Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Radio astronomija i Spektar (fizika)

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Radio astronomija i Spektar (fizika)

Radio astronomija vs. Spektar (fizika)

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera). elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Sličnosti između Radio astronomija i Spektar (fizika)

Radio astronomija i Spektar (fizika) imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomski objekt, Atom, Brzina, Elektromagnetsko zračenje, Frekvencija, Gibanje, Maxwellove jednadžbe, Metar, Mikrovalovi, Plin, Polarizacija, Promjer, Radijacija, Radiovalovi, Spektar (fizika), Spektroskopija, Valna duljina, Vrijeme (fizika), Zvijezda.

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Astronomski objekt i Radio astronomija · Astronomski objekt i Spektar (fizika) · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Atom i Radio astronomija · Atom i Spektar (fizika) · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Brzina i Radio astronomija · Brzina i Spektar (fizika) · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Elektromagnetsko zračenje i Radio astronomija · Elektromagnetsko zračenje i Spektar (fizika) · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Frekvencija i Radio astronomija · Frekvencija i Spektar (fizika) · Vidi više »

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Gibanje i Radio astronomija · Gibanje i Spektar (fizika) · Vidi više »

Maxwellove jednadžbe

Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.

Maxwellove jednadžbe i Radio astronomija · Maxwellove jednadžbe i Spektar (fizika) · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Metar i Radio astronomija · Metar i Spektar (fizika) · Vidi više »

Mikrovalovi

Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.

Mikrovalovi i Radio astronomija · Mikrovalovi i Spektar (fizika) · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Plin i Radio astronomija · Plin i Spektar (fizika) · Vidi više »

Polarizacija

Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.

Polarizacija i Radio astronomija · Polarizacija i Spektar (fizika) · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Promjer i Radio astronomija · Promjer i Spektar (fizika) · Vidi više »

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Radijacija i Radio astronomija · Radijacija i Spektar (fizika) · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Radio astronomija i Radiovalovi · Radiovalovi i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Radio astronomija i Spektar (fizika) · Spektar (fizika) i Spektar (fizika) · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Radio astronomija i Spektroskopija · Spektar (fizika) i Spektroskopija · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Radio astronomija i Valna duljina · Spektar (fizika) i Valna duljina · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Radio astronomija i Vrijeme (fizika) · Spektar (fizika) i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Radio astronomija i Zvijezda · Spektar (fizika) i Zvijezda · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Radio astronomija i Spektar (fizika)

Radio astronomija ima 106 odnose, a Spektar (fizika) ima 125. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 8.23% = 19 / (106 + 125).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Radio astronomija i Spektar (fizika). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: