Brže od pregledniku!
69 odnosi: Adaptivna optika, Ahuna Mons, Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomska jedinica, Atomski broj, Carl Friedrich Gauss, Cerij, Dan, Dawn, Ferdinand I. od Dviju Sicilija, Florida, Francuska, Giuseppe Piazzi, Heinrich Wilhelm Olbers, Jöns Jakob Berzelius, Johann Elert Bode, Julijanska godina (astronomija), Julijanski dan, Jupiter, Karibi, Kelvin, Kilogram, Konjunkcija (astronomija), Kuiperov pojas, Latinski jezik, Mars, Martin Heinrich Klaproth, Masa, Meksiko, Metar, Mjesec, Napulj, NASA, Nijemci, Occator (krater na Cereri), Okultacija, Palermo, Patuljasti planet, Rimska mitologija, Svemirski teleskop Hubble, Teleskop, Teleskopi Keck, Točka (računalna grafika), Udarni krater, William Herschel, Zvijezda, 1. siječnja, 1. studenoga, 11. veljače, ..., 13. studenoga, 136199 Erida, 1801., 1803., 19. stoljeće, 1984., 2 Pallas, 2001., 2004., 2007., 2015., 2018., 28978 Iksion, 3 Juno, 4 Vesta, 50000 Quaoar, 6. ožujka, 90377 Sedna, 90482 Ork. Proširite indeks (19 više) »
Adaptivna optika
Deformabilno zrcalo može se koristiti za ispravljanje pogrešaka valne fronte u astronomskom teleskopu. Ilustracija (pojednostavljenog) adaptivnog optičkog sustava. Svjetlost prvo udari u zrcalo s nagibom vrha (TT), a zatim u zrcalo koje se može deformirati (DM) koje ispravlja valnu frontu. Dio svjetla odvodi se razdjelnikom snopa (BS) na senzor valnog fronta i upravljački hardver koji šalje ažurirane signale DM i TT zrcalima. Valna fronta aberirane slike (lijevo) može se izmjeriti pomoću senzora valne fronte (u sredini), a zatim ispraviti za korištenje deformabilnog zrcala (desno) Adaptivna optika (AO) je tehnologija koja se koristi za poboljšanje performansi optičkih sustava smanjenjem učinka dolaznih izobličenja valnog fronta deformiranjem zrcala kako bi se nadoknadilo izobličenje.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Adaptivna optika · Vidi više »
Ahuna Mons
Ahuna Mons je planina koja se nalazi na Cereri, patuljastom planetu.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Ahuna Mons · Vidi više »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Asteroidi · Vidi više »
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. Kirkwoodove pukotine u asteroidnom pojasu. svemirske letjelice Dawn. Nekoliko pogleda na planetoid 433 Eros u prirodnim bojama. Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. date.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Asteroidni pojas · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Astronomska jedinica · Vidi više »
Atomski broj
''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Atomski broj · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Cerij
Cerij ili cerDraško Koričančić, ur., Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Cerij · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Dan · Vidi više »
Dawn
* Dawn (svemirska letjelica).
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Dawn · Vidi više »
Ferdinand I. od Dviju Sicilija
Gennaro Maldarelli: ''Portret Ferdinanda I. od Dviju Sicilija'', prije 1825. godine. Museo nazionale di Capodimonte, Napulj Ferdinand I. Burbonski (Ferdinando Antonio Pasquale Giovanni Nepomuceno Serafino Gennaro Benedetto; Napulj, 12. siječnja 1751. – Napulj, 4. siječnja 1825.), talijanski monarh iz dinastije Kapetovića, iz koje je grana kraljevska kuća Burbonci Dviju Sicilija.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Ferdinand I. od Dviju Sicilija · Vidi više »
Florida
Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Florida · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Francuska · Vidi više »
Giuseppe Piazzi
Giuseppe Piazzi (Ponte in Valtellina, 16. srpnja 1746. – Napulj, 22. srpnja 1826.), talijanski katolički svećenik, redovnik i astronom.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Giuseppe Piazzi · Vidi više »
Heinrich Wilhelm Olbers
Heinrich Wilhelm Olbers (Arbergen, 11. listopada 1758. – Bremen, 2. ožujka 1840.), njemački liječnik i astronom amater.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Heinrich Wilhelm Olbers · Vidi više »
Jöns Jakob Berzelius
Jöns Jakob Berzelius (Väversunda, 20. kolovoza 1779. – Stockholm, 7. kolovoza 1848.), švedski kemičar, liječnik i pronalazač.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Jöns Jakob Berzelius · Vidi više »
Johann Elert Bode
250px Johann Elert Bode (Hamburg, 19. siječnja 1747. – Berlin, 23. studenoga 1826.), njemački astronom Poznat je po reformuliranju i populariziranju Titius-Bodeova zakona.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Johann Elert Bode · Vidi više »
Julijanska godina (astronomija)
Julijanska godina je mjerna jedinica za vrijeme, a koristi se u astronomiji.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Julijanska godina (astronomija) · Vidi više »
Julijanski dan
Julijanski dan ili julijanski broj (kratica JDN) je cijeli broj dana koji su protekli od početnog dana (epohe) definirane kao podne, UTC, u ponedjeljak, 1. siječnja 4713.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Julijanski dan · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Jupiter · Vidi više »
Karibi
eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Karibi · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Kelvin · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Kilogram · Vidi više »
Konjunkcija (astronomija)
kvadraturu. Venere. accessdate.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Konjunkcija (astronomija) · Vidi više »
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Kuiperov pojas · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Latinski jezik · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Mars · Vidi više »
Martin Heinrich Klaproth
Martin Heinrich Klaproth (Wernigerode, Brandenburg, 1. prosinca 1743. – Berlin, 1. siječnja 1817.), njemački liječnik i kemičar.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Martin Heinrich Klaproth · Vidi više »
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Masa · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Meksiko · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Metar · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Mjesec · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Napulj · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i NASA · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Nijemci · Vidi više »
Occator (krater na Cereri)
Occator je krater na Cereri, patuljastom planetu, a koji sadrži „Spot 5”, najsjajniju od svijetlih točaka koje je uočila letjelica Dawn.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Occator (krater na Cereri) · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Okultacija · Vidi više »
Palermo
Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Palermo · Vidi više »
Patuljasti planet
Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Patuljasti planet · Vidi više »
Rimska mitologija
Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Rimska mitologija · Vidi više »
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Svemirski teleskop Hubble · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Teleskop · Vidi više »
Teleskopi Keck
Keck observatorij je dom dvama najvećim teleskopima u svijetu.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Teleskopi Keck · Vidi više »
Točka (računalna grafika)
Točka u računalnoj grafici označava najmanju (osnovnu) jedinicu od koje je slika sastavljena.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Točka (računalna grafika) · Vidi više »
Udarni krater
'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Udarni krater · Vidi više »
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i William Herschel · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i Zvijezda · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 1. siječnja · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 1. studenoga · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 11. veljače · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 13. studenoga · Vidi više »
136199 Erida
136199 Erida (simbol:; lat. 136199 Eris), drugi je najveći poznati patuljasti planet, dio raspršenog diska.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 136199 Erida · Vidi više »
1801.
Bez opisa.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 1801. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 1803. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 19. stoljeće · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 1984. · Vidi više »
2 Pallas
2 Pallas je asteroid koji otkriven odmah nakon Ceresa.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 2 Pallas · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 2007. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 2018. · Vidi više »
28978 Iksion
28978 Iksion (privremena oznaka 2001 KX76), trans-neptunski objekt (plutino) astro.helsinki.fi (9. listopada 2011.) i vrlo vjerojatno patuljasti planet.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 28978 Iksion · Vidi više »
3 Juno
3 Juno je asteroid kojeg je otkrio 1. rujna 1804. Njemački astronom Karl Ludwig Harding, koristeći skromni 2-inčni teleskop.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 3 Juno · Vidi više »
4 Vesta
4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 4 Vesta · Vidi više »
50000 Quaoar
50000 Quaoar (privremena oznaka 2002 LM60), transneptunski objekt u Kuiperovom pojasu, gotovo sigurno patuljasti planet.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 50000 Quaoar · Vidi više »
6. ožujka
6.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 6. ožujka · Vidi više »
90377 Sedna
90377 Sedna (simbol), trans-neptunski objekt, gotovo sigurno patuljasti planet.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 90377 Sedna · Vidi više »
90482 Ork
90482 Ork, transneptunski objekt u Kuiperovom pojasu.
Novi!!: Cerera (patuljasti planet) i 90482 Ork · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1 Ceres, Ceres (patuljasti planet).
