Brže od pregledniku!Sličnosti između Povijest astronomije i Veliki prasak
Povijest astronomije i Veliki prasak imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Albert Einstein, Crveni pomak, Edwin Hubble, Galaktika, Helij, Kvazar, Neutron, Populacija I, Svemir, Teorija relativnosti, Vodik, Zvijezda.
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879. – Princeton, New Jersey, 18. travnja 1955.) bio je teorijski fizičar, prema jednom izboru najveći fizičar uopće.
Albert Einstein i Povijest astronomije · Albert Einstein i Veliki prasak ·
Crveni pomak
Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.
Crveni pomak i Povijest astronomije · Crveni pomak i Veliki prasak ·
Edwin Hubble
crvene pomake galaktika i tako otkrio širenje svemira. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Hubbleova klasifikacija galaktika. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Edwin Hubble, punim imenom Edwin Powell Hubble (Marshfield, Missouri, SAD, 20. studenog 1889. - San Marino, Kalifornija, 28. rujna 1953.), američki astronom, poznat po otkriću čvrstih dokaza o širenju svemira.
Edwin Hubble i Povijest astronomije · Edwin Hubble i Veliki prasak ·
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Galaktika i Povijest astronomije · Galaktika i Veliki prasak ·
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Helij i Povijest astronomije · Helij i Veliki prasak ·
Kvazar
newspaper.
Kvazar i Povijest astronomije · Kvazar i Veliki prasak ·
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutron (engl., od neutr + on; oznaka n ili n0) je električki neutralna subatomska čestica (bez električnog naboja), sastavnica svih atomskih jezgri osim vodikove. Teorijski ga je predvidio E. Rutherford 1920. a otkrio pokusom J. Chadwick 1932. Masa neutrona (1,674 927 · 10–27 kg.
Neutron i Povijest astronomije · Neutron i Veliki prasak ·
Populacija I
Populacija I je zajednički naziv za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih (Populacija II), potrošenih zvijezda.
Populacija I i Povijest astronomije · Populacija I i Veliki prasak ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Povijest astronomije i Svemir · Svemir i Veliki prasak ·
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Povijest astronomije i Teorija relativnosti · Teorija relativnosti i Veliki prasak ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Povijest astronomije i Vodik · Veliki prasak i Vodik ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Povijest astronomije i Zvijezda · Veliki prasak i Zvijezda ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Povijest astronomije i Veliki prasak imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Povijest astronomije i Veliki prasak
Usporedba između Povijest astronomije i Veliki prasak
Povijest astronomije ima 380 odnose, a Veliki prasak ima 35. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 2.89% = 12 / (380 + 35).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Povijest astronomije i Veliki prasak. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
