Komunikacija

405 odnosi: Adam Ferguson, Adam Smith, Agronomija, Alessandro Volta, Alexander Hamilton, Alexander Pope, Alexis de Tocqueville, Almanah, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki rat za neovisnost, Anarhija, Anatomija, Anglikanska zajednica, Anglikanstvo, Antika, Antoine Laurent de Lavoisier, Apsolutizam, Aristokracija, Astronomija, Ateizam, Atlantska trgovina robljem, Atlantski ocean, Australija, Autonomija, Škotska, Što je prosvjetiteljstvo (Foucault), İzmir, Balkan, Baron d'Holbach, Baruch de Spinoza, Benjamin Franklin, Bertrand Russell, Biblija, Božansko pravo kraljeva, Bog, Bologna, Botanika, Boyle-Mariotteov zakon, Braća Montgolfier, Brak, Britanija, Britansko Carstvo, Bulonjska šuma, Buržoazija, Carl Linné, Carl Philipp Emanuel Bach, Centralizacija, Cenzura, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Civilno društvo, ..., Danska, David Hume, Deizam, Demokracija, Denar, Denis Diderot, Denis Fonvizin, Dimitrie Cantemir, Dioba vlasti, Dositej Obradović, Država, Društvena klasa, Dualizam, Edinburgh, Edmund Burke, Edward Gibbon, Egalitarizam, Elektricitet, Emanuel Swedenborg, Empirizam, Enciklopedisti, Encyclopædia Britannica, Encyclopédie, Engleska, Engleski jezik, Epistemologija, Ernst Cassirer, Esej, Etika, Europa, Fašizam, Feminizam, Filozofija, Fizika, Francis Bacon, Francuska, Francuska akademija, Francuska akademija znanosti, Francuska revolucija, Francuski jezik, Fridrik II. Veliki, Friedrich Schiller, Geologija, Geometrija, Georg Christoph Lichtenberg, Georg Friedrich Händel, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, George Berkeley, George Washington, Georges-Louis Leclerc de Buffon, Giacomo Leopardi, Giambattista Vico, Glasgow, Gottfried Leibniz, Gotthold Ephraim Lessing, Grčka, Grčka retorika, Habsburška Monarhija, Hidrologija, Hij, Historiografija, Humanizam, Ignacy Krasicki, Iluminati, Immanuel Kant, Individualizam, Industrijska revolucija, Intelektualac, Isaac Newton, Istina, Isus, Italija, James Madison, James Watt, Janjina, Jürgen Habermas, Jędrzej Śniadecki, Jean le Rond d'Alembert, Jean-Charles de Borda, Jean-François Marmontel, Jean-Jacques Rousseau, Johann Gottfried Herder, Johann Gottlieb Fichte, Johann Wolfgang von Goethe, John Locke, José Gaspar Rodríguez de Francia, Joseph Black, Joseph Haydn, Joseph-Louis Lagrange, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Kafić, Kalinjingrad, Kalvinizam, Kapitalizam, Karađorđevići, Karlo III., španjolski kralj, Katarina II. Velika, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kazalište, Kemija, Klasicizam, Klavijatura, Klement XII., Kmetstvo, Knjižnica, Kolonija, Kolonijalizam, Komorna glazba, Koncert, Korporativizam, Korupcija, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Kršćanstvo, Kriminal, Krivovjerje, Leonhard Euler, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Leviathan, Liberalizam, Libertarijanizam, Lingua franca, Ljubav, Lojalisti (Američka revolucija), London, Louvre, Lovci-sakupljači, Luigi Galvani, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Luterani, Mađarska, Manastir, Marksizam, Martin Luther, Mary Wollstonecraft, Masonska loža, Materijalizam, Mehanika, Metafizika, Meteorologija, Milano, Mineralogija, Mislim, dakle jesam, Mit, Modernizacija, Modernizam, Monarhija, Moral, Moses Mendelssohn, Muzej, Muzikologija, Nacionalizam, Nacionalna država, Napoleonski ratovi, Napulj, Neoklasicizam, Nereligioznost, Nicolas de Condorcet, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezik, Njutn, Novela, Novi svijet, Novi zavjet, Opera, Oratorij, Ortodoksija, Osmansko Carstvo, Otkrivenje, Oxford, Padova, Pamflet, Panteizam, Papa, Pariz, Parni stroj, Patrioti (Američka revolucija), Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, Pierre Bayle, Pierre-Simon Laplace, Pjevački zbor, Planetarij, Plemstvo, Poezija, Polihistor, Poljoprivreda, Poljska, Portugal, Postmoderna, Praznovjerje, Prirodne znanosti, Progonstvo, Proročanstvo, Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti, Protestantizam, Protureformacija, Pruska, Psihologija, Pub, Racionalizam, Radikalizam, Razum, René Descartes, Renesansa, Republikanizam, Rim, Robert Boyle, Robert Hooke, Robert Walpole, Robovlasništvo, Roman, Romantizam, Ruđer Bošković, Rusija, Rusko Carstvo, Samopoštovanje, Savjest, Sekularizacija, Sjedinjene Američke Države, Skepticizam, Slikarstvo, Sloboda, Slobodno zidarstvo, Smrtna kazna, Sociologija, Srednja klasa, Stari poredak, Status quo, Sturm und Drang, Subverzija, Sud, Suverenitet, Sveučilište, Sveučilište u Beogradu, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Edinburghu, Sveučilište u Glasgowu, Talijanski jezik, Thomas Abbt, Thomas Hobbes, Thomas Jefferson, Thomas Paine, Tiranin, Tisak, Tolerancija, Torino, Tržišno gospodarstvo, Tridesetogodišnji rat, Trinaest kolonija, Troyes, Ugljikov(IV) oksid, Ukrajina, Umjetnost, Urbanizacija, Ustanova, Ustav, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Utilitarizam, Veliko Vojvodstvo Toskana, Venecija, Versailles, Virginia, Vitez (naslov), Vodik, Voltaire, Walter Scott, Weimar, Weimarski klasicizam, Wilhelm von Humboldt, Wolfgang Amadeus Mozart, Zatvor, Znanost, Znanstvena metoda, Zoologija, 1562., 1596., 16. stoljeće, 1600., 1626., 1632., 1635., 1637., 1642., 1647., 1650., 1651., 1662., 1664., 1665., 1666., 1677., 1682., 1686., 1687., 1689., 1694., 17. stoljeće, 1704., 1706., 1709., 1711., 1714., 1715., 1720., 1724., 1725., 1727., 1729., 1733., 1738., 1742., 1746., 1750., 1751., 1759., 1762., 1764., 1765., 1766., 1767., 1768., 1771., 1772., 1776., 1778., 1779., 1780-ih, 1780., 1781., 1783., 1784., 1785., 1788., 1789., 1790-ih, 1790., 1791., 1794., 1796., 1799., 18. stoljeće, 1804., 1805., 1810., 1815., 19. stoljeće, 1970-ih, 1989., 1991., 20. stoljeće, 21. stoljeće, 21. studenoga. Proširite indeks (355 više) » « Stisni indeks

