Sličnosti između Radio Subotica i Subotica
Radio Subotica i Subotica imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Geza Kopunović, Hrvatski jezik, Jelka Asić, Kanjiža, Lazar Merković, Mađarski jezik, Pro urbe, Srbija, Srpski jezik, Vojislav Sekelj, Vojvodina, 1. rujna, 1968., 1998., 2001., 2007..
Geza Kopunović
Geza Kopunović (Subotica, 1. siječnja 1928.) je kazališni glumac iz u autonomne pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji, danas u mirovini.
Geza Kopunović i Radio Subotica · Geza Kopunović i Subotica ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Radio Subotica · Hrvatski jezik i Subotica ·
Jelka Asić
Jelka Asić rođ.
Jelka Asić i Radio Subotica · Jelka Asić i Subotica ·
Kanjiža
Kanjiža, središte Kanjiža (srpski: Кањижа, mađarski: Magyarkanizsa) je gradić na sjeveru Republike Srbije.
Kanjiža i Radio Subotica · Kanjiža i Subotica ·
Lazar Merković
Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.
Lazar Merković i Radio Subotica · Lazar Merković i Subotica ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Mađarski jezik i Radio Subotica · Mađarski jezik i Subotica ·
Pro urbe
Nagrada Pro urbe je nagrada koju dodjeljuje Skupština Grada Subotice.
Pro urbe i Radio Subotica · Pro urbe i Subotica ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Radio Subotica i Srbija · Srbija i Subotica ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Radio Subotica i Srpski jezik · Srpski jezik i Subotica ·
Vojislav Sekelj
Vojislav Sekelj (Subotica 20. travnja 1946. – Subotica, 4. svibnja 2017.) je bački hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik iz Vojvodine.
Radio Subotica i Vojislav Sekelj · Subotica i Vojislav Sekelj ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Radio Subotica i Vojvodina · Subotica i Vojvodina ·
1. rujna
1.
1. rujna i Radio Subotica · 1. rujna i Subotica ·
1968.
Bez opisa.
1968. i Radio Subotica · 1968. i Subotica ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Radio Subotica · 1998. i Subotica ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Radio Subotica · 2001. i Subotica ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Radio Subotica i Subotica imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Radio Subotica i Subotica
Usporedba između Radio Subotica i Subotica
Radio Subotica ima 39 odnose, a Subotica ima 316. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 4.51% = 16 / (39 + 316).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Radio Subotica i Subotica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: