32 odnosi: Avari, Ćiril i Metod, Baltički jezici, Baltoslavenski jezici, Biblija, Crkvenoslavenski jezik, Druga palatalizacija, Dunav, Germani, Havlíkov zakon, Indoeuropski jezici, Iranski jezici, Istočna Europa, Ivšićev zakon, Jezik, Jordan (povjesničar), Karpati, Metateza likvida, Monoftongizacija diftonga u praslavenskom jeziku, Neoakut, Panonija, Praslavenski naglasni tipovi, Prva palatalizacija, Ruki pravilo, Slaveni, Slavenski jezici, Standardni jezik, Staroslavenski jezik, Turkijski narodi, Veneti, Visla, 7. stoljeće.
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Praslavenski jezik i Avari · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Praslavenski jezik i Ćiril i Metod · Vidi više »
Baltički jezici
Baltički jezici su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Praslavenski jezik i Baltički jezici · Vidi više »
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Novi!!: Praslavenski jezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Praslavenski jezik i Biblija · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Praslavenski jezik i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Druga palatalizacija
Druga (regresivna) palatalizacija (poznatija pod nazivom sibilarizacija) naziv je za glasovnu promjenu koja se dogodila u općeslavenskom razdoblju praslavenskog jezika.
Novi!!: Praslavenski jezik i Druga palatalizacija · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Praslavenski jezik i Dunav · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Praslavenski jezik i Germani · Vidi više »
Havlíkov zakon
Havlíkov zakon je jezični zakon praslavenskoga jezika koji je dobio ime po otkrivaču Antonínu Havlíku.
Novi!!: Praslavenski jezik i Havlíkov zakon · Vidi više »
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Novi!!: Praslavenski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »
Iranski jezici
Rasprostranjenost iranskih jezika u povijesnim vremenima. Zemlje (tamnozeleno) u kojima su iranski jezici službeni. Iranski jezici, jedna od dvije glavne grane indoarijskih (ili arijskih) jezika kojima se služe Iranski narodi, poglavito na područjima Irana, Afganistana, Pakistana i Tadžikistana.
Novi!!: Praslavenski jezik i Iranski jezici · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Praslavenski jezik i Istočna Europa · Vidi više »
Ivšićev zakon
Ivšićev zakon, također poznat kao Stangov zakon, naglasni je zakon praslavenskoga jezika koji je dobio ime po otkrivačima Stjepanu Ivšiću, koji ga je otkrio 1911.
Novi!!: Praslavenski jezik i Ivšićev zakon · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Praslavenski jezik i Jezik · Vidi više »
Jordan (povjesničar)
Jordan je bio povjesničar iz 6. stoljeća iz provincije Donje Mezije (današnja sjeverna Bugarska), koji je ostavio najviše pisanih tragova o povijesti Gota u vrijeme kada je bilo malo pisaca.
Novi!!: Praslavenski jezik i Jordan (povjesničar) · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Praslavenski jezik i Karpati · Vidi više »
Metateza likvida
Metateza likvida (premetanje likvida, premetanje bočnika) glasovna je promjena zamjene mjesta glasova u slavenskim jezicima u općeslavenskome razdoblju praslavenskog jezika na južnoslavenskom i zapadnoslavenskom jezičnom prostoru.
Novi!!: Praslavenski jezik i Metateza likvida · Vidi više »
Monoftongizacija diftonga u praslavenskom jeziku
Monoftongizacija diftonga je praslavenska glasovna promjena pri kojoj diftonzi prelaze u samoglasnike, u, u i i u u prije suglasnika i na kraju riječi.
Novi!!: Praslavenski jezik i Monoftongizacija diftonga u praslavenskom jeziku · Vidi više »
Neoakut
Neoakut (također poznat kao hrvatski akut ili zavinuti naglasak) jest vrsta naglaska koji se razvio u praslavenskom jeziku povlačenjem naglasaka Ivšićevim zakonom.
Novi!!: Praslavenski jezik i Neoakut · Vidi više »
Panonija
Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.
Novi!!: Praslavenski jezik i Panonija · Vidi više »
Praslavenski naglasni tipovi
Praslavenski naglasni tipovi ili praslavenske naglasne paradigme su rekonstruirane kategorije mjesta naglasaka u praslavenskom jeziku.
Novi!!: Praslavenski jezik i Praslavenski naglasni tipovi · Vidi više »
Prva palatalizacija
Prva palatalizacija je praslavenska glasovna promjena kojom se regresivno palataliziraju velari *k, *g i *x, naslijeđeni iz baltoslavenskog prajezika.
Novi!!: Praslavenski jezik i Prva palatalizacija · Vidi više »
Ruki pravilo
Ruki pravilo glasovna je promjena koja se dogodila u satemskim ograncima indoeuropske jezične obitelji, u baltoslavenskom, armenskom, indoiranskom, a prema nekima i u albanskom jeziku.
Novi!!: Praslavenski jezik i Ruki pravilo · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Praslavenski jezik i Slaveni · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Praslavenski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Novi!!: Praslavenski jezik i Standardni jezik · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Praslavenski jezik i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Novi!!: Praslavenski jezik i Turkijski narodi · Vidi više »
Veneti
Skupine na Apeninskom poluotoku u Željeznom doba. Veneti (poznati i kao heneti na latinskom i ενετοί enetoi na grčkom) su bili drevni narod koji je nastanjivao sjeveroistok današnje Italije, odnosno područje koje odgovara današnjoj regiji Veneto.
Novi!!: Praslavenski jezik i Veneti · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Praslavenski jezik i Visla · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Praslavenski jezik i 7. stoljeće · Vidi više »