Adam Ferguson

Adam Ferguson Adam Ferguson, također i Ferguson of Raith, (Atholl, Perthshire, Škotska, 20. lipnja 1723. — St. Andrews, 22. veljače 1816.) bio je škotski filozof i povjesničar, preteča škotskog prosvjetiteljstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Adam Ferguson · Vidi više »

Adam Smith

Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Adam Smith · Vidi više »

Agronomija

Agronomija je znanost o obradi zemlje (poljodjelstvo) i o poljoprivredi općenito.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Agronomija · Vidi više »

Alessandro Volta

Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Alessandro Volta · Vidi više »

Alexander Hamilton

Alexander Hamilton, oko 1795. godine Alexander Hamilton (11. siječnja 1755. ili 1757. – 12. srpnja 1804.), bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Alexander Hamilton · Vidi više »

Alexander Pope

'''Alexander Pope''' Alexander Pope (London, 21. svibnja 1688. – Twickenham, (danas London), 30. svibnja 1744.), engleski književnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Alexander Pope · Vidi više »

Alexis de Tocqueville

Alexis de Tocqueville Alexis-Charles-Henri Clérel de Tocqueville (Pariz, 29. srpnja 1805. – 16. travnja 1859.) bio je francuski mislilac političke domene i povijesnik najviše poznat po svojim djelima O demokraciji u Americi (koja je izašla u dva dijela: 1835. i 1840.) i Stari režim i revolucija (1856.). U navedenim djelima istraživao je efekte postizanja jednakosti u društvenim okolnostima na pojedinca i državu, koja se događala u zapadnim društvima.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Alexis de Tocqueville · Vidi više »

Almanah

Almanah, almanak je publikacija koja se izdaje povremeno ili godišnje.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Almanah · Vidi više »

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Američki rat za neovisnost · Vidi više »

Anarhija

Simbol anarhije Anarhija (grč. αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, korijen arch- se prevodi kao vlada ili vlast)) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Anarhija · Vidi više »

Anatomija

Anatomija je biološka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Anatomija · Vidi više »

Anglikanska zajednica

Anglikanska zajednica (eng. Anglican Communion) ili Anglikanska Crkva je kršćanska crkvena zajednica proširena u cijelom svijetu, koja u svojoj predaji sjedinjuje elemente katoličke i evangeličke vjerske tradicije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Anglikanska zajednica · Vidi više »

Anglikanstvo

Anglikansko bogoslužje Anglikanstvo je naziv za skup osoba, ustanova, crkava, uvjerenja te liturgijskih tradicija i teoloških razmišljanja vezanih uz Englesku Crkvu, Anglikansku zajednicu, te ostale anglikanske crkve koje su se izdvojile i nisu u zajedništvu s Anglikanskom zajednicom.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Anglikanstvo · Vidi više »

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Antika · Vidi više »

Antoine Laurent de Lavoisier

Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Antoine Laurent de Lavoisier · Vidi više »

Apsolutizam

Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Apsolutizam · Vidi više »

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Aristokracija · Vidi više »

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Astronomija · Vidi više »

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ateizam · Vidi više »

Atlantska trgovina robljem

Plakat aukcije robova. Atlantska trgovina robljem odvijala se preko Atlantskog oceana od 16.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Atlantska trgovina robljem · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Atlantski ocean · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Australija · Vidi više »

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Autonomija · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Škotska · Vidi više »

Što je prosvjetiteljstvo (Foucault)

Michel Foucault je 1984.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Što je prosvjetiteljstvo (Foucault) · Vidi više »

İzmir

İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i İzmir · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Balkan · Vidi više »

Baron d'Holbach

Barun Paul Henri Thiry d'Holbach, izvorno njemačkog imena Paul Heinrich Dietrich von Holbach (rođen u Edesheimu, 8. prosinca 1723. – umro u Parizu, 21. veljače 1789.), bio je francuski filozof i enciklopedist njemačkog podrijetla.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Baron d'Holbach · Vidi više »

Baruch de Spinoza

Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. – Den Haag, 21. veljače 1677.), židovski je filozof rođen u Nizozemskoj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Baruch de Spinoza · Vidi više »

Benjamin Franklin

munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Benjamin Franklin · Vidi više »

Bertrand Russell

Bertrand Arthur William Russell, 3.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Bertrand Russell · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Biblija · Vidi više »

Božansko pravo kraljeva

Luj XIV. Francuski kao Sunce. Božansko pravo kraljeva politička je i religijska doktrina kraljevskog i političkog legitimiteta.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Božansko pravo kraljeva · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Bog · Vidi više »

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Bologna · Vidi više »

Botanika

Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Botanika · Vidi više »

Boyle-Mariotteov zakon

Boyle-Mariotteov zakon. Graf originalnih rezultata koje je dobio Robert Boyle. Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu izotermnu (''T'' .

