Brže od pregledniku!Sličnosti između Povijest astronomije i Sunčeve pjege
Povijest astronomije i Sunčeve pjege imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aristotel, Astronom, Dan, Ekliptika, Ekvator, Europa, Fotosfera, Galileo Galilei, Geometrija, Kelvin, Konvekcija, Nikola Kopernik, Radiovalovi, Sunčeva konstanta, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemirske letjelice, Teleskop, Trigonometrija, Umjetni satelit, Zemlja, Zemljopisna širina.
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Aristotel i Povijest astronomije · Aristotel i Sunčeve pjege ·
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Astronom i Povijest astronomije · Astronom i Sunčeve pjege ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Povijest astronomije · Dan i Sunčeve pjege ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Povijest astronomije · Ekliptika i Sunčeve pjege ·
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Ekvator i Povijest astronomije · Ekvator i Sunčeve pjege ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Povijest astronomije · Europa i Sunčeve pjege ·
Fotosfera
Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.
Fotosfera i Povijest astronomije · Fotosfera i Sunčeve pjege ·
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Galileo Galilei i Povijest astronomije · Galileo Galilei i Sunčeve pjege ·
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Geometrija i Povijest astronomije · Geometrija i Sunčeve pjege ·
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Kelvin i Povijest astronomije · Kelvin i Sunčeve pjege ·
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Konvekcija i Povijest astronomije · Konvekcija i Sunčeve pjege ·
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Nikola Kopernik i Povijest astronomije · Nikola Kopernik i Sunčeve pjege ·
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Povijest astronomije i Radiovalovi · Radiovalovi i Sunčeve pjege ·
Sunčeva konstanta
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).
Povijest astronomije i Sunčeva konstanta · Sunčeva konstanta i Sunčeve pjege ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Povijest astronomije i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Sunčeve pjege ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Povijest astronomije i Sunce · Sunce i Sunčeve pjege ·
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Povijest astronomije i Svemirske letjelice · Sunčeve pjege i Svemirske letjelice ·
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Povijest astronomije i Teleskop · Sunčeve pjege i Teleskop ·
Trigonometrija
Trigonometrija (grč. trigonon.
Povijest astronomije i Trigonometrija · Sunčeve pjege i Trigonometrija ·
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Povijest astronomije i Umjetni satelit · Sunčeve pjege i Umjetni satelit ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Povijest astronomije i Zemlja · Sunčeve pjege i Zemlja ·
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Povijest astronomije i Zemljopisna širina · Sunčeve pjege i Zemljopisna širina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Povijest astronomije i Sunčeve pjege imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Povijest astronomije i Sunčeve pjege
Usporedba između Povijest astronomije i Sunčeve pjege
Povijest astronomije ima 380 odnose, a Sunčeve pjege ima 59. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 5.01% = 22 / (380 + 59).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Povijest astronomije i Sunčeve pjege. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
