Brže od pregledniku!
54 odnosi: Ćirilica, Beograd, Charlotte Bobcats, Dallas Mavericks, David Andersen, Domovinski rat, Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1999., Europsko prvenstvo u košarci – Turska 2001., Francuska, Grčka, Indiana Pacers, Indianapolis, Indiana, Jarrett Jack, Jerryd Bayless, K.A.E. Olympiakos, KK Crvena zvezda Beograd, Košarka, Los Angeles Lakers, Najbolja petorka NBA sezone, Najkorisniji igrač NBA, National Basketball Association, NBA All-Star utakmica, NBA All-Star vikend, NBA draft, NBA Nagrada za igrača koji je najviše napredovao, NBA Natjecanje u tricama, New Orleans Pelicans, Nisko krilo, PAOK Solun B.C., Požega, Popis heleniziranih košarkaša, Ron Artest, Sacramento Kings, Srbija, Srbijanska košarkaška reprezentacija, Svjetsko prvenstvo u košarci – SAD 2002., Toronto Raptors, Tracy McGrady, Turska, Velika, 14. studenoga, 1977., 1993., 1996., 1999., 20. studenoga, 2001., 2002., 2006., 2010., ..., 2011., 24. siječnja, 25. siječnja, 9. lipnja. Proširite indeks (4 više) »
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Novi!!: Predrag Stojaković i Ćirilica · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Predrag Stojaković i Beograd · Vidi više »
Charlotte Bobcats
Charlotte Hornets američka profesionalna košarkaška momčad iz grada Charlotte, Sjeverna Karolina.
Novi!!: Predrag Stojaković i Charlotte Bobcats · Vidi više »
Dallas Mavericks
Dallas Mavericks američka profesionalna košarkaška momčad iz grada Dallas, Teksas koja je osnovana 1979.g.
Novi!!: Predrag Stojaković i Dallas Mavericks · Vidi više »
David Andersen
David Emil Andersen (Carlton, Victoria, 23. lipnja 1980.) australski je profesionalni košarkaš, danskog porijekla.
Novi!!: Predrag Stojaković i David Andersen · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Predrag Stojaković i Domovinski rat · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1999.
Europsko prvenstvo u košarci 1999. godine održalo se u Francuskoj od 21.
Novi!!: Predrag Stojaković i Europsko prvenstvo u košarci – Francuska 1999. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Turska 2001.
Europsko prvenstvo u košarci 2001. godine održalo se u Turskoj od 31.
Novi!!: Predrag Stojaković i Europsko prvenstvo u košarci – Turska 2001. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Predrag Stojaković i Francuska · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Predrag Stojaković i Grčka · Vidi više »
Indiana Pacers
Indiana Pacers američka profesionalna košarkaška momčad iz grada Indianapolis, Indiana.
Novi!!: Predrag Stojaković i Indiana Pacers · Vidi više »
Indianapolis, Indiana
Indianapolis je glavni i najveći grad američke savezne države Indiane.
Novi!!: Predrag Stojaković i Indianapolis, Indiana · Vidi više »
Jarrett Jack
Jarrett Matthew Jack (28. listopada 1983.) američki je profesionalni košarkaš.
Novi!!: Predrag Stojaković i Jarrett Jack · Vidi više »
Jerryd Bayless
Jerryd Bayless (20. kolovoza 1988.) američki je profesionalni košarkaš.
Novi!!: Predrag Stojaković i Jerryd Bayless · Vidi više »
K.A.E. Olympiakos
Košarkaški klub Olympiakos (Grčki: Κ.Α.Ε. Ολυμπιακός, preveden na hrvatski K.A.E. Olympiakos) je košarkaška momčad sportskog kluba Olympiakos.
Novi!!: Predrag Stojaković i K.A.E. Olympiakos · Vidi više »
KK Crvena zvezda Beograd
Košarkaški klub Crvena zvezda je košarkaški klub iz Beograda.
Novi!!: Predrag Stojaković i KK Crvena zvezda Beograd · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Predrag Stojaković i Košarka · Vidi više »
Los Angeles Lakers
Los Angeles Lakers je profesionalni košarkaški klub iz Los Angelesa, Kalifornije koji igra u NBA ligi.
Novi!!: Predrag Stojaković i Los Angeles Lakers · Vidi više »
Najbolja petorka NBA sezone
Najbolja momčad NBA sezone je godišnji izbor National Basketball Associationa (NBA) za najbolje igrače regularnog dijela sezone.
Novi!!: Predrag Stojaković i Najbolja petorka NBA sezone · Vidi više »
Najkorisniji igrač NBA
Najkorisniji igrač NBA je nagrada National Basketball Associationa (NBA) za najboljeg igrača regularnog dijela sezone.
Novi!!: Predrag Stojaković i Najkorisniji igrač NBA · Vidi više »
National Basketball Association
National Basketball Association (NBA) je najistaknutija muška profesionalna košarkaška liga u Sjevernoj Americi.
Novi!!: Predrag Stojaković i National Basketball Association · Vidi više »
NBA All-Star utakmica
NBA All-Star utakmica (izvorni naziv NBA All-Star Game) nedjeljni je događaj NBA All-Star vikenda kojeg održava National Basketball Association.
Novi!!: Predrag Stojaković i NBA All-Star utakmica · Vidi više »
NBA All-Star vikend
NBA All-Star vikend, ili jednostavnije NBA All-Star, košarkaški je događaj kojeg svake veljače National Basketball Association organizira u raznim gradovima SAD-a. Subotom se organiziraju razna brojna uzbudljiva natjecanja, a glavni događaj vikenda je All-Star utakmica koja se održava u nedjelju.
Novi!!: Predrag Stojaković i NBA All-Star vikend · Vidi više »
NBA draft
NBA draft je godišnji događaj u kojem 30 klubova NBA lige (29 iz SAD-a i 1 iz Kanade) mogu izabrati igrače koji žele igrati u ligi.
Novi!!: Predrag Stojaković i NBA draft · Vidi više »
NBA Nagrada za igrača koji je najviše napredovao
NBA Nagrada za igrača koji je najviše napredovao je nagrada National Basketball Associationa (NBA) za igrača koji je najviše napredovao.
Novi!!: Predrag Stojaković i NBA Nagrada za igrača koji je najviše napredovao · Vidi više »
NBA Natjecanje u tricama
Larry Bird je osvojio prva tri natjecanja NBA natjecanje u tricama (izvorni naziv Three-Point Shootout, poslije preimenovano u Foot Locker Three-Point Shootout) subotnji je događaj NBA All-Star vikenda kojeg održava National Basketball Association prije NBA All-Star utakmice.
Novi!!: Predrag Stojaković i NBA Natjecanje u tricama · Vidi više »
New Orleans Pelicans
New Orleans Pelicans je američka profesionalna košarkaška momčad iz New Orleansa.
Novi!!: Predrag Stojaković i New Orleans Pelicans · Vidi više »
Nisko krilo
Bullsima osvojio 3 naslova prvaka. Nisko krilo je jedna od pet košarkaških pozicija.
Novi!!: Predrag Stojaković i Nisko krilo · Vidi više »
PAOK Solun B.C.
Košarkaški klub PAOK Solun (Grčki: ΚΑΕ Π.Α.Ο.Κ.) je košarkaška momčad sportskog društva PAOK.
Novi!!: Predrag Stojaković i PAOK Solun B.C. · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Predrag Stojaković i Požega · Vidi više »
Popis heleniziranih košarkaša
Košarkaši koji su helenizirali svoje osobno ime i prezime radi dobivanja grčkog državljanstva.
Novi!!: Predrag Stojaković i Popis heleniziranih košarkaša · Vidi više »
Ron Artest
Metta World Peace rođen kao Ronald William "Ron" Artest, Jr. (13. studenog 1979.) američki je profesionalni košarkaš.
Novi!!: Predrag Stojaković i Ron Artest · Vidi više »
Sacramento Kings
Sacramento Kings američka profesionalna košarkaška momčad iz grada Sacramento, Kalifornija.
Novi!!: Predrag Stojaković i Sacramento Kings · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Predrag Stojaković i Srbija · Vidi više »
Srbijanska košarkaška reprezentacija
Košarkaška reprezentacija Srbije predstavlja Srbiju na međunarodnim košarkaškim natjecanjima.
Novi!!: Predrag Stojaković i Srbijanska košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u košarci – SAD 2002.
Svjetska košarkaško prvenstvo 2002. održalo se u Indianapolisu u SAD-u od 28.
Novi!!: Predrag Stojaković i Svjetsko prvenstvo u košarci – SAD 2002. · Vidi više »
Toronto Raptors
Toronto Raptors kanadska profesionalna košarkaška momčad iz grad Toronto, Ontario.
Novi!!: Predrag Stojaković i Toronto Raptors · Vidi više »
Tracy McGrady
Tracy Lamar McGrady, Jr. (24. svibnja 1979.) američki je umirovljeni profesionalni košarkaš.
Novi!!: Predrag Stojaković i Tracy McGrady · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Predrag Stojaković i Turska · Vidi više »
Velika
Velika je općina u Hrvatskoj, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Predrag Stojaković i Velika · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: Predrag Stojaković i 14. studenoga · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Predrag Stojaković i 1977. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Predrag Stojaković i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Predrag Stojaković i 1996. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Predrag Stojaković i 1999. · Vidi više »
20. studenoga
20.
Novi!!: Predrag Stojaković i 20. studenoga · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Predrag Stojaković i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Predrag Stojaković i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Predrag Stojaković i 2006. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Predrag Stojaković i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Predrag Stojaković i 2011. · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Predrag Stojaković i 24. siječnja · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Predrag Stojaković i 25. siječnja · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Predrag Stojaković i 9. lipnja · Vidi više »
