. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1898. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Povijest Rusije i 1900. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1908. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Povijest Rusije i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Rusije i 1917. · Vidi više »
