Brže od pregledniku!
54 odnosi: Aleksandar III., papa, Antički Rim, Atanazije Aleksandrijski, Brazil, Bula, Dalmacija, Fortaleza, Franjo, Hrvatska, Katoličanstvo, Krčka biskupija, Latinski jezik, Lav XII., Locum Beati Petri, Milanski edikt, Mletci, Naslovna biskupija, Osorska biskupija, Pag, Rab, Rab (grad), Salona, Splitski crkveni sabori, Splitsko-makarska nadbiskupija, Zadar, 10. kolovoza, 11. lipnja, 11. srpnja, 1177., 12. stoljeće, 13. listopada, 13. travnja, 14. rujna, 16. listopada, 17. travnja, 1828., 19. travnja, 1950., 1960., 1985., 1991., 1999., 2. veljače, 2003., 2018., 25. lipnja, 30. lipnja, 343., 344., 5. srpnja, ..., 530., 533., 7. srpnja, 928.. Proširite indeks (4 više) »
Aleksandar III., papa
Papa Aleksandar III. (oko 1100. – 1105. – 30. kolovoza 1181.) rođen kao Rolando (ili Orlando) Bandinelli, bio je papa od 1159. do 1181. godine.
Novi!!: Rapska biskupija i Aleksandar III., papa · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Rapska biskupija i Antički Rim · Vidi više »
Atanazije Aleksandrijski
Atanazije Aleksandrijski (Aleksandrija, oko 298. – Aleksandrija, 2. svibnja 373.). kršćanski biskup, patrijarh Aleksandrije i svetac. U Rimokatoličkoj Crkvi on je jedan od crkvenih naučitelja, te se ubraja među četiri velika naučitelja Istočne Crkve. Istočne Crkve slave ga 18. siječnja (datum prijenosa relikvija), a Rimokatolička Crkva 2. svibnja (dan smrti).
Novi!!: Rapska biskupija i Atanazije Aleksandrijski · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Rapska biskupija i Brazil · Vidi više »
Bula
Bula (lat. bulla), dvostrani olovni pečat koji se od srednjeg vijeka stavljao na isprave vladara i crkvenih poglavara.
Novi!!: Rapska biskupija i Bula · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Rapska biskupija i Dalmacija · Vidi više »
Fortaleza
desno desno Fortaleza (portugalski: tvrđava) je glavni grad brazilske savezne države Ceará, na sjeveroistoku Brazila.
Novi!!: Rapska biskupija i Fortaleza · Vidi više »
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Novi!!: Rapska biskupija i Franjo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Rapska biskupija i Hrvatska · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Rapska biskupija i Katoličanstvo · Vidi više »
Krčka biskupija
Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem u Krku.
Novi!!: Rapska biskupija i Krčka biskupija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Rapska biskupija i Latinski jezik · Vidi više »
Lav XII.
Lav XII. lat.
Novi!!: Rapska biskupija i Lav XII. · Vidi više »
Locum Beati Petri
Locum Beati Petri (hrv. Mjesto blaženog Petra), bula pape Lava XII. (1823. – 1829.) objavljena 30. lipnja 1828. godine kojom je preuređena crkvena organizacija u Dalmaciji.
Novi!!: Rapska biskupija i Locum Beati Petri · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Rapska biskupija i Milanski edikt · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Rapska biskupija i Mletci · Vidi više »
Naslovna biskupija
Naslovna biskupija ili nadbiskupija je u Katoličkoj Crkvi i nekim drugim kršćanskim crkvama ugašena povijesna biskupija ili nadbiskupija čiji se naslov dodjeljuje uz titulu naslovni biskup, odnosno naslovni nadbiskup, biskupima i nadbiskupima koji nemaju teritorijalne biskupije po svijetu, nego vrše posebne službe u Crkvi, kao naprimjer u rimskoj kuriji ili kao apostolski nunciji ili kao pomoćni biskupi.
Novi!!: Rapska biskupija i Naslovna biskupija · Vidi više »
Osorska biskupija
Osorska biskupija bila je biskupija sa središtem u Osoru.
Novi!!: Rapska biskupija i Osorska biskupija · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Rapska biskupija i Pag · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Rapska biskupija i Rab · Vidi više »
Rab (grad)
Rab je grad u zapadnoj Hrvatskoj na otoku Rabu.
Novi!!: Rapska biskupija i Rab (grad) · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Rapska biskupija i Salona · Vidi više »
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Novi!!: Rapska biskupija i Splitski crkveni sabori · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Rapska biskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Rapska biskupija i Zadar · Vidi više »
10. kolovoza
10.
Novi!!: Rapska biskupija i 10. kolovoza · Vidi više »
11. lipnja
11.
Novi!!: Rapska biskupija i 11. lipnja · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Rapska biskupija i 11. srpnja · Vidi više »
1177.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 1177. · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 12. stoljeće · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Rapska biskupija i 13. listopada · Vidi više »
13. travnja
13.
Novi!!: Rapska biskupija i 13. travnja · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Rapska biskupija i 14. rujna · Vidi više »
16. listopada
16.
Novi!!: Rapska biskupija i 16. listopada · Vidi više »
17. travnja
17.
Novi!!: Rapska biskupija i 17. travnja · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 1828. · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Rapska biskupija i 19. travnja · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 1950. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 1960. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 1985. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 1991. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Rapska biskupija i 1999. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Rapska biskupija i 2. veljače · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Rapska biskupija i 2003. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Rapska biskupija i 2018. · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Rapska biskupija i 25. lipnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Rapska biskupija i 30. lipnja · Vidi više »
343.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 343. · Vidi više »
344.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 344. · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Rapska biskupija i 5. srpnja · Vidi više »
530.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 530. · Vidi više »
533.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 533. · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Rapska biskupija i 7. srpnja · Vidi više »
928.
Bez opisa.
Novi!!: Rapska biskupija i 928. · Vidi više »
