Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Prosvjetiteljstvo

Indeks Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum.

Sadržaj

  1. 331 odnosi: Adam Ferguson, Adam Smith, Agronomija, Alessandro Volta, Alexander Hamilton, Alexander Pope, Alexis de Tocqueville, Almanah, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki rat za neovisnost, Anarhija, Anatomija, Anglikanska zajednica, Anglikanstvo, Antika, Antoine Laurent de Lavoisier, Apsolutizam, Aristokracija, Astronomija, Ateizam, Atlantska trgovina robljem, Atlantski ocean, Australija, Autonomija, Škotska, Što je prosvjetiteljstvo (Foucault), İzmir, Balkan, Baron d'Holbach, Baruch de Spinoza, Benjamin Franklin, Bertrand Russell, Biblija, Božansko pravo kraljeva, Bog, Bologna, Botanika, Boyle-Mariotteov zakon, Braća Montgolfier, Brak, Britanija, Britansko Carstvo, Bulonjska šuma, Buržoazija, Carl Linné, Carl Philipp Emanuel Bach, Centralizacija, Cenzura, Charles-Louis de Secondat Montesquieu, Civilno društvo, ... Proširite indeks (281 više) »

  2. Učenje
  3. Vrline

Adam Ferguson

Adam Ferguson Adam Ferguson, također i Ferguson of Raith, (Atholl, Perthshire, Škotska, 20. lipnja 1723. — St. Andrews, 22. veljače 1816.) bio je škotski filozof i povjesničar, preteča škotskog prosvjetiteljstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Adam Ferguson

Adam Smith

Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Adam Smith

Agronomija

Agronomija je znanost o obradi zemlje (poljodjelstvo) i o poljoprivredi općenito.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Agronomija

Alessandro Volta

Voltin članak ili Voltin elektostatički stup. bakra i cinka. Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Alessandro Volta

Alexander Hamilton

Alexander Hamilton, oko 1795. godine Alexander Hamilton (11. siječnja 1755. ili 1757. – 12. srpnja 1804.), bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Alexander Hamilton

Alexander Pope

'''Alexander Pope''' Alexander Pope (London, 21. svibnja 1688. – Twickenham, (danas London), 30. svibnja 1744.), engleski književnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Alexander Pope

Alexis de Tocqueville

Alexis de Tocqueville Alexis-Charles-Henri Clérel de Tocqueville (Pariz, 29. srpnja 1805. – 16. travnja 1859.) bio je francuski mislilac političke domene i povijesnik najviše poznat po svojim djelima O demokraciji u Americi (koja je izašla u dva dijela: 1835. i 1840.) i Stari režim i revolucija (1856.).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Alexis de Tocqueville

Almanah

Almanah, almanak je publikacija koja se izdaje povremeno ili godišnje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Almanah

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Američka deklaracija o neovisnosti

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Američki rat za neovisnost

Anarhija

Simbol anarhije Anarhija (grč. αναρχία (anarchia), što znači bez vlasti (prefiks an- znači bez, korijen arch- se prevodi kao vlada ili vlast)) je oblik društva u kojem bi se nastojalo poništiti svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u čovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u društvu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Anarhija

Anatomija

Anatomija je biološka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Anatomija

Anglikanska zajednica

Anglikanska zajednica (eng. Anglican Communion) ili Anglikanska Crkva je kršćanska crkvena zajednica proširena u cijelom svijetu, koja u svojoj predaji sjedinjuje elemente katoličke i evangeličke vjerske tradicije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Anglikanska zajednica

Anglikanstvo

Anglikansko bogoslužje Anglikanstvo je naziv za skup osoba, ustanova, crkava, uvjerenja te liturgijskih tradicija i teoloških razmišljanja vezanih uz Englesku Crkvu, Anglikansku zajednicu, te ostale anglikanske crkve koje su se izdvojile i nisu u zajedništvu s Anglikanskom zajednicom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Anglikanstvo

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Antika

Antoine Laurent de Lavoisier

Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Antoine Laurent de Lavoisier

Apsolutizam

Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Apsolutizam

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Aristokracija

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Astronomija

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ateizam

Atlantska trgovina robljem

Plakat aukcije robova. Atlantska trgovina robljem odvijala se preko Atlantskog oceana od 16.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Atlantska trgovina robljem

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Atlantski ocean

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Australija

Autonomija

Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Autonomija

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Škotska

Što je prosvjetiteljstvo (Foucault)

Michel Foucault je 1984.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Što je prosvjetiteljstvo (Foucault)

İzmir

İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i İzmir

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Balkan

Baron d'Holbach

Barun Paul Henri Thiry d'Holbach, izvorno njemačkog imena Paul Heinrich Dietrich von Holbach (rođen u Edesheimu, 8. prosinca 1723. – umro u Parizu, 21. veljače 1789.), bio je francuski filozof i enciklopedist njemačkog podrijetla.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Baron d'Holbach

Baruch de Spinoza

Baruch de Spinoza (Amsterdam, 24. studenog 1632. – Den Haag, 21. veljače 1677.), židovski je filozof rođen u Nizozemskoj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Baruch de Spinoza

Benjamin Franklin

munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Benjamin Franklin

Bertrand Russell

Bertrand Arthur William Russell, 3.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Bertrand Russell

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Biblija

Božansko pravo kraljeva

Luj XIV. Francuski kao Sunce. Božansko pravo kraljeva politička je i religijska doktrina kraljevskog i političkog legitimiteta.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Božansko pravo kraljeva

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Bog

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Bologna

Botanika

Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Botanika

Boyle-Mariotteov zakon

Boyle-Mariotteov zakon. Graf originalnih rezultata koje je dobio Robert Boyle. Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu izotermnu (''T'' .

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Boyle-Mariotteov zakon

Braća Montgolfier

Jacques Étienne Montgolfier Balon na vrući zrak braće Montgolfier 19. listopada 1783. Sat od pozlaćene i posrebrene bronce;po Clodionovom modelu,Muzej za umjetnost i obrt,Zagreb Braća Joseph Michel Montgolfier (Annonay kod Lyona, 26. kolovoza 1740. - Balaruc-les-Bains, 26. lipnja 1810.) i Jacques Étienne Montgolfier (Annonay, 6.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Braća Montgolfier

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Brak

Britanija

Britanija može podrazumijevati.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Britanija

Britansko Carstvo

Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Britansko Carstvo

Bulonjska šuma

Gornje jezero u Bulonjskoj šumi. Zelenilo u Bulonjskoj šumi. Bulonjska šuma (fra: Bois de Boulogne) nalazi se u 16.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Bulonjska šuma

Buržoazija

Buržoazija je jedna od klasa po kojima se obično dijeli kapitalističko društvo, prema nekim školama Zapadne ekonomske misli, posebice marksizma.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Buržoazija

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Carl Linné

Carl Philipp Emanuel Bach

Carl Philipp Emanuel Bach (Weimar, 8. ožujka 1714. – Hamburg, 14. prosinca 1788.), njemački skladatelj i čembalist.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Carl Philipp Emanuel Bach

Centralizacija

Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Centralizacija

Cenzura

Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Cenzura

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Charles-Louis de Secondat Montesquieu Charles-Louis de Secondat Montesquieu (La Brede kraj Bordeauxa, 18. siječnja 1689. – Pariz, 10. veljače 1755.), francuski politički mislilac i pisac.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Charles-Louis de Secondat Montesquieu

Civilno društvo

Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Civilno društvo

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Danska

David Hume

David Hume (7. svibnja 1711. – 25. kolovoza 1776.), škotski filozof i povjesničar, smatran jednim od najvažnijih figura zapadne filozofije i škotskog prosvjetiteljstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i David Hume

Deizam

Deizam, filozofsko-religijsko stajalište po kojem Bog postoji i stvorio je svijet, ali nakon stvaranja više ne utječe na povijest i događaje u svijetu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Deizam

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Demokracija

Denar

Denar ili Denarius (denarij) ili desetak je od Augusta do Trajana Decija (27. pr. Kr. do 248.) novčana jedinica za srebrni novac.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Denar

Denis Diderot

'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Denis Diderot

Denis Fonvizin

Denis Ivanovič Fonvizin (od njem. von Wiesen, rus. Дени́с Ива́нович Фонви́зин ili Фон-Визин, фон Ви́зен), Moskva, Rusko Carstvo, 3. travnja (14. travnja) 1745. - Sankt Peterburg, 1. prosinca (12. prosinca) 1792.; ruski književnik iz vremena vladavine Katarine Velike, utemeljitelj nacionalne ruske komedije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Denis Fonvizin

Dimitrie Cantemir

Poštanska marka SSSR, Dimitrie Cantemir, 1973. (Michel 4175, Scott 4132) Dimitrie Cantemir (Falciu, Moldavija, 5. studenog 1673. – Dimitrovka, Rusija, 1. rujna 1723.) je bio rumunjski političar i povjesničar, moldavski knez, književnik, povjesničar, geograf, muzikolog, etnograf, kartograf i enciklopedist.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Dimitrie Cantemir

Dioba vlasti

Dioba ili podjela vlasti jedno je od načela organizacije državne vlasti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Dioba vlasti

Dositej Obradović

'''Dositej Obradović''' Dimitrije "Dositej" Obradović (Čakovo, oko 1739. a negdje se vodi i 1742. – Beograd, 28. ožujka 1811.), bio je srpski pučki prosvjetitelj i i didaktički pisac.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Dositej Obradović

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Država

Društvena klasa

Društvena klasa je grupiranje ljudi u skup hijerarhijskih društvenih kategorija, od kojih su najčešće viša, srednja i niža klasa.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Društvena klasa

Dualizam

Dualizam (latinski dualis dvojan, dvostruk), općenito označava neku dvojnost, dvojstvo.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Dualizam

Edinburgh

Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Edinburgh

Edmund Burke

'''Edmund Burke''' Edmund Burke (Dublin, 12. siječnja 1729. – Beaconsfield, 9. srpnja 1797.), irski britanski državnik, teoretičar politike i filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Edmund Burke

Edward Gibbon

Edward Gibbon Edward Gibbon (Putney kod Londona, 27. travnja 1737. – London, 16. siječnja 1794.) je engleski povjesničar i pisac.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Edward Gibbon

Egalitarizam

Egalitarizam (francuski.: égalité iz latinskog: aequalitas „jednakost“) politička je ideologija ili etička teorija, prema kojem svi ljudi trebaju biti tretirani kao jednaki.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Egalitarizam

Elektricitet

grmljavinske oluje. silom. elektrolize vode. obujmu plina neovisno o vrsti plina. Millikanov pokus. električnog kondenzatora. električna naboja. dielektrični materijal. električnog naboja +Q iz točke A u točku B. Elektricitet (njem. Elektrizität, prema engl. electricity i franc. électricité  elektricitet, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Elektricitet

Emanuel Swedenborg

'''Emanuel Swedenborg''' Emanuel Swedenborg, do 1719. Swedberg, (Stockholm, 29. siječnja 1688. − London, 29. ožujka 1772.), švedski znanstvenik, filozof, teolog i mistik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Emanuel Swedenborg

Empirizam

Empirizam (grč. empeiría, »iskustvo«) je gnoseološki (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor spoznaje i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Empirizam

Enciklopedisti

Enciklopedistima nazivamo grupu naprednih mislilaca, francuskih prosvetitelja 18.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Enciklopedisti

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Encyclopædia Britannica

Encyclopédie

Naslovna stranica prvog sveska Enciklopedije Encyclopédie, ou dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (ili Velika francuska enciklopedija) bila je rana enciklopedija, koja je objavljena između 1751. i 1772. u Francuskoj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Encyclopédie

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Engleska

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Engleski jezik

Epistemologija

Prema Platonu znanje je presjek (znanje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Epistemologija

Ernst Cassirer

Ernst Cassirer Ernst Cassirer (Breslau, 28. srpnja 1874. – New York, 13. travnja 1945.), njemački filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ernst Cassirer

Esej

Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Esej

Etika

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Etika

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Europa

Fašizam

Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Fašizam

Feminizam

Feminizam je naziv za skupinu političkih pokreta kojima je cilj društvena, socijalna, politička i ekonomska ravnopravnost spolova, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Feminizam

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Filozofija

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Fizika

Francis Bacon

Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Francis Bacon

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Francuska

Francuska akademija

Institut de France, sjedište Francuske akademije Kardinal Richelieu, osnivač Francuske akademije Francuska akademija (fra.: Académie française) je znanstvena ustanova u Francuskoj koju je 1635. osnovao kardinal Richelieu, sa zadatkom promicanja i njegovanja francuske literature i francuskog jezika, a on sam je djelovao kao mecena.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Francuska akademija

Francuska akademija znanosti

Francuski Insitiut u Parizu, sjedište Francuske akademije znanosti. Francuska akademija znanosti (fran.: Académie des sciences) je francuska prirodnoznanstvena akademija, koju je osnovao Luj XIV. 1666., na prijedlog Jean-Baptiste Colberta.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Francuska akademija znanosti

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Francuska revolucija

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Francuski jezik

Fridrik II. Veliki

Fridrik II.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Fridrik II. Veliki

Friedrich Schiller

Friedrich Schiller Johann Christoph Friedrich von Schiller (Marbach, 10. studenoga 1759. – Weimar, 9. svibnja 1805.) bio je njemački književnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Friedrich Schiller

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Geologija

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Geometrija

Georg Christoph Lichtenberg

Georg Christoph Lichtenberg, pseudonim Emanuel Candidus i Conrad Photorin (Ober Ramstadt pokraj Darmstadta, 1. srpnja 1742. – Göttingen, 24. veljače 1799.), njemački fizičar i književnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Georg Christoph Lichtenberg

Georg Friedrich Händel

right Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. veljače 1685. – London, 14. travnja 1759.), njemačko-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim oratorijima i operama.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Georg Friedrich Händel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Georg Wilhelm Friedrich Hegel

George Berkeley

'''George Berkeley''' George Berkeley (12. ožujka 1685. – 14. siječnja 1753.), je bio irski biskup i idealistički filozof čiji je glavni filozofski rad bio promoviranje subjektivnog idealizma, koji se najbolje može izraziti kroz Barkeley fundamentalno načelo: "Postojati znači biti opažen" (Esse est percipi).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i George Berkeley

George Washington

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i George Washington

Georges-Louis Leclerc de Buffon

Georges-Louis Leclerc, Comte de Buffon (ʒɔʁʒ lwi ləklɛʁ kɔ̃t də byfɔ̃); Montbard, 7. rujna 1707. – Pariz, 16. travnja 1788.), francuski prirodoslovac, matematičar, kozmolog i enciklopedist. Njegovi su radovi utjecali na slijedeće dvije generacije prirodoslovaca, uključujući i Jeana-Baptistea Lamarcka i Georgesa Cuviera.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Georges-Louis Leclerc de Buffon

Giacomo Leopardi

'''Giacomo Leopardi''', portret Giacomo Leopardi (Recanati, 29. lipnja 1798. – Napulj, 14. lipnja 1837.), talijanski pjesnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Giacomo Leopardi

Giambattista Vico

Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. – Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Giambattista Vico

Glasgow

Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Glasgow

Gottfried Leibniz

'''Gottfried Wilhelm Leibniz'''. Gottfried Wilhelm Leibniz (Leipzig, 1. srpnja 1646. – Hannover, 14. studenog 1716.), njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Gottfried Leibniz

Gotthold Ephraim Lessing

'''Gotthold Ephraim Lessing''' Gotthold Ephraim Lessing (Kamenz, 22. siječnja 1729. – Braunschweig, 15. veljače 1781.), njemački književnik, kazališni kritičar i teoretičar umjetnosti Začetnik je njemačke građanske književnosti i jedan od najborbenijih predstavnika europskog prosvjetiteljstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Gotthold Ephraim Lessing

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Grčka

Grčka retorika

Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Grčka retorika

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Habsburška Monarhija

Hidrologija

Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Hidrologija

Hij

Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Hij

Historiografija

Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Historiografija

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Humanizam

Ignacy Krasicki

Ignacy Błażej Franciszek Krasicki (Dubiecko, 3. veljače 1735. – Berlin, 14. ožujka 1801.), poljski književnik Bio je biskup.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ignacy Krasicki

