Brže od pregledniku!
240 odnosi: Adolf Hitler, Afrika, Agadir, Aleksandar I. Karađorđević, Aleksej Brusilov, Anatolija, Aneksijska kriza, Antanta, Armando Diaz, Atentat, Austrija, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Španjolska, Španjolska gripa, Švicarska, Čehoslovačka, Balkanski poluotok, Balkanski ratovi, Balkansko bojište (Prvi svjetski rat), Bečki kongres, Belgija, Belle Époque, Beograd, Bitka kod Jyllanda, Bitka kod Tannenberga (1914.), Bitka na Sommi (1916.), Bitka za Caporetto, Bitka za Verdun, Bitka za Ypres, Bitola, Bojni brod, Boljševizam, Bospor, Britanci, Britanska Indija, Britansko Carstvo, Bugarska, Bukovina, Bukurešt, Burski ratovi, Centralne sile, Cerska bitka, Champagne-Ardenne, Crno more, Damask, Dardaneli, David Lloyd George, Dnjestar, Douglas Haig, ..., Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, Erich von Falkenhayn, Estonija, Europa, Ferdinand Foch, Ferdinand I., bugarski car, Finska, Flandrija, Francuska, Francusko-pruski rat, Franjo Ferdinand, Franjo Josip I., Franz Conrad von Hötzendorf, Galicija (srednja Europa), Galipoljska bitka, Gavrilo Princip, Georges Clemenceau, Gorica (pokrajina), Helmuth von Moltke mlađi, Herbert Henry Asquith, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Iperit, Iran, Istočna Afrika, Istočna Europa, Istočno bojište (Prvi svjetski rat), Italija, Jadransko more, Japan, Jeruzalem, Kajmakčalan, Kamerun, Kanada, Karpati, Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat), Kavkaz, Kemijsko oružje, Klor, Kolubarska bitka, Komunizam, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Grčka, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Krf, La Manche, Latvija, Libija, Liga naroda, Litva, Ljubljana, Luigi Cadorna, Luksemburg, Mađarska, Max Weber, Mehmed V., Meksiko, Mir u Brest-Litovsku, Mlada Bosna, Mustafa Kemal Atatürk, Nacionalizam, Nacionalsocijalizam, Napoleonski ratovi, Newfoundland, Ničija zemlja, Nijemci, Nikola II., ruski car, Nizozemska, Njemačka, Njemačka carska vojska, Njemačka Istočna Afrika, Njemačka proljetna ofenziva 1918., Njemačko Carstvo, Njemen, Ofenziva od 100 dana, Oktobarska revolucija, Osmansko Carstvo, Otto von Bismarck, Panslavizam, Pariška mirovna konferencija 1919., Pariz, Paul von Hindenburg, Petar I. Karađorđević, Pištolj, Poljska, Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama, Prijestolonasljednik, Prilep, Protektorat, Pruska, Prva bitka na Marni, Radio, Rasizam, Raspad Austro-Ugarske, Reinhard Scheer, Riga, Rov, Rusija, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Rusko Carstvo, Rusko-japanski rat, Sankt-Peterburg, Sarajevo, Sarajevski atentat, Savezna Država Austrija, Schlieffenov plan, Sjedinjene Američke Države, Skandinavija, Skoplje, Slaveni, Soča, Solun, Solunsko bojište, Sovjetski Savez, Srednji istok, Srpanjski ultimatum, Stefan Zweig, Strojnica, Talijansko bojište (Prvi svjetski rat), Talijansko-turski rat, Tenk, Theobald von Bethmann-Hollweg, Togo, Top, Torpedo, Totalni rat, Trabzon, Treća Francuska Republika, Trst, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ultimatum, Varšava, Veljačka revolucija u Rusiji, Venecija, Versailles, Versajski ugovor, Viktor Emanuel III., Vilim II., njemački car, Vittorio Emanuele Orlando, Weimarska Republika, Woodrow Wilson, Zapadno bojište (Prvi svjetski rat), Zrakoplovstvo, 1. kolovoza, 1. lipnja, 11. studenoga, 15. rujna, 18. listopada, 1815., 1882., 1894., 19. stoljeće, 1904., 1905., 1906., 1907., 1909., 1911., 1912., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1919., 2. kolovoza, 23. kolovoza, 23. srpnja, 24. srpnja, 25. svibnja, 25. travnja, 26. listopada, 28. lipnja, 28. srpnja, 29. listopada, 29. rujna, 3. kolovoza, 3. studenoga, 30. listopada, 31. svibnja, 4. kolovoza, 5. kolovoza, 5. rujna, 6. travnja, 9. prosinca, 9. rujna. Proširite indeks (190 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Adolf Hitler · Vidi više »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Afrika · Vidi više »