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Boyle-Mariotteov zakon · Vidi više »

Braća Montgolfier

Jacques Étienne Montgolfier Balon na vrući zrak braće Montgolfier 19. listopada 1783. Sat od pozlaćene i posrebrene bronce;po Clodionovom modelu,Muzej za umjetnost i obrt,Zagreb Braća Joseph Michel Montgolfier (Annonay kod Lyona, 26. kolovoza 1740. - Balaruc-les-Bains, 26. lipnja 1810.) i Jacques Étienne Montgolfier (Annonay, 6. siječnja 1745. - 2. kolovoza 1799.) bili su izumitelji balona na vrući zrak, Montgolfière.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Braća Montgolfier · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Brak · Vidi više »

Britanija

Britanija može podrazumijevati.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Britanija · Vidi više »

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Britansko Carstvo · Vidi više »

Bulonjska šuma

Gornje jezero u Bulonjskoj šumi. Zelenilo u Bulonjskoj šumi. Bulonjska šuma (fra: Bois de Boulogne) nalazi se u 16.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Bulonjska šuma · Vidi više »

Buržoazija

Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Buržoazija · Vidi više »

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Carl Linné · Vidi više »

Carl Philipp Emanuel Bach

Carl Philipp Emanuel Bach (Weimar, 8. ožujka 1714. – Hamburg, 14. prosinca 1788.), njemački skladatelj i čembalist.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Carl Philipp Emanuel Bach · Vidi više »

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Centralizacija · Vidi više »

Cenzura

Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Cenzura · Vidi više »

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Charles-Louis de Secondat Montesquieu · Vidi više »

Civilno društvo

Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Civilno društvo · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Danska · Vidi više »

David Hume

David Hume (7. svibnja 1711. – 25. kolovoza 1776.), škotski filozof i povjesničar, smatran jednim od najvažnijih figura zapadne filozofije i škotskog prosvjetiteljstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i David Hume · Vidi više »

Deizam

Deizam, filozofsko-religijsko stajalište po kojem Bog postoji i stvorio je svijet, ali nakon stvaranja više ne utječe na povijest i događaje u svijetu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Deizam · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Demokracija · Vidi više »

Denar

Denar ili Denarius (denarij) ili desetak je od Augusta do Trajana Decija (27. pr. Kr. do 248.) novčana jedinica za srebrni novac.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Denar · Vidi više »

Denis Diderot

'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Denis Diderot · Vidi više »

Denis Fonvizin

Denis Ivanovič Fonvizin (od njem. von Wiesen, rus. Дени́с Ива́нович Фонви́зин ili Фон-Визин, фон Ви́зен), Moskva, Rusko Carstvo, 3. travnja (14. travnja) 1745. - Sankt Peterburg, 1. prosinca (12. prosinca) 1792.; ruski književnik iz vremena vladavine Katarine Velike, utemeljitelj nacionalne ruske komedije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Denis Fonvizin · Vidi više »

Dimitrie Cantemir

Poštanska marka SSSR, Dimitrie Cantemir, 1973. (Michel 4175, Scott 4132) Dimitrie Cantemir (Falciu, Moldavija, 5. studenog 1673. – Dimitrovka, Rusija, 1. rujna 1723.) je bio rumunjski političar i povjesničar, moldavski knez, književnik, povjesničar, geograf, muzikolog, etnograf, kartograf i enciklopedist.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Dimitrie Cantemir · Vidi više »

Dioba vlasti

Dioba ili podjela vlasti jedno je od načela organizacije državne vlasti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Dioba vlasti · Vidi više »

Dositej Obradović

'''Dositej Obradović''' Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Dositej Obradović · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Država · Vidi više »

Društvena klasa

Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Društvena klasa · Vidi više »

Dualizam

Dualizam (latinski dualis dvojan, dvostruk), općenito označava neku dvojnost, dvojstvo.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Dualizam · Vidi više »

Edinburgh

Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Edinburgh · Vidi više »

Edmund Burke

'''Edmund Burke''' Edmund Burke (Dublin, 12. siječnja 1729. – Beaconsfield, 9. srpnja 1797.), irski britanski državnik, teoretičar politike i filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Edmund Burke · Vidi više »

Edward Gibbon

Edward Gibbon Edward Gibbon (Putney kod Londona, 27. travnja 1737. – London, 16. siječnja 1794.) je engleski povjesničar i pisac.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Edward Gibbon · Vidi više »

Egalitarizam

Egalitarizam (francuski.: égalité iz latinskog: aequalitas „jednakost“) politička je ideologija ili etička teorija, prema kojem svi ljudi trebaju biti tretirani kao jednaki.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Egalitarizam · Vidi više »

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017. Električni naboj je jedno od temeljnih očuvanih svojstava elementarnih čestica. Pojave vezane za naboj u mirovanju opisujemo granom fizike koju nazivamo elektrostatika. Naboj u mirovanju također nazivamo statičkim ili elektrostatičkim nabojem. Naboj u gibanju nazivamo električnom strujom, a povezane pojave opisujemo elektrodinamikom. Postojanje elektriciteta zapaža se u prostoru posredstvom elektromagnetskog polja koje nastaje oko naboja. Ako naboj miruje postoji samo električno polje, takozvano elektrostatsko polje. Naboj u pokretu stvara i magnetsku komponentu elektromagnetskog polja. Elektricitet je otkriven zapažanjem postojanja elektrostatskog polja (privlačenje sitnih predmeta) u blizini naelektriziranog štapića od jantara.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Elektricitet · Vidi više »

Emanuel Swedenborg

'''Emanuel Swedenborg''' Emanuel Swedenborg, do 1719. Swedberg, (Stockholm, 29. siječnja 1688. − London, 29. ožujka 1772.), švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Emanuel Swedenborg · Vidi više »

Empirizam

Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Empirizam · Vidi više »

Enciklopedisti

Enciklopedistima nazivamo grupu naprednih mislilaca, francuskih prosvetitelja 18.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Enciklopedisti · Vidi više »

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Encyclopædia Britannica · Vidi više »

Encyclopédie

Naslovna stranica prvog sveska Enciklopedije Encyclopédie, ou dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (ili Velika francuska enciklopedija) bila je rana enciklopedija, koja je objavljena između 1751. i 1772. u Francuskoj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Encyclopédie · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Engleska · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Engleski jezik · Vidi više »

Epistemologija

Prema Platonu znanje je presjek (znanje.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Epistemologija · Vidi više »

Ernst Cassirer

Ernst Cassirer Ernst Cassirer (Breslau, 28. srpnja 1874. – New York, 13. travnja 1945.), njemački filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ernst Cassirer · Vidi više »

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Esej · Vidi više »

Etika

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Etika · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Europa · Vidi više »

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Fašizam · Vidi više »

Feminizam

Feminizam je naziv za skupinu političkih pokreta kojima je cilj društvena, socijalna, politička i ekonomska ravnopravnost spolova, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Feminizam · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Filozofija · Vidi više »

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Fizika · Vidi više »

Francis Bacon

Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Francis Bacon · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Francuska · Vidi više »

Francuska akademija

Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnovao kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika, a on sam je djelovao kao mecena.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Francuska akademija · Vidi više »

Francuska akademija znanosti

Francuski Insitiut u Parizu, sjedište Francuske akademije znanosti. Francuska akademija znanosti (fran.: Académie des sciences) je francuska prirodnoznanstvena akademija, koju je osnovao Luj XIV. 1666., na prijedlog Jean-Baptiste Colberta.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Francuska akademija znanosti · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Francuski jezik · Vidi više »

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Fridrik II. Veliki · Vidi više »

Friedrich Schiller

Friedrich Schiller Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenoga 1759. – Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački književnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Friedrich Schiller · Vidi više »

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Geologija · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Geometrija · Vidi više »

Georg Christoph Lichtenberg

Georg Christoph Lichtenberg, pseudonim Emanuel Candidus i Conrad Photorin (Ober Ramstadt pokraj Darmstadta, 1. srpnja 1742. – Göttingen, 24. veljače 1799.), njemački fizičar i književnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Georg Christoph Lichtenberg · Vidi više »

Georg Friedrich Händel

right Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. veljače 1685. – London, 14. travnja 1759.), njemačko-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim oratorijima i operama.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Georg Friedrich Händel · Vidi više »

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Georg Wilhelm Friedrich Hegel · Vidi više »

George Berkeley

'''George Berkeley''' George Berkeley (12. ožujka 1685. – 14. siječnja 1753.), je bio irski biskup i idealistički filozof čiji je glavni filozofski rad bio promoviranje subjektivnog idealizma, koji se najbolje može izraziti kroz Barkeley fundamentalno načelo: "Postojati znači biti opažen" (Esse est percipi).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i George Berkeley · Vidi više »

George Washington

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i George Washington · Vidi više »

Georges-Louis Leclerc de Buffon

Georges-Louis Leclerc, Comte de Buffon (ʒɔʁʒ lwi ləklɛʁ kɔ̃t də byfɔ̃); Montbard, 7. rujna 1707. – Pariz, 16. travnja 1788.), francuski prirodoslovac, matematičar, kozmolog i enciklopedist. Njegovi su radovi utjecali na slijedeće dvije generacije prirodoslovaca, uključujući i Jeana-Baptistea Lamarcka i Georgesa Cuviera. Tijekom svog života, Buffon je objavio trideset i šest svezaka svojeg kapitalnog djela Histoire Naturelle, a tijekom slijedećih dvadeset godina nakon njegove smrti, objavljeni su i dodatni svesci na temelju bilješki i daljih istraživanja Govorilo se da je "Buffon, istinski otac svega znanja u prirodoslovlju u drugoj polovici 18. stoljeća".Mayr, Ernst 1981. The Growth of Biological Thought. Cambridge: Harvard. str. 330. Buffon je obnašao dužnost intendanta (ravnatelja) glavnog pariškog botaničkog vrta "Jardin du Roi", danas zvanog Jardin des Plantes.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Georges-Louis Leclerc de Buffon · Vidi više »

Giacomo Leopardi

'''Giacomo Leopardi''', portret Giacomo Leopardi (Recanati, 29. lipnja 1798. – Napulj, 14. lipnja 1837.), talijanski pjesnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Giacomo Leopardi · Vidi više »

Giambattista Vico

Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. – Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Giambattista Vico · Vidi više »

Glasgow

Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Glasgow · Vidi više »

Gottfried Leibniz

'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Gottfried Leibniz · Vidi više »

Gotthold Ephraim Lessing

'''Gotthold Ephraim Lessing''' Gotthold Ephraim Lessing (Kamenz, 22. siječnja 1729. – Braunschweig, 15. veljače 1781.), njemački književnik, kazališni kritičar i teoretičar umjetnosti Začetnik je njemačke građanske književnosti i jedan od najborbenijih predstavnika europskog prosvjetiteljstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Gotthold Ephraim Lessing · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Grčka · Vidi više »

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Grčka retorika · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Hidrologija

Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Hidrologija · Vidi više »

Hij

Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Hij · Vidi više »

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Historiografija · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Humanizam · Vidi više »

Ignacy Krasicki

Ignacy Błażej Franciszek Krasicki (Dubiecko, 3. veljače 1735. – Berlin, 14. ožujka 1801.), poljski književnik Bio je biskup.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ignacy Krasicki · Vidi više »

Iluminati

Iluminati su prosvjetiteljsko društvo koje je u Bavarskoj u Ingolstadtu 1776. utemeljio profesor prava Adam Weishaupt.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Iluminati · Vidi više »

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Immanuel Kant · Vidi više »

Individualizam

Individualizam (lat. individuus: nedjeljiv) predstavlja filozofski pravac koji pojedinca smatra najvećom vrijednošću u političkom, ekonomskom i moralnom smislu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Individualizam · Vidi više »

Industrijska revolucija

U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Industrijska revolucija · Vidi više »

Intelektualac

Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Intelektualac · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Isaac Newton · Vidi više »

Istina

Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Istina · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Isus · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Italija · Vidi više »

James Madison

James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i James Madison · Vidi više »

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19. kolovoza 1819.), škotski izumitelj i inženjer.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i James Watt · Vidi više »

Janjina

Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Janjina · Vidi više »

Jürgen Habermas

Jürgen Habermas Jürgen Habermas (Düsseldorf, 18. lipnja 1929.) je njemački sociolog i filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Jürgen Habermas · Vidi više »

Jędrzej Śniadecki

Jędrzej Śniadecki (Żnin, 30. studenog 1768. − Vilnius, 12. svibnja 1838.) bio je poljski književnik, liječnik, kemičar i biolog.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Jędrzej Śniadecki · Vidi više »

Jean le Rond d'Alembert

Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Jean le Rond d'Alembert · Vidi više »

Jean-Charles de Borda

Jean-Charles de Borda Jean-Charles de Borda, (Dax, 4. svibnja 1733. — Pariz, 19. veljače 1799.), bio je francuski matematičar.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Jean-Charles de Borda · Vidi više »

Jean-François Marmontel

Jean-François Marmontel Jean-François Marmontel, francuski pisac iz 18.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Jean-François Marmontel · Vidi više »

Jean-Jacques Rousseau

Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Jean-Jacques Rousseau · Vidi više »

Johann Gottfried Herder

Johann Gottfried von Herder, (* 25. kolovoza 1744. Mohrungen, Pruska; † 18. prosinca 1803. u Weimaru) je bio njemački književnik, prevoditelj, teolog i filozof Weimarške klasike.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Johann Gottfried Herder · Vidi više »

Johann Gottlieb Fichte

Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Johann Gottlieb Fichte · Vidi više »

Johann Wolfgang von Goethe

(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »

John Locke

'''John Locke''' John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. – Oates, 28. listopada 1704.) bio je engleski filozof i politički pisac, utemeljitelj klasičnog britanskog empirizma.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i John Locke · Vidi više »

José Gaspar Rodríguez de Francia

José Gaspar Rodríguez de Francia José Gaspar Rodríguez de Francia y Velasco Doktor Francia, (Yaguarón, Paragvaj, 6. siječnja 1766. – 20. rujna 1840.), bio je prvi vođa Paragvaja u periodu od 1814.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i José Gaspar Rodríguez de Francia · Vidi više »

Joseph Black

Joseph Black (Bordeaux, 16. travnja 1728. – Edinburgh, 6. prosinca 1799.) je škotski fizičar i kemičar . Otkrio je ugljikov dioksid.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Joseph Black · Vidi više »

Joseph Haydn

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Joseph Haydn · Vidi više »

Joseph-Louis Lagrange

Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Joseph-Louis Lagrange · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Kafić

Kafići u Samoboru, na gradskom trgu. Kafić je uobičajeni naziv za café bar, ugostiteljski objekt (lokal) namijenjen posluživanju ponajprije kave, ali i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kafić · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kalinjingrad · Vidi više »

Kalvinizam

Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kalvinizam · Vidi više »

Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kapitalizam · Vidi više »

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Karađorđevići · Vidi više »

Karlo III., španjolski kralj

Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »

Katarina II. Velika

'''Katarina II. Velika''' Katarina II.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Katarina II. Velika · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Katolička Crkva · Vidi više »

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kazalište · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kemija · Vidi više »

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Klasicizam · Vidi više »

Klavijatura

Uvećani prikaz jednog dijela klavijature Klavijature su dio nekih glazbenih instrumenata, a sastoje se od većih bijelih i manjih crnih tipki.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Klavijatura · Vidi više »

Klement XII.

Klement XII., lat. Clemens PP.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Klement XII. · Vidi više »

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kmetstvo · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Knjižnica · Vidi više »

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kolonija · Vidi više »

Kolonijalizam

Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kolonijalizam · Vidi više »

Komorna glazba

Komorna glazba je naziv za skladbe koje su pisane za manje instrumentalne i vokalne sastave.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Komorna glazba · Vidi više »

Koncert

Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Koncert · Vidi više »

Korporativizam

Korporativizam je ideja o ustroju društva putem udruženja - korporacija - vlasnika kapitala i različitih kategorija radnog stanovništva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Korporativizam · Vidi više »

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Korupcija · Vidi više »

Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti

Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kršćanstvo · Vidi više »

Kriminal

Kriminal (od lat. crimen „optužba, krivica, zlodjelo“) ili, kršenje zakona, je postupak, čin, djelo kažnjivo po zakonu, zlodjelo.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Kriminal · Vidi više »

Krivovjerje

Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Krivovjerje · Vidi više »

Leonhard Euler

Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Leonhard Euler · Vidi više »

Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790. – 1792.) iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Leviathan

Leviathan je sedamnaesti studijski album švedskog sastava Therion.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Leviathan · Vidi više »

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Liberalizam · Vidi više »

Libertarijanizam

Libertarijanizam je politička filozofija koja podržava osobne slobode, osobito slobodu izražavanja i akcije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Libertarijanizam · Vidi više »

Lingua franca

Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Lingua franca · Vidi više »

Ljubav

Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ljubav · Vidi više »

Lojalisti (Američka revolucija)

Lojalisti su bili sjevernoamerički kolonijalisti koji su u Američkom ratu za neovisnost ostali vjerni britanskoj Kruni.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Lojalisti (Američka revolucija) · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i London · Vidi više »

Louvre

Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Louvre · Vidi više »

Lovci-sakupljači

Pripadnici naroda Hadza koji žive načinom života lovca i sakupljača Društvo lovaca-sakupljača je u antropološkom smislu svako ono čiji način održavanja uključuje neposredno prikupljanje jestivih biljaka i životinja lovom iz divljine bez domesticiranja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Lovci-sakupljači · Vidi više »