Iluminati

Iluminati su prosvjetiteljsko društvo koje je u Bavarskoj u Ingolstadtu 1776. utemeljio profesor prava Adam Weishaupt.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Iluminati

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Immanuel Kant

Individualizam

Individualizam (lat. individuus: nedjeljiv) predstavlja filozofski pravac koji pojedinca smatra najvećom vrijednošću u političkom, ekonomskom i moralnom smislu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Individualizam

Industrijska revolucija

U drugoj polovici XVIII. stoljeća ručna se proizvodnja počela zamjenjivati parnim strojevima.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Industrijska revolucija

Intelektualac

Intelektualac (lat. intellectus ≃ intellectualis: intelektualni ≃ intellegere: razumjeti) označava osobu s visokorazvijenim intelektom i analitičkim mišljenjem; predstavnik intelektualnog rada.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Intelektualac

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Isaac Newton

Istina

Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Istina

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Isus

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Italija

James Madison

James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i James Madison

James Watt

Crtež iz 1774., koji prikazuje parni stroj konstruiran u tvrtki “Boulton & Watt”. Originalni parni kondenzator koji je napravio James Watt. planetarnog prijenosnika. centrifugalni regulator). James Wattov parni stroj iz 1848. James Watt (Greenock, Škotska, 19. siječnja 1736. – Heathfield kraj Birminghama, 19.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i James Watt

Janjina

Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Janjina

Jürgen Habermas

Jürgen Habermas Jürgen Habermas (Düsseldorf, 18. lipnja 1929.) je njemački sociolog i filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Jürgen Habermas

Jędrzej Śniadecki

Jędrzej Śniadecki (Żnin, 30. studenog 1768. − Vilnius, 12. svibnja 1838.) bio je poljski književnik, liječnik, kemičar i biolog.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Jędrzej Śniadecki

Jean le Rond d'Alembert

Jean le Rond d’Alembert (Pariz, 16. studenog 1717. – Pariz, 29. listopada 1783.), francuski filozof, znanstvenik, fizičar i matematičar.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Jean le Rond d'Alembert

Jean-Charles de Borda

Jean-Charles de Borda Jean-Charles de Borda, (Dax, 4. svibnja 1733. — Pariz, 19. veljače 1799.), bio je francuski matematičar.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Jean-Charles de Borda

Jean-François Marmontel

Jean-François Marmontel Jean-François Marmontel, francuski pisac iz 18.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Jean-François Marmontel

Jean-Jacques Rousseau

Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Jean-Jacques Rousseau

Johann Gottfried Herder

Johann Gottfried von Herder, (* 25. kolovoza 1744. Mohrungen, Pruska; † 18. prosinca 1803. u Weimaru) je bio njemački književnik, prevoditelj, teolog i filozof Weimarške klasike.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Johann Gottfried Herder

Johann Gottlieb Fichte

Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Johann Gottlieb Fichte

Johann Wolfgang von Goethe

(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Johann Wolfgang von Goethe

John Locke

'''John Locke''' John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. – Oates, 28. listopada 1704.) bio je engleski filozof i politički pisac, utemeljitelj klasičnog britanskog empirizma.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i John Locke

José Gaspar Rodríguez de Francia

José Gaspar Rodríguez de Francia José Gaspar Rodríguez de Francia y Velasco Doktor Francia, (Yaguarón, Paragvaj, 6. siječnja 1766. – 20. rujna 1840.), bio je prvi vođa Paragvaja u periodu od 1814.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i José Gaspar Rodríguez de Francia

Joseph Black

Joseph Black (Bordeaux, 16. travnja 1728. – Edinburgh, 6. prosinca 1799.) je škotski fizičar i kemičar . Otkrio je ugljikov dioksid.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Joseph Black

Joseph Haydn

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Joseph Haydn

Joseph-Louis Lagrange

Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Joseph-Louis Lagrange

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Kafić

Kafići u Samoboru, na gradskom trgu. Kafić je uobičajeni naziv za café bar, ugostiteljski objekt (lokal) namijenjen posluživanju ponajprije kave, ali i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kafić

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kalinjingrad

Kalvinizam

Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kalvinizam

Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kapitalizam

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Karađorđevići

Karlo III., španjolski kralj

Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Karlo III., španjolski kralj

Katarina II. Velika

'''Katarina II. Velika''' Katarina II.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Katarina II. Velika

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Katoličanstvo

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Katolička Crkva

Kazalište

Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kazalište

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kemija

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Klasicizam

Klavijatura

Uvećani prikaz jednog dijela klavijature Klavijature su dio nekih glazbenih instrumenata, a sastoje se od većih bijelih i manjih crnih tipki.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Klavijatura

Klement XII.

Klement XII., lat. Clemens PP.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Klement XII.

Kmetstvo

Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kmetstvo

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Knjižnica

Kolonija

Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kolonija

Kolonijalizam

Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kolonijalizam

Komorna glazba

Komorna glazba je naziv za skladbe koje su pisane za manje instrumentalne i vokalne sastave.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Komorna glazba

Koncert

Koncert klasične glazbe Koncert je glazbeni događaj "uživo", pred publikom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Koncert

Korporativizam

Korporativizam je ideja o ustroju društva putem udruženja - korporacija - vlasnika kapitala i različitih kategorija radnog stanovništva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Korporativizam

Korupcija

Korupcija u međunarodnoj usporedbi (godine 2010.) Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Korupcija (lat. corruptus – potplaćen) ili podmitljivost u pravnom smislu kazneno djelo zlouporabe povjerenja ili dužnosti koju se obnaša u upravi, sudskoj vlasti, gospodarstvu, politici, školstvu, kulturi i umjetnosti te u negospodarskim subjektima ili organizacijama, radi stjecanja materijalne ili nematerijalne koristi na koju nema pravnu osnovu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Korupcija

Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti

Zgrada Kraljevskog društva u Londonu Londonsko kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti (engl. Royal Society of London for Improving Natural Knowledge), kraće zvano Kraljevsko društvo (engl. Royal Society), britansko je znanstveno društvo osnovano radi njegovanja znanosti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kršćanstvo

Kriminal

Kriminal (od lat. crimen „optužba, krivica, zlodjelo“) ili, kršenje zakona, je postupak, čin, djelo kažnjivo po zakonu, zlodjelo.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Kriminal

Krivovjerje

Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Krivovjerje

Leonhard Euler

Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Leonhard Euler

Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva

Leviathan

Leviathan je sedamnaesti studijski album švedskog sastava Therion.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Leviathan

Liberalizam

Liberalizam (lat. liberalis ← liber.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Liberalizam

Libertarijanizam

Libertarijanizam je politička filozofija koja podržava osobne slobode, osobito slobodu izražavanja i akcije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Libertarijanizam

Lingua franca

Lingua franca jest jezik koji uvelike prelazi granice zemlje u kojoj se govori.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Lingua franca

Ljubav

Francesco Hayez, Poljubac. Ljubav može opisivati snažan osjećaj kao zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ljubav

Lojalisti (Američka revolucija)

Lojalisti su bili sjevernoamerički kolonijalisti koji su u Američkom ratu za neovisnost ostali vjerni britanskoj Kruni.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Lojalisti (Američka revolucija)

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i London

Louvre

Muzej Louvre (francuski: Musée du Louvre) jedan je od najvećih svjetskih muzeja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Louvre

Lovci-sakupljači

Pripadnici naroda Hadza koji žive načinom života lovca i sakupljača Društvo lovaca-sakupljača je u antropološkom smislu svako ono čiji način održavanja uključuje neposredno prikupljanje jestivih biljaka i životinja lovom iz divljine bez domesticiranja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Lovci-sakupljači

Luigi Galvani

Luigi Galvani (Bologna, 9. rujna 1737. – Bologna, 4. prosinca 1798.), talijanski liječnik i fizičar.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Luigi Galvani

Luj XV., kralj Francuske

'''Luj XV.''', kralj Francuske Louis XV (Luj, Ljudevit) (15. veljače 1710. – 10. svibnja 1774.), kralj Francuske od 1715. do 1774., pripadnik dinastije Bourbon.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Luj XV., kralj Francuske

Luj XVI., kralj Francuske

Louis XVI (Luj, Ljudevit) (Versailles, 23. kolovoza 1754. – Pariz, 21. siječnja 1793.), francuski kralj u razdoblju od 1774.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Luj XVI., kralj Francuske

Luterani

Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Luterani

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Mađarska

Manastir

Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Manastir

Marksizam

Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Marksizam

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Martin Luther

Mary Wollstonecraft

'''Mary Wollstonecraft''' (oko 1797.), autor: John Opie. Mary Wollstonecraft (Hoxton, 27. travnja 1759. – London, 10. rujna 1797.), britanska književnica, filozofkinja i rana feministica.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Mary Wollstonecraft

Masonska loža

Masonska loža „Leuchte im Norden“ u Flensburgu Masonska loža u Montrealu Masonska loža, često se naziva i privatna loža ili sastavna loža, osnovna je organizacijska jedinica slobodnog zidarstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Masonska loža

Materijalizam

U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Materijalizam

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Mehanika

Metafizika

Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Metafizika

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Meteorologija

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Milano

Mineralogija

Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Mineralogija

Mislim, dakle jesam

Meditationes de prima philosophia Mislim, dakle jesam (latinski Cogito ergo sum) je izreka francuskoga filozofa René Descartesa koju je objavio 1637. u djelu Rasprava o metodi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Mislim, dakle jesam

Mit

Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Mit

Modernizacija

Modernizacija (prema "moderan" od franc. riječi moderne: današnji, suvremen) je skup kompleksnih promjena koje od 16. st. u nejednakoj mjeri i različitim mehanizmima širenja zahvaćaju sva ljudska društva, posebice u Europi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Modernizacija

Modernizam

Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Modernizam

Monarhija

Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Monarhija

Moral

Moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem je smislu oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Moral

Moses Mendelssohn

Moses Mendelssohn (Dessau, 6. rujna 1729. – Berlin, 4. siječnja 1786.), filozof je njemačkog prosvjetiteljstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Moses Mendelssohn

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Muzej

Muzikologija

Muzikologija je znanost o glazbi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Muzikologija

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Nacionalizam

Nacionalna država

Pojam nacionalna država, za razliku od općenitijeg pojma "država", odnosi se na državu u kojoj prevladava jedna nacija.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Nacionalna država

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Napoleonski ratovi

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Napulj

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Neoklasicizam

Nereligioznost

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsutnost religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Nereligioznost

Nicolas de Condorcet

Nicolas Antoine Caritat de Condorcet (Ribemont, 17. rujna 1743. – Bourg-la-Reine, 29. ožujka 1794.) bio je francuski filozof, političar, ekonomist i enciklopedist.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Nicolas de Condorcet

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Nizozemska

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Njemačka

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Njemački jezik

Njutn

Njutn (znak N) je mjerna jedinica SI za silu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Njutn

Novela

Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Novela

Novi svijet

Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Novi svijet

Novi zavjet

Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Novi zavjet

Opera

Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Opera

Oratorij

Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Oratorij

Ortodoksija

Ortodoksija (starogrčki Ορθοδοξία) od riječi orthos "ispravan" i doxa "mišljenje"), odnosno pravovjerje je izraz kojim se označava prihvaćanje određene doktrine koja se smatra jedino ispravnom. Izraz se tradicionalno rabio u povijesti kršćanstva kako bi se označio službeni, odnosno pravovjerni ili "ortodoksni" stav Crkve nasuprot njima suprotstavljenim "heterodoksnim", heretičkim i "šizmatičkim" crkvama i pravcima.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ortodoksija

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Osmansko Carstvo

Otkrivenje

Otkrivenje (grč.) posljednja je knjiga Biblije i Novoga zavjeta.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Otkrivenje

Oxford

Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Oxford

Padova

Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Padova

Pamflet

Pamflet je tekst u kojem se autor izražava polemički o znanstvenim, vjerskim ili političkim temama.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Pamflet

Panteizam

Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Panteizam

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Papa

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Pariz

Parni stroj

stapnoga mehanizma kod parnog stroja: '''1''' – Stap '''2''' – Stapajica '''3''' – Križna glava '''4''' – Ojnica '''5''' – Koljenasto vratilo '''6''' – Bregasto vratilo za usis ili ispuh ventila '''7''' – Zamašnjak '''8''' – Klizni ventil '''9''' – Centrifugalni regulator.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Parni stroj

Patrioti (Američka revolucija)

Patrioti su bili britanski kolonijalisti u Sj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Patrioti (Američka revolucija)

Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica (često zvana Principia ili Principia Mathematica), latinski je naziv za djelo koje je u tri knjige napisao Isaac Newton, a prvi puta objavio 5. lipnja 1687. godine.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Philosophiae Naturalis Principia Mathematica

Pierre Bayle

Pierre Bayle (La Carla, 18. studenog 1647. – Rotterdam, 28. prosinca 1706.), francuski filozof, kršćanski teolog i leksikograf.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Pierre Bayle

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Pierre-Simon Laplace

Pjevački zbor

Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Pjevački zbor

Planetarij

Zeissov projektor u Kijevskom planetariju. Planetarij (prema planeti) je mehaničko-optički prikaz neba i gibanja nebeskih tijela.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Planetarij

Plemstvo

Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Plemstvo

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Poezija

Polihistor

Polihistor je osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Polihistor

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Poljoprivreda

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Poljska

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Portugal

Postmoderna

internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Postmoderna

Praznovjerje

Tri vještice, djelo Johanna Heinricha Füsslija (1783.) Praznovjerje, kvazireligijsko je vjerovanje u djelovanje magijskih sila, odnosno vjerovanje u nenaravnu ili nadnaravnu uzročnost događaja bez postojanja stvarna dokaza uzročno-posljedična slijeda.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Praznovjerje

Prirodne znanosti

Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Prirodne znanosti

Progonstvo

Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Progonstvo

Proročanstvo

Prorok David Proročanstvo ili proroštvo je nadahnuta poruka, otkrivenje božanske volje i namjere.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Proročanstvo

Prosvijećeni apsolutizam

18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Prosvijećeni apsolutizam

Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti

Prosvjetiteljstvo je intelektualni pokret 17.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti

Protestantizam

Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Protestantizam

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Protureformacija

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Pruska

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Psihologija

Pub

Pub Pub, skraćeno od public house (gostionica ili krčma) je ugostiteljski objekt tipičan za Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, Kanadu, Australiju, Novi Zeland i druge države na koje je utjecala britanska kultura.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Pub

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Racionalizam

Radikalizam

Radikalizam (prema lat. korijen) pojam je koji označava korjenitost, beskompromisnost te dosljednost u zastupanju nekog mišljenja, djelovanja, teorije ili ideologije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Radikalizam

Razum

Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Razum

René Descartes

René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i René Descartes

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Renesansa

Republikanizam

Republikanizam je politička ideologija koja propovijeda republiku kao društveno uređenje neke države, odnosno nužnost njenog uvođenja u državama koje su po svom uređenju monarhije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Republikanizam

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Rim

Robert Boyle

Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Robert Boyle

Robert Hooke

opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Robert Hooke

Robert Walpole

Robert Walpole Robert Walpole, 1.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Robert Walpole

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Robovlasništvo

Roman

Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Roman

Romantizam

Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Romantizam

Ruđer Bošković

diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ruđer Bošković

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Rusija

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Rusko Carstvo

Samopoštovanje

Samopoštovanje (samopouzdanje ili vjera u sebe) podrazumjeva u psihologiji evaloaciju ili dojam osobe samoj o sebi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Samopoštovanje

Savjest

Pojam savjest potječe iz stoičko kršćanske tradicije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Savjest

Sekularizacija

Sekularizacija je transformacija društva od bliske identifikacije s religioznim vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim institucijama.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sekularizacija

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sjedinjene Američke Države

Skepticizam

Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Skepticizam

Slikarstvo

Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Slikarstvo

Sloboda

Sloboda je mogućnost samostalnog, nezavisnog djelovanja, mogućnost samoodređenja čovjeka.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sloboda

Slobodno zidarstvo

Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G") Slobodni zidar. Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Slobodno zidarstvo

Smrtna kazna

Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Smrtna kazna

Sociologija

Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sociologija

Srednja klasa

Srednja klasa pojam je, koji se koristi u najširem smislu za pojedince i društvene skupine koje se nalaze u sredini hijerarhijske ljestvice određenog društva, odnosno između više ili vladajuće, odnosno niže ili potlačene klase.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Srednja klasa

Stari poredak

Slika:Royal Standard of the King of France.svg|Kraljeva zastava u Staroj vladavini Slika:Blason France moderne.svg|Grb Francuske od 1370-ih Slika:Kingdom of France (1789).svg|Kraljevina Francuska uoči revolucije 1789.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Stari poredak

Status quo

Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Status quo

Sturm und Drang

Sturm und Drang (prijevod s njemačkog “Oluja i nagon”), pokret u njemačkoj književnosti od 1770. – 1785., nazvan prema drami njemačkog književnika Klingera.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sturm und Drang

Subverzija

Subverzija (iz latinskog jezika subversor, "revolucionar“, ili onaj „koji donosi preobrat“) je pojam koji može imati različita značenja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Subverzija

Sud

Vrhovni sud u Zagrebu Rijeci iz 1906. godine Sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sud

Suverenitet

Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Suverenitet

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sveučilište

Sveučilište u Beogradu

Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Beogradu

Sveučilište u Cambridgeu

Sveučilište Cambridge Sveučilište u Cambridgeu (engl. University of Cambridge, poznato i kao Cambridge) sveučilište je u gradu Cambridgeu, u istočnoj Engleskoj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Cambridgeu

Sveučilište u Edinburghu

logo sveučilišta Sveučilište u Edinburghu osnovano je 1583. godine.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Edinburghu

Sveučilište u Glasgowu

Sveučilište u Glasgowu (engleski: University of Glasgow; gelski: Oilthigh Ghlaschu; latinski: Universitas Glasguensis) je četvrto najstarije seučilište u engleskom govornom području.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Sveučilište u Glasgowu

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Talijanski jezik

Thomas Abbt

Thomas Abbt (Ulm, 25. studenog 1738. – Bückeburg, 3. studenog 1766.), njemački matematičar, pisac i filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Thomas Abbt

Thomas Hobbes

'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Thomas Hobbes

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Thomas Jefferson

Thomas Paine

Thomas Paine (Thetford, 29. siječnja 1737. – New York, 8. lipnja 1809.), američko-britanski filozof i književnik.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Thomas Paine

Tiranin

Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Tiranin

Tisak

* Tisak (tvrtka).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Tisak

Tolerancija

Tolerancija ili snošljivost (lat. tolerare, što znači podnositi) označava uvažavanje tuđih ideja, stavova i načina života.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Tolerancija

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Torino

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Tržišno gospodarstvo

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Tridesetogodišnji rat

Trinaest kolonija

Trinaest kolonija (engleski: Thirteen Colonies) je naziv za grupu britanskih kolonija na istočnoj obali Sjeverne Amerike, osnovanih tijekom 17.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Trinaest kolonija

Troyes

Troyes je grad u sjeveroistočnoj Francuskoj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Troyes

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ugljikov(IV) oksid

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ukrajina

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Umjetnost

Urbanizacija

Toronta Urbanizacija (lat. urbs: grad), proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog načina života na druga gradska ili seoska područja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Urbanizacija

Ustanova

Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ustanova

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ustav

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Utilitarizam

Utilitarizam (lat. utilis, koristan) je pravac u etici koji polazi od pretpostavke da je etički ispravno ono djelovanje koje povećava ukupnu sreću u svijetu, tj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Utilitarizam

Veliko Vojvodstvo Toskana

Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Veliko Vojvodstvo Toskana

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Venecija

Versailles

Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Versailles

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Virginia

Vitez (naslov)

gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Vitez (naslov)

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Vodik

Voltaire

Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Voltaire

Walter Scott

'''Walter Scott''' Walter Scott (Edinburgh, 15. kolovoza 1771. – Abbotsford, 21. rujna 1832.), škotski pjesnik i romanopisac, često nazivan "ocem povijesnog romana".

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Walter Scott

Weimar

Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Weimar

Weimarski klasicizam

Weimarski klasicizam (njem. Weimarer Klassik) je njemački književni i kulturalni pokret, čiji su predstavnici afirmirali novi oblik humanizma iz sinteze ideja romantizma, klasicizma i prosvjetiteljstva.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Weimarski klasicizam

Wilhelm von Humboldt

Wilhelm von Humboldt Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand von Humboldt (Potsdam, 22. lipnja 1767. — Tegel, 8. travnja 1835.) bio je njemački filozof, jezikoslovac, državnik i suosnivač Berlinskoga sveučilišta (danas: Humboltovo sveučilište u Berlinu).

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Wilhelm von Humboldt

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Wolfgang Amadeus Mozart

Zatvor

Županijski sud i zatvor u Rijeci Pogled u zatvorsku ćeliju Zatvor je ustanova u kojoj osuđenici izdržavaju zatvorsku kaznu.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Zatvor

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Znanost

Znanstvena metoda

Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Znanstvena metoda

Zoologija

Zoologija (od grčkog zoon "živo biće") je biološka disciplina koja se bavi proučavanjem životinja, odnosno, oblikom i građom tijela (morfologija, anatomija), životnim aktivnostima (psihologijom), razvojem i porijeklom (uključujući paleontologiju), nasljednim odlikama (genetikom), odnosom s okolišem (ekologijom), rasprostranjenošću (zoogeografijom) i ponašanjem životinja.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i Zoologija

1686.

1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i 1686.

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i 1970-ih

21. stoljeće

Početak 21.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i 21. stoljeće

21. studenoga

21.

Pogledaj Prosvjetiteljstvo i 21. studenoga

Vidi također

Učenje

Vrline

, Danska, David Hume, Deizam, Demokracija, Denar, Denis Diderot, Denis Fonvizin, Dimitrie Cantemir, Dioba vlasti, Dositej Obradović, Država, Društvena klasa, Dualizam, Edinburgh, Edmund Burke, Edward Gibbon, Egalitarizam, Elektricitet, Emanuel Swedenborg, Empirizam, Enciklopedisti, Encyclopædia Britannica, Encyclopédie, Engleska, Engleski jezik, Epistemologija, Ernst Cassirer, Esej, Etika, Europa, Fašizam, Feminizam, Filozofija, Fizika, Francis Bacon, Francuska, Francuska akademija, Francuska akademija znanosti, Francuska revolucija, Francuski jezik, Fridrik II. Veliki, Friedrich Schiller, Geologija, Geometrija, Georg Christoph Lichtenberg, Georg Friedrich Händel, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, George Berkeley, George Washington, Georges-Louis Leclerc de Buffon, Giacomo Leopardi, Giambattista Vico, Glasgow, Gottfried Leibniz, Gotthold Ephraim Lessing, Grčka, Grčka retorika, Habsburška Monarhija, Hidrologija, Hij, Historiografija, Humanizam, Ignacy Krasicki, Iluminati, Immanuel Kant, Individualizam, Industrijska revolucija, Intelektualac, Isaac Newton, Istina, Isus, Italija, James Madison, James Watt, Janjina, Jürgen Habermas, Jędrzej Śniadecki, Jean le Rond d'Alembert, Jean-Charles de Borda, Jean-François Marmontel, Jean-Jacques Rousseau, Johann Gottfried Herder, Johann Gottlieb Fichte, Johann Wolfgang von Goethe, John Locke, José Gaspar Rodríguez de Francia, Joseph Black, Joseph Haydn, Joseph-Louis Lagrange, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Kafić, Kalinjingrad, Kalvinizam, Kapitalizam, Karađorđevići, Karlo III., španjolski kralj, Katarina II. Velika, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kazalište, Kemija, Klasicizam, Klavijatura, Klement XII., Kmetstvo, Knjižnica, Kolonija, Kolonijalizam, Komorna glazba, Koncert, Korporativizam, Korupcija, Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti, Kršćanstvo, Kriminal, Krivovjerje, Leonhard Euler, Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva, Leviathan, Liberalizam, Libertarijanizam, Lingua franca, Ljubav, Lojalisti (Američka revolucija), London, Louvre, Lovci-sakupljači, Luigi Galvani, Luj XV., kralj Francuske, Luj XVI., kralj Francuske, Luterani, Mađarska, Manastir, Marksizam, Martin Luther, Mary Wollstonecraft, Masonska loža, Materijalizam, Mehanika, Metafizika, Meteorologija, Milano, Mineralogija, Mislim, dakle jesam, Mit, Modernizacija, Modernizam, Monarhija, Moral, Moses Mendelssohn, Muzej, Muzikologija, Nacionalizam, Nacionalna država, Napoleonski ratovi, Napulj, Neoklasicizam, Nereligioznost, Nicolas de Condorcet, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezik, Njutn, Novela, Novi svijet, Novi zavjet, Opera, Oratorij, Ortodoksija, Osmansko Carstvo, Otkrivenje, Oxford, Padova, Pamflet, Panteizam, Papa, Pariz, Parni stroj, Patrioti (Američka revolucija), Philosophiae Naturalis Principia Mathematica, Pierre Bayle, Pierre-Simon Laplace, Pjevački zbor, Planetarij, Plemstvo, Poezija, Polihistor, Poljoprivreda, Poljska, Portugal, Postmoderna, Praznovjerje, Prirodne znanosti, Progonstvo, Proročanstvo, Prosvijećeni apsolutizam, Prosvjetiteljstvo u hrvatskoj književnosti, Protestantizam, Protureformacija, Pruska, Psihologija, Pub, Racionalizam, Radikalizam, Razum, René Descartes, Renesansa, Republikanizam, Rim, Robert Boyle, Robert Hooke, Robert Walpole, Robovlasništvo, Roman, Romantizam, Ruđer Bošković, Rusija, Rusko Carstvo, Samopoštovanje, Savjest, Sekularizacija, Sjedinjene Američke Države, Skepticizam, Slikarstvo, Sloboda, Slobodno zidarstvo, Smrtna kazna, Sociologija, Srednja klasa, Stari poredak, Status quo, Sturm und Drang, Subverzija, Sud, Suverenitet, Sveučilište, Sveučilište u Beogradu, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Edinburghu, Sveučilište u Glasgowu, Talijanski jezik, Thomas Abbt, Thomas Hobbes, Thomas Jefferson, Thomas Paine, Tiranin, Tisak, Tolerancija, Torino, Tržišno gospodarstvo, Tridesetogodišnji rat, Trinaest kolonija, Troyes, Ugljikov(IV) oksid, Ukrajina, Umjetnost, Urbanizacija, Ustanova, Ustav, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Utilitarizam, Veliko Vojvodstvo Toskana, Venecija, Versailles, Virginia, Vitez (naslov), Vodik, Voltaire, Walter Scott, Weimar, Weimarski klasicizam, Wilhelm von Humboldt, Wolfgang Amadeus Mozart, Zatvor, Znanost, Znanstvena metoda, Zoologija, 1686., 1970-ih, 21. stoljeće, 21. studenoga.