Agadir
Agadir (arap. أكادير) je lučki grad na jugu Maroka.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Agadir · Vidi više »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Aleksej Brusilov
Aleksej Aleksejevič Brusilov (rus. Алексей Алексеевич Брусилов, Tbilisi, 19. kolovoza 1853. – 17. ožujka 1926.) je bio ruski general, koji je najpoznatiji kao tvorac ofenzivne taktike korištene u Brusilovljevoj ofenzivi u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Aleksej Brusilov · Vidi više »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Anatolija · Vidi više »
Aneksijska kriza
Bosna i Hercegovina i Novopazarski sandžak Aneksijska kriza ili Bosanska kriza bila je politička kriza koja je trajala tijekom 1908. i 1909. zbog aneksije Bosne i Hercegovine u sastav Austro-Ugarske 7. listopada 1908. godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Aneksijska kriza · Vidi više »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Antanta · Vidi više »
Armando Diaz
Armando Diaz (Napulj, 5. prosinca 1861. – Rim, 29. veljače 1928.) je bio talijanski maršal i vojni zapovjednik.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Armando Diaz · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Atentat · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Austrougarska vojska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Španjolska · Vidi više »
Španjolska gripa
Španjolska gripa, skr.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Španjolska gripa · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Švicarska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Čehoslovačka · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Balkanski poluotok · Vidi više »
Balkanski ratovi
1. Nakon Londonskog mirovnog ugovora 1913. 2. Nakon mirovnog ugovora iz Bukurešta 1913. Balkanskim ratovima se označavaju dva rata vođena u razdoblju 1912. – 1913. godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Balkanski ratovi · Vidi više »
Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)
Borbe su počele u kolovozu 1914.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Balkansko bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bečki kongres · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Belgija · Vidi više »
Belle Époque
La Belle Époque (fra., lijepo doba, lijepa epoha) je izraz koji je nastao poslije Prvog svjetskog rata i koji prvenstveno opisuje mirnodopsko razdoblje u francuskoj povijesti od 1871.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Belle Époque · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Beograd · Vidi više »
Bitka kod Jyllanda
Bitka kod Jyllanda (njemački: Skagerrakschlacht; engleski: Battle of Jutland; danski: Søslaget ved Jylland / Søslaget om Skagerrak), sudionicima bitke poznata kao Der Tag (engl. The Day; hrv. dan), bila je najveća pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu i jedina u ratu u kojoj su se međusobno borili bojni brodovi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bitka kod Jyllanda · Vidi više »
Bitka kod Tannenberga (1914.)
Bitka kod Tannenberga 1914.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bitka kod Tannenberga (1914.) · Vidi više »
Bitka na Sommi (1916.)