Luigi Galvani

Luigi Galvani (Bologna, 9. rujna 1737. – Bologna, 4. prosinca 1798.), talijanski liječnik i fizičar.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Luigi Galvani · Vidi više »

Luj XV., kralj Francuske

'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Luj XV., kralj Francuske · Vidi više »

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Luj XVI., kralj Francuske · Vidi više »

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Luterani · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Mađarska · Vidi više »

Manastir

Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Manastir · Vidi više »

Marksizam

Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Marksizam · Vidi više »

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Martin Luther · Vidi više »

Mary Wollstonecraft

'''Mary Wollstonecraft''' (oko 1797.), autor: John Opie. Mary Wollstonecraft (Hoxton, 27. travnja 1759. – London, 10. rujna 1797.), britanska književnica, filozofkinja i rana feministica.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Mary Wollstonecraft · Vidi više »

Masonska loža

Masonska loža „Leuchte im Norden“ u Flensburgu Masonska loža u Montrealu Masonska loža, često se naziva i privatna loža ili sastavna loža, osnovna je organizacijska jedinica slobodnog zidarstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Masonska loža · Vidi više »

Materijalizam

U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Materijalizam · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Mehanika · Vidi više »

Metafizika

Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Metafizika · Vidi više »

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Meteorologija ili vremenoslovlje (grč. μετεωρολογία: naučavanje o nebeskim pojavama) je znanost o Zemljinoj atmosferi i promjenama u njoj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Meteorologija · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Milano · Vidi više »

Mineralogija

Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Mineralogija · Vidi više »

Mislim, dakle jesam

Meditationes de prima philosophia Mislim, dakle jesam (latinski Cogito ergo sum) je izreka francuskoga filozofa René Descartesa koju je objavio 1637. u djelu Rasprava o metodi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Mislim, dakle jesam · Vidi više »

Mit

Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Mit · Vidi više »

Modernizacija

Modernizacija (prema "moderan" od franc. riječi moderne: današnji, suvremen) je skup kompleksnih promjena koje od 16. st. u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska društva, posebice u Europi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Modernizacija · Vidi više »

Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Modernizam · Vidi više »

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Monarhija · Vidi više »

Moral

Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Moral · Vidi više »

Moses Mendelssohn

Moses Mendelssohn (Dessau, 6. rujna 1729. – Berlin, 4. siječnja 1786.), filozof je njemačkog prosvjetiteljstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Moses Mendelssohn · Vidi više »

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Muzej · Vidi više »

Muzikologija

Muzikologija je znanost o glazbi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Muzikologija · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Nacionalizam · Vidi više »

Nacionalna država

Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Nacionalna država · Vidi više »

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Napoleonski ratovi · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Napulj · Vidi više »

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Neoklasicizam · Vidi više »

Nereligioznost

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsutnost religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Nereligioznost · Vidi više »

Nicolas de Condorcet

Nicolas Antoine Caritat de Condorcet (Ribemont, 17. rujna 1743. – Bourg-la-Reine, 29. ožujka 1794.) bio je francuski filozof, političar, ekonomist i enciklopedist.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Nicolas de Condorcet · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Njemački jezik · Vidi više »

Njutn

Njutn (znak N) je mjerna jedinica SI za silu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Njutn · Vidi više »

Novela

Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Novela · Vidi više »

Novi svijet

Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Novi svijet · Vidi više »

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Novi zavjet · Vidi više »

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Opera · Vidi više »

Oratorij

Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Oratorij · Vidi više »

Ortodoksija

Ortodoksija (starogrčki Ορθοδοξία) od riječi orthos "ispravan" i doxa "mišljenje"), odnosno pravovjerje je izraz kojim se označava prihvaćanje određene doktrine koja se smatra jedino ispravnom. Izraz se tradicionalno rabio u povijesti kršćanstva kako bi se označio službeni, odnosno pravovjerni ili "ortodoksni" stav Crkve nasuprot njima suprotstavljenim "heterodoksnim", heretičkim i "šizmatičkim" crkvama i pravcima. Izraz ortodoksija se na crkvenoslavenskom prevodi kao Правосла́виѥ, a od čega potiče izraz pravoslavlje kojim se opisuje nauk crkava koje, za razliku od Katoličke crkve priznaju samo odluke prvih sedam ekumenskih sabora. To je, između ostalog, jedan od razloga zašto "ortodoksija" i "pravoslavlje" predstavljaju sinonime u određenim jezicima. Izraz ortodoksija se kasnije počeo rabiti i izvan religije za označavanje pojedinih filozofskih, političkih i znastvenih doktrina, najčešće u pogrdnim smislu kako bi se opisao njihov dogmatski karakter. Kategorija:Teologija.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ortodoksija · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Otkrivenje

Otkrivenje (grč.) posljednja je knjiga Biblije i Novoga zavjeta.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Otkrivenje · Vidi više »

Oxford

Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Oxford · Vidi više »

Padova

Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Padova · Vidi više »

Pamflet

Pamflet je tekst u kojem se autor izražava polemički o znanstvenim, vjerskim ili političkim temama.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Pamflet · Vidi više »

Panteizam

Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Panteizam · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Papa · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Pariz · Vidi više »

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator. Parni stroj u radu. James Wattov parni stroj iz 1848. Heronove kugle ili eolipile. Parni stroj je toplinski stroj koji energiju vodene pare ekspanzijom pretvara u mehanički rad.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Parni stroj · Vidi više »

Patrioti (Američka revolucija)

Patrioti su bili britanski kolonijalisti u Sj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Patrioti (Američka revolucija) · Vidi više »

Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica (često zvana Principia ili Principia Mathematica), latinski je naziv za djelo koje je u tri knjige napisao Isaac Newton, a prvi puta objavio 5. lipnja 1687. godine.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Philosophiae Naturalis Principia Mathematica · Vidi više »

