Brže od pregledniku!Sličnosti između Povijest astronomije i Povijest kalendara
Povijest astronomije i Povijest kalendara imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronom, Astronomski objekt, Babilonija, Dan, Drevni Egipat, Fizičar, Godišnja doba, Godina, Gospodarstvo, Kalendar, Minuta, Mjesečeve mijene, Newtonov zakon gravitacije, Nikola Kopernik, Nil, Noć, Planet, Poplava, Prijestupna godina, Siderički dan, Sirius, Stara Grčka, Stari vijek, Sunce, Tropska godina, Vladis Vujnović, Zemlja, Zemljina rotacija, Zvjezdana godina.
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Astronom i Povijest astronomije · Astronom i Povijest kalendara ·
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Povijest astronomije · Astronomski objekt i Povijest kalendara ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Babilonija i Povijest astronomije · Babilonija i Povijest kalendara ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Povijest astronomije · Dan i Povijest kalendara ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Drevni Egipat i Povijest astronomije · Drevni Egipat i Povijest kalendara ·
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Fizičar i Povijest astronomije · Fizičar i Povijest kalendara ·
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Godišnja doba i Povijest astronomije · Godišnja doba i Povijest kalendara ·
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Godina i Povijest astronomije · Godina i Povijest kalendara ·
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Gospodarstvo i Povijest astronomije · Gospodarstvo i Povijest kalendara ·
Kalendar
Aztečki kalendar ili Sunčev kamen Kalendar (kasnolat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja, od lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu, na koji su se morale plaćati dažbine) je skup pravila kojima se određuje odnos između raznih vremenskih intervala: dana, tjedana, mjeseca i godine; popis dana, tjedana i mjeseci u pojedinoj godini, odnosno tablica rasporeda dana u godini.
Kalendar i Povijest astronomije · Kalendar i Povijest kalendara ·
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Minuta i Povijest astronomije · Minuta i Povijest kalendara ·
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Mjesečeve mijene i Povijest astronomije · Mjesečeve mijene i Povijest kalendara ·
Newtonov zakon gravitacije
umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Isaac Newton (1642. – 1728.) Zemlje i Neptuna. općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. pomrčini Sunca, kad je glavnina snažne Sunčeve svjetlosti zaklonjena. Prvi puta je to mjerenje izvršeno 29. svibnja 1919., čime je bila potvrđena Einsteineva teorija relativnosti. ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. trenja. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Newtonov zakon gravitacije ili opći zakon gravitacije iskazuje da se svaka dva tijela privlače uzajamno silom koja je proporcionalna (u skladu) umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti: gdje je.
Newtonov zakon gravitacije i Povijest astronomije · Newtonov zakon gravitacije i Povijest kalendara ·
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Nikola Kopernik i Povijest astronomije · Nikola Kopernik i Povijest kalendara ·
Nil
Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.
Nil i Povijest astronomije · Nil i Povijest kalendara ·
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Noć i Povijest astronomije · Noć i Povijest kalendara ·
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Planet i Povijest astronomije · Planet i Povijest kalendara ·
Poplava
Slavonskog Broda 2010. godine Poplava (povodanj) je pojava neuobičajeno velike količine vode na određenom mjestu zbog djelovanja prirodnih sila (velika količina oborina) ili drugih uzroka kao što su propuštanje brana, ratna razaranja i sl.
Poplava i Povijest astronomije · Poplava i Povijest kalendara ·
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Povijest astronomije i Prijestupna godina · Povijest kalendara i Prijestupna godina ·
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Povijest astronomije i Siderički dan · Povijest kalendara i Siderički dan ·
Sirius
Sirius (α CMa / α Canis Majoris / Alfa Canis Majoris, lat. Sīrĭus) je najsjajnija zvijezda noćnog neba.
Povijest astronomije i Sirius · Povijest kalendara i Sirius ·
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Povijest astronomije i Stara Grčka · Povijest kalendara i Stara Grčka ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Povijest astronomije i Stari vijek · Povijest kalendara i Stari vijek ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Povijest astronomije i Sunce · Povijest kalendara i Sunce ·
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Povijest astronomije i Tropska godina · Povijest kalendara i Tropska godina ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Povijest astronomije i Vladis Vujnović · Povijest kalendara i Vladis Vujnović ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Povijest astronomije i Zemlja · Povijest kalendara i Zemlja ·
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Povijest astronomije i Zemljina rotacija · Povijest kalendara i Zemljina rotacija ·
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Povijest astronomije i Zvjezdana godina · Povijest kalendara i Zvjezdana godina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Povijest astronomije i Povijest kalendara imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Povijest astronomije i Povijest kalendara
Usporedba između Povijest astronomije i Povijest kalendara
Povijest astronomije ima 380 odnose, a Povijest kalendara ima 89. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 6.18% = 29 / (380 + 89).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Povijest astronomije i Povijest kalendara. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