Bitka na Sommi, 1916. godine Bitka na Sommi počela je 1. srpnja 1916. a završila 18. studenog iste godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bitka na Sommi (1916.) · Vidi više »
Bitka za Caporetto
Bitka za Caporetto ili Bitka kod Kobarida bila je jedna od važnijih bitaka Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bitka za Caporetto · Vidi više »
Bitka za Verdun
Bitka za Verdun ili Verdunska bitka je bila najduža i jedna od najznačajnijih i najkrvavijih bitaka Prvog svjetskoga rata na Zapadnom frontu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bitka za Verdun · Vidi više »
Bitka za Ypres
Bitka za Ypres je skupno ime za više bitaka iz Prvog svjetskog rata koje su se vodile oko belgijskog grada Ypresa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bitka za Ypres · Vidi više »
Bitola
Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bitola · Vidi više »
Bojni brod
Pokazna vježba bojnog broda USS Iowa Bojni brod je najveći, najotporniji, teško naoružani ratni brod, odnosno ratna plovna jedinica najjačega tipa u ofenzivnom i defenzivnom smislu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bojni brod · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Boljševizam · Vidi više »
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bospor · Vidi više »
Britanci
Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Britanci · Vidi više »
Britanska Indija
Zastava Britanske Indije Britanska Indija 1909. Britanska Indija (ili engl./sanskrt British Raj, a od 1876. Indijsko Carstvo) bio je od 1858.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Britanska Indija · Vidi više »
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Britansko Carstvo · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bugarska · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bukovina · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Bukurešt · Vidi više »
Burski ratovi
Burske ratove vodili su u Južnoj Africi Britanci protiv doseljenika nizozemskog porijekla zvanih Buri.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Burski ratovi · Vidi više »
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Centralne sile · Vidi više »
Cerska bitka
Bitka na Ceru ili Cerska bitka je naziv za jednu od prvih bitaka prvog svjetskog rata, u kojoj su srpske snage pod vodstvom Stepe Stepanovića odnijele pobjedu nad austro-ugarskim snagama pod vodstvom Oskara Potioreka.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Cerska bitka · Vidi više »
Champagne-Ardenne
Champagne-Ardenne je bivša (1982. – 2015.) francuska regija koja se sastojala od četiri departmana: Aube, Ardennes, Haute-Marne i Marne.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Champagne-Ardenne · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Crno more · Vidi više »
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Damask · Vidi više »
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Dardaneli · Vidi više »
David Lloyd George
David Lloyd George, 1.
Novi!!: Prvi svjetski rat i David Lloyd George · Vidi više »
Dnjestar
Dnjestar (rumunjski: Nistru, ukrajinski: Дністер) rijeka je u Istočnoj Europi dugačka 1352 km.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Dnjestar · Vidi više »
Douglas Haig
'''Douglas Haig, 1. grof Haig''' Douglas Haig, 1.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Douglas Haig · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Erich von Falkenhayn
Erich Georg Alexander Sebastien von Falkenhayn (11. studenog 1861. – 8. travnja 1922.), njemački vojskovođa i načelnik Glavnog stožera njemačke vojske od 1914. do 1916. tijekom Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Erich von Falkenhayn · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Estonija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Europa · Vidi više »
Ferdinand Foch
'''Ferdinand Foch''' Ferdinand Foch (Tarbes, 2. listopada 1851. – Pariz, 20. ožujka 1929.) je francuski general i maršal iz Prvoga svjetskoga rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ferdinand Foch · Vidi više »
Ferdinand I., bugarski car
Ferdinand I., rođen kao Ferdinand Maximilian Karl Leopold Maria von Sachsen-Coburg und Gotha (Beč, 26. veljače 1861. – Coburg, 10. rujna 1948.), bugarski knez (1887. – 1908.) i kralj (zapravo car) (1908. – 1918.) iz njemačke dinastije Sachsen-Coburg-Gotha.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ferdinand I., bugarski car · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Finska · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Flandrija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Francuska · Vidi više »
Francusko-pruski rat
Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Francusko-pruski rat · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franz Conrad von Hötzendorf
Franz Conrad von Hötzendorf (Penzing, 11. studenog 1852. – 25. kolovoza 1925.), austro-ugarski general i načelnik glavnog stožera austro-ugarske vojske na početku Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Franz Conrad von Hötzendorf · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
Galipoljska bitka
Galipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Galipoljska bitka · Vidi više »
Gavrilo Princip
Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. – Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik organizacije Mlade Bosne.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Gavrilo Princip · Vidi više »
Georges Clemenceau
Georges Clemenceau (Mouilleron-en-Pareds, Vendée, 28. rujna 1841. – Pariz, 24. studenog 1929.) bio je francuski političar, dva puta prvi ministar, ministar unutrašnjih poslova te u završnome dijelu Prvog svjetskog rata ministar rata, jedan od glavne četvorice na mirovnoj konferenciji u Versaillesu, a poznat je i po svojoj otvorenoj i sustavnoj netrpeljivosti prema Katoličkoj Crkvi, koju je i progonio.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Georges Clemenceau · Vidi više »
Gorica (pokrajina)
Pokrajina Gorica (talijanski: Provincia di Gorizia, slovenski: Goriška pokrajina) je jedna od četiri pokrajine u talijanskoj regiji Furlanija-Julijska krajina.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Gorica (pokrajina) · Vidi više »
Helmuth von Moltke mlađi
Helmuth Johann Ludwig von Moltke (Gersdorf, 25. svibnja 1848. – Berlin, 18. lipnja 1916.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Helmuth von Moltke mlađi · Vidi više »
Herbert Henry Asquith
Herbert Henry Asquith, 1.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Herbert Henry Asquith · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Iperit
Molekulski ustroj iperita Plikovi na koži uzrokovani iperitom Iperit, nazvan prema flamanskom gradu Ypresu, službenog imena diklordietil-sulfid, bojni otrov plikavac, žućkasta uljevita tekućina visokog ledišta (oko 14°C) i vrelišta (od 216-218°C) koja se ne miješa s vodom, ali se brzo razara oksidativnim sredstvima poput klornog vapna i hipermangana.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Iperit · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Iran · Vidi više »
Istočna Afrika
geografski, uključujući gornje Istočna Afrika je najistočnija regija afričkog kontinenta koja se različito definira u geografiji ili geopolitici.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Istočna Afrika · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Istočna Europa · Vidi više »
Istočno bojište (Prvi svjetski rat)
Istočno bojište bilo je bojište na kojem su se u prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska, i Osmansko Carstvo s jedne strane, te Rusija i Rumunjska s druge strane.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Istočno bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Jadransko more · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Japan · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Jeruzalem · Vidi više »
Kajmakčalan
Spomen kapela sv. Petra na Kajmakčalanu. Kajmakčalan je najviši vrh planine Nidže s 2521 m nadmorske visine, na granici Republike Makedonije prema Grčkoj (Mariovo).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kajmakčalan · Vidi više »
Kamerun
Kamerun je država u središnjoj Africi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kamerun · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kanada · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Karpati · Vidi više »
Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat)
Kavkasko bojište je bojište Prvog svjetskog rata na kojem su se sukobljavale vojne snage Rusije i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kavkasko bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kavkaz · Vidi više »
Kemijsko oružje
Oznaka za kemijsko oružje. Plikovi na koži uzrokovani iperitom. granata 155 mm koje sadrže "HD" (iperit) u skladištu kemijskog oružja ''Pueblo Depot Activity'' ili PUDA (SAD). albanskih zaliha. Kemijsko oružje su sve vrste bojnih otrova i sredstava kojima se oni dopremaju na cilj i aktiviraju.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kemijsko oružje · Vidi više »
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Klor · Vidi više »
Kolubarska bitka
Kolubarska bitka je bitka Prvog svjetskog rata u kojoj su sudjelovale vojske Austro-Ugarske i Srbije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kolubarska bitka · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Komunizam · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Kraljevina Grčka
Kraljevina Grčka (grčki: Βασίλειον τῆς Ἑλλάδος, Vasílion tis Elládos) bila je monarhija koju su ustanovile velike sile (Velika Britanija, Francuska i Rusko Carstvo) 1832. na osnovi zaključaka Londonske konferencije 1832. Međunarodno priznanje stekla je na osnovi Mira iz Konstantinopolisa 1832., kojim je također potvrđena njena potpuna neovisnost od Osmanskog carstva.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kraljevina Grčka · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Krf
Krf (staro i novogrčki: Κέρκυρα, Kérkyra, latinski: Corcyra) je grčki otok u Jonskom moru.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Krf · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Prvi svjetski rat i La Manche · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Latvija · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Libija · Vidi više »
Liga naroda
Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Liga naroda · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Litva · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ljubljana · Vidi više »
Luigi Cadorna
Luigi Giovanni Antonio Carlo Giuseppe Cadorna (Pallanza, 4. rujna 1850. – Bordighera, 21. prosinca 1928.) je bio talijanski maršal i vojni zapovjednik.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Luigi Cadorna · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Luksemburg · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Mađarska · Vidi više »
Max Weber
Max Weber Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864. – München, 14. lipnja 1920.), bio je njemački društveni istraživač i teoretičar, najčešće se smatra jednim od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline jer je svojim širokim interesom utjecao na formiranje različitih socioloških ideja i poddisciplina.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Max Weber · Vidi više »
Mehmed V.
Mehmed V. Rešad (osman. tur. محمد خامس, tur. Mehmed V Reşad, Reşat Mehmet) (Istanbul, 2. studenog 1844. – Istanbul, 3. srpnja 1918.), osmanski sultan (1909. – 1918.) iz Otomanske dinastije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Mehmed V. · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Meksiko · Vidi više »
Mir u Brest-Litovsku
Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Mir u Brest-Litovsku · Vidi više »
Mlada Bosna
Mlada Bosna je ime političkog nacionalističkog pokreta aktivnog u Bosni i Hercegovini uoči 1. svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Mlada Bosna · Vidi više »
Mustafa Kemal Atatürk
Mustafa Kemal Atatürk (1881. – 10. studenoga 1938.), turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj Republike Turske te njen prvi predsjednik (1923. – 1938.).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Mustafa Kemal Atatürk · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Nacionalizam · Vidi više »
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Nacionalsocijalizam · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Newfoundland
Novofoundlandski zemljovid Novi Foundland, Nova Fundlandija, „Baccalaos“ – »zemlja bakalara«,Jurij Nikolajevič Semenov (Semjonov): Bogatstvo svijeta: ekonomska geografija za svakoga, prir.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Newfoundland · Vidi više »
Ničija zemlja
Ničija zemlja (lat. terra nullius) je izraz kojim se označava teritorij ili zemljište koje je državopravno bez vlasnika ili predmet spora, a nad kojim niti jedna od strana u sporu ne može ili ne želi preuzeti nadzor.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ničija zemlja · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Nijemci · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Njemačka · Vidi više »
Njemačka carska vojska
Njemačka carska vojska (njem. Deutsches Heer) bila je oružana snaga Njemačkog Carstva od njegovog utemeljenja pa sve do poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Njemačka carska vojska · Vidi više »
Njemačka Istočna Afrika
Njemačka Istočna Afrika (njem. Deutsch-Ostafrika) bila je njemačka kolonija u istočnoj Africi, koja je uključivala Burundi, Ruandu i Tanganjiku (kopneni dio današnje Tanzanije).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Njemačka Istočna Afrika · Vidi više »
Njemačka proljetna ofenziva 1918.
Proljetna ofenziva ili Kaiserschlacht (njem. Kaiserova ili Careva bitka) naziv je za organizirani niz njemačkih napada na uporišta Antante na Zapadnom bojištu tijekom proljeća 1918. godine u Prvom svjetskom ratu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Njemačka proljetna ofenziva 1918. · Vidi više »
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Njemačko Carstvo · Vidi više »
Njemen
Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Njemen · Vidi više »
Ofenziva od 100 dana
Ofenziva od 100 dana bila je završna saveznička ofenziva u Prvom svjetskom ratu na Zapadnom bojištu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ofenziva od 100 dana · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otto von Bismarck
Otto Eduard Leopold von Bismarck-Schönhausen (od 1865. grof, od 1871. knez (Fürst) od Bismarck-Schönhausena, od 1890. vojvoda lauenburški) (Schönhausen, 1. travnja 1815. – Friedrichsruhe, 30. srpnja 1898.) je jedan od najvažnijih vođa u 19. stoljeću; kao kancelar pruskoga kraljevstva (1862. – 1890.) ujedinio je Njemačku serijom pobjedonosnih ratova poslije kojih postaje prvi kancelar (1871. – 1890.) njemačkoga carstva.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Otto von Bismarck · Vidi više »
Panslavizam
Slavenske države u Europi: Južni, Zapadni i Istočni Slaveni) Panslavizam (panslavenski pokret) bio je oblik pan-pokreta.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Panslavizam · Vidi više »
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Pariz · Vidi više »
Paul von Hindenburg
Paul Ludwig Hans Anton von Beneckendorff i von Hindenburg (Poznań, 2. listopada 1847. – Neudeck, 2. kolovoza 1934.), njemački feldmaršal i političar Hindenburg se u Prvom svjetskom ratu, kao zapovjednik Osme armije, istakao pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Paul von Hindenburg · Vidi više »
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Petar I. Karađorđević · Vidi više »
Pištolj
Pištolj HS 2000 kalibra 9 mm Pištolj (hrv. samokres) je vrsta vatrenog oružja koje je dizajnirano da se drži u ruci prilikom korištenja.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Pištolj · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Poljska · Vidi više »
Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama
Tridesetogodišnjeg rata Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama pokriva najznačajnije sukobe u kojima je poginuo najveći broj žrtava zabilježenih u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Prilep
Prilep (makedonski: Прилеп, turski: Pirlepe ili Perlepe) je četvrti grad po veličini u Sjevernoj Makedoniji od 66 246 stanovnika, na sjeveru Pelagonijske ravnice.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Prilep · Vidi više »
Protektorat
Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Protektorat · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Pruska · Vidi više »
Prva bitka na Marni
Prva bitka na Marni je bitka tijekom Prvog svjetskog rata, koja se vodila od 5. rujna 1914. do 12. rujna 1914.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Prva bitka na Marni · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Radio · Vidi više »
Rasizam
Rasizam je vjerovanje da ljudske skupine posjeduju različite osobine ponašanja i da se mogu podijeliti prema superiornosti jedne rase nad drugom.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Rasizam · Vidi više »
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Raspad Austro-Ugarske · Vidi više »
Reinhard Scheer
Reinhard Scheer (Obernkirchen, 30. rujna 1863. – Marktredwitz, 26. studenog 1928.) je bio admiral njemačke mornarice.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Reinhard Scheer · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Riga · Vidi više »
Rov
Kopanje rovova pri arheoloških istraživanjima. Kopanje rova u izgradnji gradske komunalne infrastrukture. Irski vojnici u rovu tijekom Prvog svjetskog rata. Rov je vrsta iskopa ili udubina u tlu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Rov · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Rusija · Vidi više »
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Rusko Carstvo · Vidi više »
Rusko-japanski rat
Rusko-japanski rat odvijao se od veljače 1904. do kolovoza 1905. godine između Carske Rusije i Japanskog Carstva.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Rusko-japanski rat · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Sarajevo · Vidi više »
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Sarajevski atentat · Vidi više »
Savezna Država Austrija
Savezna Država Austrija (njem. Bundesstaat Österreich), naziv za jednostranački režim u Prvoj Austrijskoj Republici od 1934. do 1938. Savezna Država Austrija je nestala sa svjetske pozornice pripajanjem Trećem Reichu (Anschluss) 1938. godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Savezna Država Austrija · Vidi više »
Schlieffenov plan
Schlieffenov plan je strateški plan njemačkog vrhovnog štaba za borbu na zapadnom frontu protiv Francuske.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Schlieffenov plan · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Skandinavija · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Skoplje · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Slaveni · Vidi više »
Soča
Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Soča · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Solun · Vidi više »
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Solunsko bojište · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srednji istok
Tradicionalni Srednji istok i Veliki Srednji istok prema G8. Srednji istok je povijesna i kulturna subregija Afroeuroazije koja tradicionalno obuhvaća zemlje ili regije u jugozapadnoj Aziji zajedno s Egiptom.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Srednji istok · Vidi više »
Srpanjski ultimatum
austrougarskog veleposlanstva u Beogradu, u kojem je umro ruski veleposlanik Nikolaj Hartvig, Srpanjski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Kraljevine Srbije 23. srpnja (10. srpnja po julijanskome kalendaru) 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Srpanjski ultimatum · Vidi više »
Stefan Zweig
Stefan Zweig (Beč, 28. studenog 1881. − Petrópolis pokraj Ria de Janeira, 23. veljače 1942.), austrijski je književnik.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Stefan Zweig · Vidi više »
Strojnica
Minigun Strojnica ili ponekad mitraljez je automatsko streljačko oružje koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca (rafal).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Strojnica · Vidi više »
Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)
Talijansko bojište bilo je bojište na kojem su se u Prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska s jedne strane, te Italija i Francuska s druge strane.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Talijansko bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Talijansko-turski rat
300px Talijansko - turski rat ili Tursko-talijanski rat (u Italiji zvan Rat za Libiju / Guerra di Libia) a u Turskoj Trablusgarp Savaşı / Rat za Tripoli) vođen je između Osmanskog Carstva i Kraljevine Italije od 29. rujna 1911. do 18. listopada 1912. To je bio jedan u nizu ratova za vrijeme komadanja Osmanskog Carstva. Za tog rata, Kraljevina Italija zauzela je tadašnje osmanske vilajete Tripolitaniju, Fezzan i Kirenaiku. Od tih teritorija nastala je današnja Libija. Za vrijeme tog rata talijanska vojska okupirala je također i otočje Dodekanez u Egejskom moru. Kraljevina Italija obećala je vratiti otočje Osmanskom Carstvu, kao dio Mirovnog sporazuma iz Lausanne - 1912., međutim to nakon rata nije ispunila, jer se je pozivala na prilično neprecizan tekst sporazuma - koji je po njihovu tumačenju dopuštao im imati provizornu upravu nad otočjem. Iako na izgled mali i beznačajan, taj rat bio je jedan od upaljača Prvog svjetskog rata. Mlade balkanske države vidjevši kako lako Talijani prodiru u Libiju, krenule su i same u Prvi balkanski rat nastojeći u sjeni tog rata ugrabiti nešto za sebe. U tom ratu prvi put su upotrebljena neka od suvremenih oružja, kao zrakoplovi. Talijanski satnik Carlo Piazza, izveo je 23. listopada 1911. prvi izviđački let svojim zrakoplovom, a potporučnik Giulio Gavotti je 1. studenoga iste godine izveo prvo bombardiranje svojim zrakoplovom Etrich Taube. U tom ratu istakao se kao vojnik budući otac suvremene Turske Mustafa Kemal (Atatürk).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Talijansko-turski rat · Vidi više »
Tenk
Tenk M-84A4 Tenk je oklopno vojno vozilo na gusjenicama koje služi za potporu pješaštvu ili djeluje samostalno.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Tenk · Vidi više »
Theobald von Bethmann-Hollweg
Theobald von Bethmann Hollweg (29. studenog, 1856. – 1. siječnja, 1921.) bio je njemački političar i državnik koji je služio kao peti kancelar Njemačkog Carstva od 1909. do 1917.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Theobald von Bethmann-Hollweg · Vidi više »
Togo
Togo je država u zapadnoj Africi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Togo · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Top · Vidi više »
Torpedo
Torpedo je podvodno navođeno ili nenavođeno sredstvo namijenjeno uništavanju brodova i drugih plovila.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Torpedo · Vidi više »
Totalni rat
Totalni rat je oblik rata koji se vodi svim mogućim sredstvima, svim ljudskim i materijalnim snagama zemlje, na cijelom teritoriju protivnika, protiv svih njegovih vojnih, ljudskih i materijalnih potencijala.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Totalni rat · Vidi više »
Trabzon
Trabzon u povijesti je bio znan kao Trapezus ili Trapezunt (Trebizond), to je grad na obali Crnog mora na sjeveroistoku Turske.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Trabzon · Vidi više »
Treća Francuska Republika
Treća Francuska Republika (francuski: La Troisième République ili La IIIe Républiqu) predstavlja republikanski oblik vlasti u Francuskoj koji je djelovao od raspada Drugog Francuskog Carstva 1870.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Treća Francuska Republika · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Trst · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ukrajina · Vidi više »
Ultimatum
Ultimatum (lat. posljednji) je zahtjev čije ispunjenje se traži u određenom vremenskom rokom i iza koga stoji prijetnja koja će provesti ako se zahtjev ne ispuni.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Ultimatum · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Varšava · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Prvi svjetski rat i Venecija · Vidi više »
Versailles
Versailles vɛʀˈsɑːj je francuski grad (općina) u departmanu Yvelines.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Versailles · Vidi više »
Versajski ugovor
Nakon prvog svjetskog rata, mirovni sporazumi zaključeni su sa svakom pobijeđenom državom posebno.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Versajski ugovor · Vidi više »
Viktor Emanuel III.
Viktor Emanuel III. (tal. Vittorio Emanuele III) (Napulj, 11. studenog 1869. – Aleksandrija, Egipat, 28. prosinca 1947.), kralj Italije iz Kuće Savoja od 1900. do 1946. godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Viktor Emanuel III. · Vidi više »
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Vilim II., njemački car · Vidi više »
Vittorio Emanuele Orlando
Vittorio Emanuele Orlando (Palermo, 19. svibnja 1860. – Rim, 1. prosinca 1952.) je bio talijanski diplomat i političar.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Vittorio Emanuele Orlando · Vidi više »
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Weimarska Republika · Vidi više »
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Woodrow Wilson · Vidi više »
Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
Zapadno bojište bilo je najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Zapadno bojište (Prvi svjetski rat) · Vidi više »
Zrakoplovstvo
Zrakoplovstvo je grana tehnike koja se bavi svime vezanim za zrakoplove.
Novi!!: Prvi svjetski rat i Zrakoplovstvo · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1. kolovoza · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1. lipnja · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 11. studenoga · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 15. rujna · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 18. listopada · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1815. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1882. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1894. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 19. stoljeće · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1909. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 1919. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 2. kolovoza · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 23. kolovoza · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 23. srpnja · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 24. srpnja · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 25. svibnja · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 25. travnja · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 26. listopada · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 28. lipnja · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 28. srpnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 29. listopada · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 29. rujna · Vidi više »
3. kolovoza
3.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 3. kolovoza · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 3. studenoga · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 30. listopada · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 31. svibnja · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 4. kolovoza · Vidi više »
5. kolovoza
5.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 5. kolovoza · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 5. rujna · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 6. travnja · Vidi više »
9. prosinca
9.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 9. prosinca · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Prvi svjetski rat i 9. rujna · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1. svjetski rat, I. svjetski rat.