Pierre Bayle

Pierre Bayle (La Carla, 18. studenog 1647. – Rotterdam, 28. prosinca 1706.), francuski filozof, kršćanski teolog i leksikograf.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Pierre Bayle · Vidi više »

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Pierre-Simon Laplace · Vidi više »

Pjevački zbor

Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Pjevački zbor · Vidi više »

Planetarij

Zeissov projektor u Kijevskom planetariju. Planetarij (prema planeti) je mehaničko-optički prikaz neba i gibanja nebeskih tijela.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Planetarij · Vidi više »

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Plemstvo · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Poezija · Vidi više »

Polihistor

Polihistor je osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Polihistor · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Poljoprivreda · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Poljska · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Portugal · Vidi više »

Postmoderna

internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Postmoderna · Vidi više »

Praznovjerje

Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Praznovjerje, kvazireligijsko je vjerovanje u djelovanje magijskih sila, odnosno vjerovanje u nenaravnu ili nadnaravnu uzročnost događaja bez postojanja stvarna dokaza uzročno-posljedična slijeda.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Praznovjerje · Vidi više »

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Prirodne znanosti · Vidi više »

Progonstvo

Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Progonstvo · Vidi više »

Proročanstvo

Prorok David Proročanstvo ili proroštvo je nadahnuta poruka, otkrivenje božanske volje i namjere.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Proročanstvo · Vidi više »

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18. stoljeća; neki autori vole razdoblje apsolutizma približno odrediti razdobljem 1660.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Prosvijećeni apsolutizam · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti

Prosvjetiteljstvo je intelektualni pokret 17.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti · Vidi više »

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Protestantizam · Vidi više »

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka. Termin "protureformacija" se od kraja 19. stoljeća uvriježio u protestantskim područjima pa se odatle u 20. stoljeću proširio i u Hrvatsku, makar katolički crkveni pisci do danas radije koriste termin katolička obnova.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Protureformacija · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Pruska · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Psihologija · Vidi više »

Pub

Pub Pub, skraćeno od public house (gostionica ili krčma) je ugostiteljski objekt tipičan za Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, Kanadu, Australiju, Novi Zeland i druge države na koje je utjecala britanska kultura.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Pub · Vidi više »

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Racionalizam · Vidi više »

Radikalizam

Radikalizam (prema lat. korijen) pojam je koji označava korjenitost, beskompromisnost te dosljednost u zastupanju nekog mišljenja, djelovanja, teorije ili ideologije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Radikalizam · Vidi više »

Razum

Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Razum · Vidi više »

René Descartes

René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i René Descartes · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Renesansa · Vidi više »

Republikanizam

Republikanizam je politička ideologija koja propovijeda republiku kao društveno uređenje neke države, odnosno nužnost njenog uvođenja u državama koje su po svom uređenju monarhije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Republikanizam · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Rim · Vidi više »

Robert Boyle

Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Robert Boyle · Vidi više »

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Robert Hooke · Vidi više »

Robert Walpole

Robert Walpole Robert Walpole, 1.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Robert Walpole · Vidi više »

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Robovlasništvo · Vidi više »

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Roman · Vidi više »

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Romantizam · Vidi više »

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ruđer Bošković · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Rusija · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Rusko Carstvo · Vidi više »

Samopoštovanje

Samopoštovanje (samopouzdanje ili vjera u sebe) podrazumjeva u psihologiji evaloaciju ili dojam osobe samoj o sebi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Samopoštovanje · Vidi više »

Savjest

Pojam savjest potječe iz stoičko kršćanske tradicije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Savjest · Vidi više »

Sekularizacija

Sekularizacija je transformacija društva od bliske identifikacije s religioznim vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim institucijama.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sekularizacija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skepticizam

Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Skepticizam · Vidi više »

Slikarstvo

Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Slikarstvo · Vidi više »

Sloboda

Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sloboda · Vidi više »

Slobodno zidarstvo

Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G") Slobodni zidar. Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Slobodno zidarstvo · Vidi više »

Smrtna kazna

Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Smrtna kazna · Vidi više »

Sociologija

Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sociologija · Vidi više »

Srednja klasa

Srednja klasa pojam je, koji se koristi u najširem smislu za pojedince i društvene skupine koje se nalaze u sredini hijerarhijske ljestvice određenog društva, odnosno između više ili vladajuće, odnosno niže ili potlačene klase.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Srednja klasa · Vidi više »

Stari poredak

Slika:Royal Standard of the King of France.svg|Kraljeva zastava u Staroj vladavini Slika:Blason France moderne.svg|Grb Francuske od 1370-ih Slika:Kingdom of France (1789).svg|Kraljevina Francuska uoči revolucije 1789.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Stari poredak · Vidi više »

Status quo

Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Status quo · Vidi više »

Sturm und Drang

Sturm und Drang (prijevod s njemačkog “Oluja i nagon”), pokret u njemačkoj književnosti od 1770. – 1785., nazvan prema drami njemačkog književnika Klingera.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sturm und Drang · Vidi više »

Subverzija

Subverzija (iz latinskog jezika subversor, "revolucionar“, ili onaj „koji donosi preobrat“) je pojam koji može imati različita značenja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Subverzija · Vidi više »

Sud

Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sud · Vidi više »

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Suverenitet · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sveučilište · Vidi više »

Sveučilište u Beogradu

Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »

Sveučilište u Cambridgeu

Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Cambridgeu · Vidi više »

Sveučilište u Edinburghu

logo sveučilišta Sveučilište u Edinburghu osnovano je 1583. godine.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Edinburghu · Vidi više »

Sveučilište u Glasgowu

Sveučilište u Glasgowu (engleski: University of Glasgow; gelski: Oilthigh Ghlaschu; latinski: Universitas Glasguensis) je četvrto najstarije seučilište u engleskom govornom području.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Glasgowu · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Talijanski jezik · Vidi više »

