Brže od pregledniku!
63 odnosi: Agrigento, Apsida, Aragonija, Arapi, Asfalt, Asunción, Barok, Bizant, Brod (arhitektura), Caltagirone, Cvijet, Dubrovnik, Dvorac, Francuska, Gotika, Grci, Helenizam, Hrvatska, Italici, Italija, Ivan Krstitelj, Ivan XXIII., Ivanovci, Karijatida, Kartaga, Katalonija, Korintski red, Kraljevina Sicilija, Latinski jezik, Malta, Maslina, Milano, Modica, Neoklasicizam, Niša, Normani, Oise, Otok, Paragvaj, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Portal, Ragusa (pokrajina), Renesansa, Rimljani, Rokoko, Rumunjska, Sat, Sicilija, Sicilijanski jezik, Sikulci, ..., Sirakuza, Sjedinjene Američke Države, Skulptura, Stup, Sveti Juraj, Talijanske regije, Tours, Transept, UNESCO, Val di Noto, Vapnenac, Zvonik, 2002.. Proširite indeks (13 više) »
Agrigento
Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Agrigento · Vidi više »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Apsida · Vidi više »
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Aragonija · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Arapi · Vidi više »
Asfalt
Asfalt pripremljen za asfaltiranje puta Asfalt je mješavina mineralnih tvari i bitumena kao vezivnog sredstva, koji s obzirom na sastav smjese može zauzimati različit količinski udio.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Asfalt · Vidi više »
Asunción
Asunción (španjolski: Asunción, guaranski: Paraguay) je glavni i najveći grad Paragvaja.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Asunción · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Barok · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Bizant · Vidi više »
Brod (arhitektura)
Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Brod (arhitektura) · Vidi više »
Caltagirone
Caltagirone (sicilijanski: Caltaggiruni; arapski: Qal'at-al-ghiran) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Catania.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Caltagirone · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Cvijet · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Dubrovnik · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Dvorac · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Francuska · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Gotika · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Grci · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Helenizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Hrvatska · Vidi više »
Italici
Italici.- Kolektivni naziv za grupu ranih indoeuropskih naroda koji u II.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Italici · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Italija · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Ivan XXIII.
Sveti Ivan XXIII. (lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII.; Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. – Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Ivan XXIII. · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Ivanovci · Vidi više »
Karijatida
Atena, 421. – 407. pr. Kr. Austrijski parlament''', 1874. – 1884., Beč. Karijatida (grčki množina Καρυάτιδες) je u antičkoj grčkoj bila plesačica na Artemidinim svečanostima u Karijama na Peloponezu.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Karijatida · Vidi više »
Kartaga
Kartaga (fenički: Qart-Hadašt.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Kartaga · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Katalonija · Vidi više »
Korintski red
'''Korintski red''' na Panteonu u Rimu. Korintski red (Korintski stil) je jedan od stilova u klasičnoj grčkoj arhitekturi karakteristična stupa s 24 kanelire i bazom poput jonske kojoj je dodatna kvadratna ploča plinta s kapitelom oblikovanim kao košara sa stiliziranim lišćem akanta.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Korintski red · Vidi više »
Kraljevina Sicilija
Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Kraljevina Sicilija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Latinski jezik · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Malta · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Ragusa (Italija) i Maslina · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Milano · Vidi više »
Modica
Modica (sicilijanski: Muòrica, grčki: Μότουκα, latinski: Mutyca ili Motyca) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Ragusa.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Modica · Vidi više »
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Neoklasicizam · Vidi više »
Niša
džamije u Istanbulu iz 1432. Arheološki muzej u Istanbulu. Niša (francuski "Niche") je u arhitekturi polukružna ili četvrtasta udubina u zidu za smještaj različitih predmeta kao što su: kip, poprsje ili vaza.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Niša · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Ragusa (Italija) i Normani · Vidi više »
Oise
Francuska.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Oise · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Otok · Vidi više »
Paragvaj
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Paragvaj · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Portal · Vidi više »
Ragusa (pokrajina)
Pokrajina Ragusa (talijanski: Provincia di Ragusa, sicilijanski: Pruvincia di Rausa) jedna je od devet pokrajina u talijanskoj regiji Siciliji.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Ragusa (pokrajina) · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Renesansa · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Rimljani · Vidi više »
Rokoko
nimfenburškog porculana, oko 1760. Autor: Franz Anton Bustelli Bogato ukrašena bazilika u Ottobeurenu, (Bavarska) u stilu rokokoa. Rokoko, ili "kasni barok" je umjetnički pokret i stil 18.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Rokoko · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Rumunjska · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Sat · Vidi više »
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Sicilija · Vidi više »
Sicilijanski jezik
Sicilijanski jezik (ISO 639-3: scn; sicilski, kalabro-sicilski, sicilianu, siculu), jezik šire italo-dalmatske skupine koji se služe Sicilijanci, a govori se na otoku Siciliji pred talijanskom obalom.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Sicilijanski jezik · Vidi više »
Sikulci
Okvirna karta drevnih naroda na Siciliji. Sikuli (lat. Siculi) su bili drevno pleme sa Sicilije po kojima je otok dobio ime, a čije je porijeklo po nekim navodima bilo u središnjoj Italiji, odakle su prognani i prešli u kasnom brončanom dobu na otok, naselivši istočni dio Sicilije.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Sikulci · Vidi više »
Sirakuza
Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Sirakuza · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Skulptura · Vidi više »
Stup
Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Stup · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Sveti Juraj · Vidi više »
Talijanske regije
Talijanska Republika svojim Ustavom iz 1948. predviđa unutrašnje državno ustrojstvo, kojeg čini 20 regija (it: Sg. regione; Pl. regioni) ili pokrajina, koje su utemeljene na osnovu različitih historijskih, geografskih, kulturnih i privrednih kriterija.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Talijanske regije · Vidi više »
Tours
Tours je grad u središnjoj Francuskoj, u regiji Centre, prefektura departmana Indre-et-Loire.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Tours · Vidi više »
Transept
Plan katedrale s potamnjenim dijelom koji predstavlja transept. Katedrale sv. Jakova u Šibeniku diže se veličanstvena kupola Transept (novolatinski) je, u crkvenom graditeljstvu, poprečni brod položen okomito na uzdužne brodove crkve tako da razdvaja svetište (uključujući oltar, apsidu, kor, prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog križa.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Transept · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Ragusa (Italija) i UNESCO · Vidi više »
Val di Noto
Val di Noto je zemljopisno područje jugoistočne Sicilije kojim dominira visoravan planine Iblei.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Val di Noto · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Ragusa (Italija) i Vapnenac · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Ragusa (Italija) i Zvonik · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Ragusa (Italija) i 2002. · Vidi više »
