Brže od pregledniku!Sličnosti između Proljetna točka i Zemljina putanja
Proljetna točka i Zemljina putanja imaju 54 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomija, Dan, Djevica (zviježđe), Ekliptika, Ekvator, Elipsa, Godišnja doba, Inklinacija, Istok, Jarac (zviježđe), Jarčeva obratnica, Jesen, Jesenska točka, Južna polutka, Kružnica, Kulminacija, Kut, Ljeto, Nagib osi, Nebeska sfera, Nebeski ekvator, Noć, Obzor, Ovan (zviježđe), Paralela, Polarni krugovi, Polovi južne polutke, Polovi sjeverne polutke, Povijest astronomije, Precesija, ..., Proljeće, Proljetna točka, Rak (zviježđe), Rakova obratnica, Ravnodnevica, Sat, Sjever, Sjeverna polutka, Stupanj (kut), Sunčeva svjetlost, Sunce, Suncostaj, Vaga (zviježđe), Vijak, Vladis Vujnović, Zapad, Zemlja, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zenit, Zima, Zodijak, Zviježđe, Zvijezda. Proširite indeks (24 više) »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Astronomija i Proljetna točka · Astronomija i Zemljina putanja ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Proljetna točka · Dan i Zemljina putanja ·
Djevica (zviježđe)
Djevica (lat. Virgo) je jedno od zviježđa zodijaka.
Djevica (zviježđe) i Proljetna točka · Djevica (zviježđe) i Zemljina putanja ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Proljetna točka · Ekliptika i Zemljina putanja ·
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Ekvator i Proljetna točka · Ekvator i Zemljina putanja ·
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Elipsa i Proljetna točka · Elipsa i Zemljina putanja ·
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Godišnja doba i Proljetna točka · Godišnja doba i Zemljina putanja ·
Inklinacija
Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.
Inklinacija i Proljetna točka · Inklinacija i Zemljina putanja ·
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Istok i Proljetna točka · Istok i Zemljina putanja ·
Jarac (zviježđe)
Jarac (lat. Capricornus) je jedno od zviježđa zodijaka.
Jarac (zviježđe) i Proljetna točka · Jarac (zviježđe) i Zemljina putanja ·
Jarčeva obratnica
paralela Jarčeva obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koja se nalazi 23° 26' 22" (stupnjevi, minute, sekunde) južno od ekvatora.
Jarčeva obratnica i Proljetna točka · Jarčeva obratnica i Zemljina putanja ·
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Jesen i Proljetna točka · Jesen i Zemljina putanja ·
Jesenska točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Jesenska točka je jedno od dvaju presjecišta ekliptike i nebeskog ekvatora, u kojem Sunce u prividnom godišnjem gibanju sa sjeverne nebeske polutke prelazi na južnu, što se dogodi oko 23.
Jesenska točka i Proljetna točka · Jesenska točka i Zemljina putanja ·
Južna polutka
Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.
Južna polutka i Proljetna točka · Južna polutka i Zemljina putanja ·
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Kružnica i Proljetna točka · Kružnica i Zemljina putanja ·
Kulminacija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Kulminacija i Proljetna točka · Kulminacija i Zemljina putanja ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Kut i Proljetna točka · Kut i Zemljina putanja ·
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Ljeto i Proljetna točka · Ljeto i Zemljina putanja ·
Nagib osi
Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.
Nagib osi i Proljetna točka · Nagib osi i Zemljina putanja ·
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeska sfera i Proljetna točka · Nebeska sfera i Zemljina putanja ·
Nebeski ekvator
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeski ekvator i Proljetna točka · Nebeski ekvator i Zemljina putanja ·
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Noć i Proljetna točka · Noć i Zemljina putanja ·
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Obzor i Proljetna točka · Obzor i Zemljina putanja ·
Ovan (zviježđe)
Ovan (lat. Aries, simbol 20px, Unicode ♈) je jedno od 12 zviježđa zodijaka, pozicionirano između Riba na zapadu i Bika na istoku.
Ovan (zviježđe) i Proljetna točka · Ovan (zviježđe) i Zemljina putanja ·
Paralela
Paralela (iz grčkog para "pored" i allelon "jedan drugog") može značiti.
Paralela i Proljetna točka · Paralela i Zemljina putanja ·
Polarni krugovi
Polarni krugovi Polarnim krugovima (drugi česti nazivi su Arktički i Antarktički krug, kao i polarnice) nazivaju se paralele koje se nalaze kako na sjevernoj tako i na južnoj polutki na 66,56° kutne udaljenosti od ekvatora.
Polarni krugovi i Proljetna točka · Polarni krugovi i Zemljina putanja ·
Polovi južne polutke
Područje Antarktike'''1'''. Zemljopisni Južni pol'''2'''. Magnetski Južni pol'''3'''. Geomagnetski Južni pol'''4'''. Južni pol nepristupačnosti Južni pol je najjužnija točka na Zemlji i ovisno o definiciji, nalazi se na ili u blizini Antarktike.
Polovi južne polutke i Proljetna točka · Polovi južne polutke i Zemljina putanja ·
Polovi sjeverne polutke
'''1''': Zemljopisni Sjeverni pol; '''2''': Magnetski Sjeverni pol; '''3''': Geomagnetski Sjeverni pol; '''4''': Sjeverni pol nepristupačnosti Pod Sjevernim polom se u svakodnevnom jeziku podrazumijeva najsjevernija točka Zemlje, tj.
Polovi sjeverne polutke i Proljetna točka · Polovi sjeverne polutke i Zemljina putanja ·
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Povijest astronomije i Proljetna točka · Povijest astronomije i Zemljina putanja ·
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Precesija i Proljetna točka · Precesija i Zemljina putanja ·
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Proljetna točka i Proljeće · Proljeće i Zemljina putanja ·
Proljetna točka
Ravnodnevica ili ekvinocij. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Proljetna točka je jedno od dvaju presjecišta nebeskog ekvatora i ekliptike, gdje Sunce u prividnome godišnjem gibanju prelazi s južne na sjevernu nebesku polutku, što se dogodi oko 21.
Proljetna točka i Proljetna točka · Proljetna točka i Zemljina putanja ·
Rak (zviježđe)
Rak (lat. Cancer) jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Lava na istoku, Blizanaca na zapadu, Risa na sjeveru i Malog psa te Vodene zmije na jugu.
Proljetna točka i Rak (zviježđe) · Rak (zviježđe) i Zemljina putanja ·
Rakova obratnica
paralela Rakova obratnica je jedna od pet najvažnijih paralela koje označavaju zemljopisnu širinu na kartama Svijeta.
Proljetna točka i Rakova obratnica · Rakova obratnica i Zemljina putanja ·
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Proljetna točka i Ravnodnevica · Ravnodnevica i Zemljina putanja ·
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Proljetna točka i Sat · Sat i Zemljina putanja ·
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Proljetna točka i Sjever · Sjever i Zemljina putanja ·
Sjeverna polutka
Sjeverna polutka Sjevernom polutkom ili sjevernom hemisferom naziva se onaj dio zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora.
Proljetna točka i Sjeverna polutka · Sjeverna polutka i Zemljina putanja ·
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Proljetna točka i Stupanj (kut) · Stupanj (kut) i Zemljina putanja ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Proljetna točka i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Zemljina putanja ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Proljetna točka i Sunce · Sunce i Zemljina putanja ·
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Proljetna točka i Suncostaj · Suncostaj i Zemljina putanja ·
Vaga (zviježđe)
Vaga (lat. Libra) jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Djevice, Škorpiona, Vodene zmije, Zmije i Zmijonosca.
Proljetna točka i Vaga (zviježđe) · Vaga (zviježđe) i Zemljina putanja ·
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).
Proljetna točka i Vijak · Vijak i Zemljina putanja ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Proljetna točka i Vladis Vujnović · Vladis Vujnović i Zemljina putanja ·
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Proljetna točka i Zapad · Zapad i Zemljina putanja ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Proljetna točka i Zemlja · Zemlja i Zemljina putanja ·
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Proljetna točka i Zemljina rotacija · Zemljina putanja i Zemljina rotacija ·
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Proljetna točka i Zemljopisna širina · Zemljina putanja i Zemljopisna širina ·
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Proljetna točka i Zenit · Zemljina putanja i Zenit ·
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Proljetna točka i Zima · Zemljina putanja i Zima ·
Zodijak
'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.
Proljetna točka i Zodijak · Zemljina putanja i Zodijak ·
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Proljetna točka i Zviježđe · Zemljina putanja i Zviježđe ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Proljetna točka i Zemljina putanja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Proljetna točka i Zemljina putanja
Usporedba između Proljetna točka i Zemljina putanja
Proljetna točka ima 90 odnose, a Zemljina putanja ima 66. Kao što im je zajedničko 54, Jaccard indeks 34.62% = 54 / (90 + 66).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Proljetna točka i Zemljina putanja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
