Brže od pregledniku!
40 odnosi: Šolta, Baška, Bjeloglavi sup, Botanika, Branko Marjanović, Bura, Cres, Crnogrli plijenor, Crvenogrli plijenor, Dugi otok, Endem, Frankapani, Garig, Goli otok, Hrvatska, Izvor, Jadransko more, Kamen, Krk, Kvarnerić, Kvarnerski zaljev, Obzova, Ornitologija, Otok, Ovce, Pašman, Pag, Pčelar, Plaža, Rab, Suri orao, Sveti Grgur (otok), Sveti Juraj (Senj), Svjetionik, Ugljan, Velebit, Velebitski kanal, Zagreb film, Zaljev, 1972..
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Prvić (Krk) i Šolta · Vidi više »
Baška
Pogled na Bašku iz zraka. Baška je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Prvić (Krk) i Baška · Vidi više »
Bjeloglavi sup
Bjeloglavi sup (lat. Gyps fulvus) je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova.
Novi!!: Prvić (Krk) i Bjeloglavi sup · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Prvić (Krk) i Botanika · Vidi više »
Branko Marjanović
Branko Marjanović (Zagreb, 12. svibnja 1909. – Zagreb, 13. veljače 1996.), hrvatski filmski redatelj i montažer.
Novi!!: Prvić (Krk) i Branko Marjanović · Vidi više »
Bura
Snaga bure, Nin. Bura u Trstu, veljača 2011. Bura kod Starigrada. 9 bofora. Bura kod Senja. mora pod utjecajem bure. Fina maglica koja se vidi na slici su sitne kapljice mora koje bura podiže s morske površine. Senjska bura u veljači 2012. vegetacije (otok Pag). brzinu. Velebitskom kanalu. Bakarskom zaljevu. Bakarskom zaljevu. Bura je jak, suh i hladan, mahovit (naglo mijenja smjer i brzinu) i turbulentan vjetar s kopna, koji pretežno u hladno doba godine puše duž istočne obale Jadranskoga mora.
Novi!!: Prvić (Krk) i Bura · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Prvić (Krk) i Cres · Vidi više »
Crnogrli plijenor
Crnogrli plijenor (srednji plijenor; lat. Gavia arctica) je ptica srednje veličine koja je član reda plijenorki (Gaviiformes).
Novi!!: Prvić (Krk) i Crnogrli plijenor · Vidi više »
Crvenogrli plijenor
Crvenogrli plijenor, mali plijenor ili morski gnjurac mali (lat. Gavia stellata) je vodena ptica selica iz porodice plijenora.
Novi!!: Prvić (Krk) i Crvenogrli plijenor · Vidi više »
Dugi otok
Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana.
Novi!!: Prvić (Krk) i Dugi otok · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Prvić (Krk) i Endem · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Prvić (Krk) i Frankapani · Vidi više »
Garig
Garig Garig je degradacijski stadij mediteranskih šuma.
Novi!!: Prvić (Krk) i Garig · Vidi više »
Goli otok
Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.
Novi!!: Prvić (Krk) i Goli otok · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Prvić (Krk) i Hrvatska · Vidi više »
Izvor
izvor Izvor je ishodište vodenog toka koje započinje vodotok, tj.
Novi!!: Prvić (Krk) i Izvor · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Prvić (Krk) i Jadransko more · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Prvić (Krk) i Kamen · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Prvić (Krk) i Krk · Vidi više »
Kvarnerić
Karta Kvarnera s označenim Kvarnerićem. Srednja vrata prema Kvarneriću. Kvarnerić je morsko područje u Jadranskom moru, dio Kvarnerskog zaljeva.
Novi!!: Prvić (Krk) i Kvarnerić · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Prvić (Krk) i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Obzova
Obzova je najviši vrh na otok u Krku, to je šesti otočni vrh po visini u Hrvatskoj s 569 mnm.
Novi!!: Prvić (Krk) i Obzova · Vidi više »
Ornitologija
Ornitologija je grana zoologije koja se bavi pticama (Avis).
Novi!!: Prvić (Krk) i Ornitologija · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Prvić (Krk) i Otok · Vidi više »
Ovce
Ovce (Ovis) su rod iz porodice šupljorožaca.
Novi!!: Prvić (Krk) i Ovce · Vidi više »
Pašman
Pašman je otok na Hrvatskom jadranu, južno od Zadra.
Novi!!: Prvić (Krk) i Pašman · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Prvić (Krk) i Pag · Vidi više »
Pčelar
spiljski nalaz skupljanja meda pronađen u iz Valencji, Španjolskakošnicu Pčelar je fizička ili pravna osoba koja se bavi uzgojem pčela.
Novi!!: Prvić (Krk) i Pčelar · Vidi više »
Plaža
plaža u Kuparima''' Susku.''' Plaža je dio morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi.
Novi!!: Prvić (Krk) i Plaža · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Prvić (Krk) i Rab · Vidi više »
Suri orao
Suri orao je vrsta orla koji je velik 1 m s rasponom krila preko 2 m i težak 2,5 do 7 kg.
Novi!!: Prvić (Krk) i Suri orao · Vidi više »
Sveti Grgur (otok)
Sveti Grgur (književno: domaće čakavski je Šagargur) otok je u Hrvatskoj, u Jadranskom moru.
Novi!!: Prvić (Krk) i Sveti Grgur (otok) · Vidi više »
Sveti Juraj (Senj)
Sveti Juraj ili Jurjevo je podvelebitsko mjesto.
Novi!!: Prvić (Krk) i Sveti Juraj (Senj) · Vidi više »
Svjetionik
Svjetionik — Lyngvig, Danska. Svjetionik je uređaj, uglavnom kao viša zgrada, koji emisijom svjetlosnih signala omogućava brodovima navigaciju.
Novi!!: Prvić (Krk) i Svjetionik · Vidi više »
Ugljan
Ugljan je otok u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Prvić (Krk) i Ugljan · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Prvić (Krk) i Velebit · Vidi više »
Velebitski kanal
Sjeverni dio Velebitskog kanala. Velebitski kanal je tjesnac u Jadranskom moru duljine oko 90 km.
Novi!!: Prvić (Krk) i Velebitski kanal · Vidi više »
Zagreb film
Zagreb film je filmsko poduzeće koje je 1953. godine osnovalo Društvo filmskih radnika Hrvatske.
Novi!!: Prvić (Krk) i Zagreb film · Vidi više »
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Novi!!: Prvić (Krk) i Zaljev · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Prvić (Krk) i 1972. · Vidi više »