Thomas Abbt

Thomas Abbt (Ulm, 25. studenog 1738. – Bückeburg, 3. studenog 1766.), njemački matematičar, pisac i filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Thomas Abbt · Vidi više »

Thomas Hobbes

'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Thomas Hobbes · Vidi više »

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Thomas Jefferson · Vidi više »

Thomas Paine

Thomas Paine (Thetford, 29. siječnja 1737. – New York, 8. lipnja 1809.), američko-britanski filozof i književnik.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Thomas Paine · Vidi više »

Tiranin

Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Tiranin · Vidi više »

Tisak

* Tisak (tvrtka).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Tisak · Vidi više »

Tolerancija

Tolerancija ili snošljivost (lat. tolerare, što znači podnositi) označava uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Tolerancija · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Torino · Vidi više »

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Tržišno gospodarstvo · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Trinaest kolonija

Trinaest kolonija (engleski: Thirteen Colonies) je naziv za grupu britanskih kolonija na istočnoj obali Sjeverne Amerike, osnovanih tijekom 17.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Trinaest kolonija · Vidi više »

Troyes

Troyes je grad u sjeveroistočnoj Francuskoj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Troyes · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ukrajina · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Umjetnost · Vidi više »

Urbanizacija

Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Urbanizacija · Vidi više »

Ustanova

Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ustanova · Vidi više »

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ustav · Vidi više »

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Utilitarizam

Utilitarizam (lat. utilis, koristan) je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu sreću u svijetu, tj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Utilitarizam · Vidi više »

Veliko Vojvodstvo Toskana

Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Veliko Vojvodstvo Toskana · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Venecija · Vidi više »

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Versailles · Vidi više »

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Virginia · Vidi više »

Vitez (naslov)

gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Vitez (naslov) · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Vodik · Vidi više »

Voltaire

Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Voltaire · Vidi više »

Walter Scott

'''Walter Scott''' Walter Scott (Edinburgh, 15. kolovoza 1771. – Abbotsford, 21. rujna 1832.), škotski pjesnik i romanopisac, često nazivan "ocem povijesnog romana".

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Walter Scott · Vidi više »

Weimar

Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Weimar · Vidi više »

Weimarski klasicizam

Weimarski klasicizam (njem. Weimarer Klassik) je njemački književni i kulturalni pokret, čiji su predstavnici afirmirali novi oblik humanizma iz sinteze ideja romantizma, klasicizma i prosvjetiteljstva.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Weimarski klasicizam · Vidi više »

Wilhelm von Humboldt

Wilhelm von Humboldt Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand von Humboldt (Potsdam, 22. lipnja 1767. — Tegel, 8. travnja 1835.) bio je njemački filozof, jezikoslovac, državnik i suosnivač Berlinskoga sveučilišta (danas: Humboltovo sveučilište u Berlinu).

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Wilhelm von Humboldt · Vidi više »

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »

Zatvor

Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Zatvor · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Znanost · Vidi više »

Znanstvena metoda

Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Znanstvena metoda · Vidi više »

Zoologija

Zoologija (od grčkog zoon "živo biće") je biološka disciplina koja se bavi proučavanjem životinja, odnosno, oblikom i građom tijela (morfologija, anatomija), životnim aktivnostima (psihologijom), razvojem i porijeklom (uključujući paleontologiju), nasljednim odlikama (genetikom), odnosom s okolišem (ekologijom), rasprostranjenošću (zoogeografijom) i ponašanjem životinja.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i Zoologija · Vidi više »

1562.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1562. · Vidi više »

1596.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1596. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 16. stoljeće · Vidi više »

1600.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1600. · Vidi više »

1626.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1626. · Vidi više »

1632.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1632. · Vidi više »

1635.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1635. · Vidi više »

1637.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1637. · Vidi više »

1642.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1642. · Vidi više »

1647.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1647. · Vidi više »

1650.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1650. · Vidi više »

1651.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1651. · Vidi više »

1662.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1662. · Vidi više »

1664.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1664. · Vidi više »

1665.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1665. · Vidi više »

1666.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1666. · Vidi više »

1677.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1677. · Vidi više »

1682.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1682. · Vidi više »

1686.

1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1686. · Vidi više »

1687.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1687. · Vidi više »

1689.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1689. · Vidi više »

1694.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1694. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 17. stoljeće · Vidi više »

1704.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1704. · Vidi više »

1706.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1706. · Vidi više »

1709.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1709. · Vidi više »

1711.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1711. · Vidi više »

1714.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1714. · Vidi više »

1715.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1715. · Vidi više »

1720.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1720. · Vidi više »

1724.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1724. · Vidi više »

1725.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1725. · Vidi više »

1727.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1727. · Vidi više »

1729.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1729. · Vidi više »

1733.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1733. · Vidi više »

1738.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1738. · Vidi više »

1742.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1742. · Vidi više »

1746.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1746. · Vidi više »

1750.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1750. · Vidi više »

1751.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1751. · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1759. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1762. · Vidi više »

1764.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1764. · Vidi više »

1765.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1765. · Vidi više »

1766.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1766. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1767. · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1768. · Vidi više »

1771.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1771. · Vidi više »

1772.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1772. · Vidi više »

1776.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1776. · Vidi više »

1778.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1778. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1779. · Vidi više »

1780-ih

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1780-ih · Vidi više »

1780.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1780. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1781. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1783. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1784. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1785. · Vidi više »

1788.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1788. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1789. · Vidi više »

1790-ih

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1790-ih · Vidi više »

1790.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1790. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1791. · Vidi više »

1794.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1794. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1796. · Vidi više »

1799.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1799. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 18. stoljeće · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1805. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1810. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1815. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 19. stoljeće · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1970-ih · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1989. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 1991. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 20. stoljeće · Vidi više »

21. stoljeće

Početak 21.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 21. stoljeće · Vidi više »

21. studenoga

21.

Novi!!: Prosvjetiteljstvo i 21. studenoga · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni