Komunikacija

349 odnosi: Albanci, Aleksandar Ranković, Alija Izetbegović, Američki dolar, Amfilohije Radović, Amnesty International, Andrija Hebrang (otac), Ante Gotovina, Ante Marković, Ante Starčević, Antibirokratska revolucija, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Austrija, Autokracija, Šumadija, Žarko Domljan, Željezna zavjesa, Željko Ražnatović, Žepa, Balvan-revolucija, Baranja, Bartolomejska noć, BBC, Beograd, Berlinski zid, Bijeljina, Biljana Plavšić, Bitka za Gospić, Bitka za Vukovar, Bleiburg (grad), Blokada, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve, Bošnjaci, Bogić Bogićević, Borisav Jović, Bosna i Hercegovina, Branko Kostić, Branko Mamula, Brežnjevljeva doktrina, Celestin Sardelić, Crna Gora, Crnogorci, Dan državnosti (Hrvatska), Danko Plevnik, Davor Perinović, Daytonski sporazum, Demokracija, Dinar, Diplomacija, ..., Dobrica Ćosić, Domovinski rat, Dragutin Dimitrović, Društvo hrvatskih književnika, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dušan Bilandžić, Dušan Dragosavac, Dubrovnik, Edvard Kardelj, Encyclopædia Britannica, Estonija, Etničko čišćenje, Europska unija, Federacija, Federacija Bosne i Hercegovine, Filozofski fakultet u Zagrebu, Franjo Tuđman, Franko Simatović, Genocid, Genocid u Srebrenici, Geopolitika, Goražde, Goran Hadžić, Gospodarska kriza, Govor na Gazimestanu, Grb Republike Hrvatske, Gruzija, Hercegovina, Hladni rat, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska šutnja, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko proljeće, Human Rights Watch, Ilok, Inflacija, Investicija, Island, Istarski demokratski sabor, Italija, Ivan Aralica, Ivan Stambolić, Ivan Zvonimir Čičak, Ivica Račan, Ivo Banac, Ivo Josipović, Ivo Latin, Janez Drnovšek, Janez Janša, Josip Blažević, Josip Broz Tito, Josip Manolić, Josip Vrhovec, Jovan Rašković, Jovica Stanišić, Jugonostalgija, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski dinar, Jugoslavija (razdvojba), Jure Bilić, Kapital, Kapitalizam, Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva, Karlovac, Katoličanstvo u Hrvata, Kirgistan, Kiro Gligorov, Knin, Koalicija narodnog sporazuma, Komunistička država, Komunizam, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Konfederacija, Kordun, KOS, Kosovo, Krajnja ljevica, Kralj Tomislav, Latvija, Litva, Ljubljana, Mađari, Mađarska revolucija 1956., Maja Freundlich, Makedonci, Mate Boban, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Memorandum SANU, Mihail Gorbačov, Mika Špiljak, Miko Tripalo, Milan Babić (političar), Milan Kučan, Milan Martić, Milka Planinc, Milo Đukanović, Milutin Baltić, Momčilo Krajišnik, Momčilo Perišić, Momir Bulatović, Mostar, Nacija, Nacional, Nacionalizam, Nagazne mine, NATO, Nebeska Srbija, Nezavisna Država Hrvatska, Nijaz Duraković, Norveška, Obrana Dubrovnika, Odcjepljenje, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Okupacija, Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990., Operacija Bljesak, Operacija Oluja, Opsada Bihaća, Opsada Sarajeva, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Ovčara, Peščenica – Žitnjak, Plan Z-4, Podunavlje, Pokolj u Ahmićima, Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991., Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991., Pokolj u Bijeljini, Pokolj u Dalju, Pokolj u Gospiću, Pokolj u Križančevu Selu, Pokolj u Lovasu, Pokolj u Prijedoru, Pokolj u Stupnom Dolu, Pokolj u Višegradu, Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991., Pokolji u Foči, Politika (novine), Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu, Potemkinova sela, Praško proljeće, Predsjedništvo SFRJ, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Prosvjedi na Kosovu 1981., Psihološki rat, Radničko samoupravljanje, Radovan Karadžić, Raketiranje Banskih dvora, Raketiranje Zagreba 1995., Raspad SSSR-a, Rat na Kosovu, Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Sloveniji, Ratko Mladić, Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990., Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Sabirni logor Omarska, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Savez reformskih snaga Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Savezno izvršno vijeće, Savka Dabčević-Kučar, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Slaven Letica, Slavonija, Slobodan Milošević, Slobodna Dalmacija, Slovenci, Slovenija, Slučaj "Selotejp", Smrt Josipa Broza Tita, Smrt Jugoslavije, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Makedonija, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Sovjetski Savez, Srbi, Srbija, Srebrenica, Srijem, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Srpska demokratska stranka, Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina), Srpska pravoslavna Crkva, Srpski mit o Kosovu, Stanko Stojčević, Status quo, Stipe Šuvar, Stjepan Kljuić, Stjepan Mesić, Stjepan Radić, Stranka demokratske akcije, Sukobi u Makedoniji 2001., Svetozar Marović, Tenerife, Teritorijalna obrana, The New York Times, Titoizam, TO, Tomislavgrad, Trg bana Jelačića (Zagreb), Trgovina, Ubojstva Srba u Sisku 1991. – 1992., Ubojstva u Pakračkoj Poljani, Ubojstva u Sijekovcu, Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu, Ujedinjeni narodi, Ujedinjenje Njemačke, UNESCO, UNPROFOR, Ustav druge Jugoslavije, Ustav Republike Hrvatske, Uvoz, Vasil Tupurkovski, Večernji list, Velika Srbija, Velikosrpska agresija 1990-ih, Višestranački sustav, Vjera, Vjesnik, Vladimir Bakarić, Vladimir Iljič Lenjin, Vojska Republike Srpske, Vojvodina, Washingtonski sporazum (1994.), Zagreb, Zastava Republike Hrvatske, Zdravko Grebo, Zdravko Tomac, Zelena akcija, Zračna luka Jože Pučnika Ljubljana, 10. listopada, 10. prosinca, 11. kongres SKH, 11. prosinca, 11. srpnja, 14. izvanredni kongres SKJ, 15. siječnja, 17. lipnja, 17. listopada, 1970-ih, 1971., 1973., 1977., 1978., 1979., 1980-ih, 1980., 1981., 1986., 1988., 1989., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1998., 2005., 2007., 2009., 2010., 24. rujna, 25. svibnja, 27. lipnja, 28. lipnja, 28. veljače, 29. veljače, 3. ožujka, 6. listopada, 6. srpnja, 8. listopada. Proširite indeks (299 više) » « Stisni indeks

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Albanci · Vidi više »

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Novi!!: Raspad SFRJ i Aleksandar Ranković · Vidi više »

Alija Izetbegović

Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.

Novi!!: Raspad SFRJ i Alija Izetbegović · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Američki dolar · Vidi više »

Amfilohije Radović

Amfilohije Radović Amfilohije (Risto) Radović (Donja Morača, 7. siječnja 1938. – Podgorica, 30. listopada 2020.) je bio mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne Crkve.

Novi!!: Raspad SFRJ i Amfilohije Radović · Vidi više »

Amnesty International

Amnesty International (skr. AI) je nevladina organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava.

Novi!!: Raspad SFRJ i Amnesty International · Vidi više »

Andrija Hebrang (otac)

Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.

Novi!!: Raspad SFRJ i Andrija Hebrang (otac) · Vidi više »

Ante Gotovina

Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ante Gotovina · Vidi više »

Ante Marković

Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ante Marković · Vidi više »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ante Starčević · Vidi više »

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Antibirokratska revolucija · Vidi više »

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Novi!!: Raspad SFRJ i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Raspad SFRJ i Austrija · Vidi više »

Autokracija

Autokracija (starogrč. αυτοκρατία, autos.

Novi!!: Raspad SFRJ i Autokracija · Vidi više »

Šumadija

Šumadija Šumadija je zemljopisno područje u Srbiji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Šumadija · Vidi više »

Žarko Domljan

Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.

Novi!!: Raspad SFRJ i Žarko Domljan · Vidi više »

Željezna zavjesa

Željezna zavjesa kako ju je opisao Churchill 1946. Željezna zavjesa (eng. Iron Curtain, rus. Железный занавес) popularan je izraz koji se koristio za graničnu liniju koja je dijelila Europu u dva odvojena politička bloka; na jednoj strani bio je blok istočnoeuropskih zemalja na čelu sa Sovjetskim Savezom, a drugi su blok predstavljale zapadnoeuropske zemlje te Grčka i nepristrana Jugoslavija koje su bile u interesnoj sferi Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Raspad SFRJ i Željezna zavjesa · Vidi više »

Željko Ražnatović

Željko Ražnatović (nadimak Arkan) (Brežice, 17. travnja 1952. – Beograd, 15. siječnja 2000.) bio je srpski kriminalac, ratni zločinac i ratni profiter.

Novi!!: Raspad SFRJ i Željko Ražnatović · Vidi više »

Žepa

Žepa, naseljeno mjesto na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, odnosno entiteta Republike Srpske, u sastavu općine Rogatica.

Novi!!: Raspad SFRJ i Žepa · Vidi više »

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Novi!!: Raspad SFRJ i Balvan-revolucija · Vidi više »

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Novi!!: Raspad SFRJ i Baranja · Vidi više »

Bartolomejska noć

''Bartolomejska noć'', slika francuskog hugenotskog slikara Françoisa Duboisa (oko 1572. – 84.) Bartolomejska noć (naziva se i "krvavim pariškim pirom") označava noć uoči dana svetog Bartolomeja (24. kolovoza 1572. godine) kada je francuska kraljica Katarina Medici organizirala pokolj istaknutih hugenota (francuskih protestanata) koji su izvršili katolici, a po naredbi svog sina Karla IX., tadašnjeg kralja Francuske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bartolomejska noć · Vidi više »

BBC

BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.

Novi!!: Raspad SFRJ i BBC · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Raspad SFRJ i Beograd · Vidi više »

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Novi!!: Raspad SFRJ i Berlinski zid · Vidi više »

Bijeljina

Bijeljina je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske, BiH.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bijeljina · Vidi više »

Biljana Plavšić

Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja 1930.) bosanskohercegovačka je političarka i sveučilišna profesorica srpskog podrijetla.

Novi!!: Raspad SFRJ i Biljana Plavšić · Vidi više »

Bitka za Gospić

Bitka za Gospić je bila jedna od bitaka za strateški važni gradić Gospić koji se nalazio na važnoj cestovnoj i željezničkoj prometnici koja je povezivala hrvatski sjever i jug.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bitka za Gospić · Vidi više »

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bitka za Vukovar · Vidi više »

Bleiburg (grad)

Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bleiburg (grad) · Vidi više »

Blokada

Blokada je aktivnost kojom se prinudno prekida (djelomično ili potpuno) protok namirnica, robe, ratnog materijala ili komunikacija u/iz određenog područja.

Novi!!: Raspad SFRJ i Blokada · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »

Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve

Bosne zahvaćen Bošnjačko-hrvatskim sukobom). U geostrateškom i geopolitičkom pogledu Travnik je iznimno važno čvorište.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve · Vidi više »

Bošnjaci

Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bošnjaci · Vidi više »

Bogić Bogićević

Bogić Bogićević Bogić Bogićević (Ugljevik, 15. svibnja 1953.) bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. svibnja 1989. do rujna 1991. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bogić Bogićević · Vidi više »

Borisav Jović

Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Borisav Jović · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Raspad SFRJ i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Branko Kostić

Branko Kostić (Rvaši kod Cetinja, 28. kolovoza 1939.), ekonomist i društveno-politički djelatnik SFR Jugoslavije i SR Crne Gore.

Novi!!: Raspad SFRJ i Branko Kostić · Vidi više »

Branko Mamula

Ulaz u bivšu "Mamulinu vilu" u Opatiji 1991. godine, na kojem piše ''Mamula is gone''. Branko Mamula (Slavsko Polje, kod Vrginmosta, 30. svibnja 1921. – Tivat, 19. listopada 2021.), admiral flote,August Kovačec, gl.

Novi!!: Raspad SFRJ i Branko Mamula · Vidi više »

Brežnjevljeva doktrina

Brežnjevljeva doktrina bila je sovjetska politička doktrina, koju je predstavio Leonid Brežnjev u govoru na Petome kongresu Poljske ujedinjene radničke partije, dana 13. studenoga 1968. Glasila je.

Novi!!: Raspad SFRJ i Brežnjevljeva doktrina · Vidi više »

Celestin Sardelić

Celestin Sardelić (Zagreb, 26. studenoga 1944. – Prižba, 16. kolovoza 2009.) In memoriam Celestin Sardelić, 17.

Novi!!: Raspad SFRJ i Celestin Sardelić · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Raspad SFRJ i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Novi!!: Raspad SFRJ i Crnogorci · Vidi više »

Dan državnosti (Hrvatska)

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Novi!!: Raspad SFRJ i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »

Danko Plevnik

Danko Plevnik (Karlovac, 12. ožujka 1951.), publicist, novinar, književni kritičar, esejist i geopopolitički analitičar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Danko Plevnik · Vidi više »

Davor Perinović

Davor Perinović (1949.), hrvatski bosanskohercegovački liječnik i osnivač Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Davor Perinović · Vidi više »

Daytonski sporazum

Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.

Novi!!: Raspad SFRJ i Daytonski sporazum · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Raspad SFRJ i Demokracija · Vidi više »

Dinar

Dinar je naziv valute u nekim, uglavnom arapskim, državama.

Novi!!: Raspad SFRJ i Dinar · Vidi više »

Diplomacija

Ujedinjeni narodi, sa sjedištem u New Yorku, su najveća međunarodna diplomatska organizacija. Diplomacija je pojam koji ima višestruka značenja, ali svima je zajedničko zadiranje u sferu međunarodnih odnosa i vanjske politike.

Novi!!: Raspad SFRJ i Diplomacija · Vidi više »

Dobrica Ćosić

Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.

Novi!!: Raspad SFRJ i Dobrica Ćosić · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Raspad SFRJ i Domovinski rat · Vidi više »

Dragutin Dimitrović

Dragutin Dimitrović (Zagreb, 2. srpnja 1949.Hrvatski leksikon A-K, natuknica Dragutin Dimitrović, Naklada leksikon, Zagreb, 1996. - 24. ožujka 2012.) je bivši hrvatski političar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Dragutin Dimitrović · Vidi više »

Društvo hrvatskih književnika

Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Društvo hrvatskih književnika · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Raspad SFRJ i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.

Novi!!: Raspad SFRJ i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »

Dušan Bilandžić

Dušan Bilandžić (Maljkovo kod Sinja, 20. srpnja 1924. - Zagreb, 4. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, akademik i političar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Dušan Bilandžić · Vidi više »

Dušan Dragosavac

Dušan Dragosavac (Vrebac kod Gospića, 1. prosinca 1919. – 21. prosinca 2014.), bio je hrvatski političar, sudionik Drugog svjetskog rata u partizanima.

Novi!!: Raspad SFRJ i Dušan Dragosavac · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Dubrovnik · Vidi više »

Edvard Kardelj

Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.

Novi!!: Raspad SFRJ i Edvard Kardelj · Vidi više »

Encyclopædia Britannica

Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.

Novi!!: Raspad SFRJ i Encyclopædia Britannica · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Raspad SFRJ i Estonija · Vidi više »

Etničko čišćenje

Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.

Novi!!: Raspad SFRJ i Etničko čišćenje · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Raspad SFRJ i Europska unija · Vidi više »

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Novi!!: Raspad SFRJ i Federacija · Vidi više »

Federacija Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.

Novi!!: Raspad SFRJ i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Filozofski fakultet u Zagrebu

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.

Novi!!: Raspad SFRJ i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Franjo Tuđman

Dr.

Novi!!: Raspad SFRJ i Franjo Tuđman · Vidi više »

Franko Simatović

Franko Simatović "Frenki" (Beograd, 1. travnja 1950.) bio je srbijanski obavještajac hrvatskog podrijetla, zapovjednik specijalnih snaga UDBe Srbije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Franko Simatović · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Genocid · Vidi više »

Genocid u Srebrenici

Potočari, 11. srpnja 2007. Bošnjaka Srebrenice koji čekaju na identifikaciju Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu su Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.

Novi!!: Raspad SFRJ i Genocid u Srebrenici · Vidi više »

Geopolitika

Geopolitika analizira odnose politike, povijesti i socijalne znanosti s geografijom.

Novi!!: Raspad SFRJ i Geopolitika · Vidi više »

Goražde

Goražde je grad i jedna od tri općine Bosansko-podrinjske županije Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Goražde · Vidi više »

Goran Hadžić

Hadžić 1992. godine. Goran Hadžić (Pačetin, Vinkovci, 7. rujna 1958. – Novi Sad, 12. srpnja 2016.), bio je političar srpske narodnosti u Hrvatskoj, osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Raspad SFRJ i Goran Hadžić · Vidi više »

Gospodarska kriza

Gospodarskom krizom se u zanosti o narodnom gospodarstvu naziva razdoblje značajnog negativnog razvoja u gospodarstvu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Gospodarska kriza · Vidi više »

Govor na Gazimestanu

Govor na Gazimestanu Slobodana Miloševića je održan prilikom proslave 600 godina Kosovske bitke 28. lipnja 1989. na Kosovu Polju.

Novi!!: Raspad SFRJ i Govor na Gazimestanu · Vidi više »

Grb Republike Hrvatske

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb, koji se nalazi na hrvatskoj zastavi.

Novi!!: Raspad SFRJ i Grb Republike Hrvatske · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Raspad SFRJ i Gruzija · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hercegovina · Vidi više »

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hladni rat · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvati · Vidi više »

Hrvati Bosne i Hercegovine

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska šutnja

40. godišnjice Hrvatskoga proljeća. Hrvatska šutnja je izraz koji se odnosi na potiskivanje hrvatskog nacionalnog identiteta u SFRJ već poslije 1948.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska šutnja · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska radiotelevizija

Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatsko državno pravo

Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »

Hrvatsko iseljeništvo

20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Hrvatsko proljeće · Vidi više »

Human Rights Watch

Logotip HRW-a Human Rights Watch (skr. HRW) je nevladina organizacija koja se zauzima za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

Novi!!: Raspad SFRJ i Human Rights Watch · Vidi više »

Ilok

Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ilok · Vidi više »

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Novi!!: Raspad SFRJ i Inflacija · Vidi više »

Investicija

Ulaganje ili latinizam Investicija je pojam s nekoliko povezanih značenja u ekonomiji i financijama.

Novi!!: Raspad SFRJ i Investicija · Vidi više »

Island

Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.

Novi!!: Raspad SFRJ i Island · Vidi više »

Istarski demokratski sabor

Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Istarski demokratski sabor · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Italija · Vidi više »

Ivan Aralica

Ivan Aralica (Puljane na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik i akademik.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ivan Aralica · Vidi više »

Ivan Stambolić

Ivan Stambolić, svibnja 1986., foto: Stevan Kragujević Ivan Stambolić (selo Brezova kod Ivanjice, 5. studenoga 1936. – Fruška Gora, 25. kolovoza 2000.), bivši visoki državni i partijski dužnosnik Srbije u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ivan Stambolić · Vidi više »

Ivan Zvonimir Čičak

Ivan Zvonimir Čičak (Zagreb, 10. kolovoza 1947.), hrvatski političar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ivan Zvonimir Čičak · Vidi više »

Ivica Račan

Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ivica Račan · Vidi više »

Ivo Banac

Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ivo Banac · Vidi više »

Ivo Josipović

Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ivo Josipović · Vidi više »

Ivo Latin

Ivo Latin (Ozalj, 1929. – Zagreb, 2. ožujka 2002.) bio je predsjednik Sabora i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ivo Latin · Vidi više »

Janez Drnovšek

Janez Drnovšek Janez Drnovšek (Celje, 17. svibnja 1950. – Zaplana, 23. veljače 2008.), slovenski političar i državnik.

Novi!!: Raspad SFRJ i Janez Drnovšek · Vidi više »

Janez Janša

Janez Janša (Grosuplje kraj Ljubljane, 17. rujna 1958. kao Ivan Janša), slovenski političar, predsjednik Vlade Republike Slovenije od 2004.

Novi!!: Raspad SFRJ i Janez Janša · Vidi više »

Josip Blažević

Fra Josip Blažević (Šiškovci, Vinkovci, 16. ožujka 1969.), Vijesti.

Novi!!: Raspad SFRJ i Josip Blažević · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Raspad SFRJ i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Manolić

Josip Manolić (Kalinovac kraj Đurđevca, 22. ožujka 1920.), hrvatski (prije jugoslavenski) političar, drugi predsjednik Vlade Republike Hrvatske, a prvi u Republici Hrvatskoj, prvi predsjednik Županijskog doma Hrvatskog sabora, partizanski borac u Drugom svjetskom ratu, hrvatski obavještajac i bivši visokopozicionirani pripadnik UDBA-e.

Novi!!: Raspad SFRJ i Josip Manolić · Vidi više »

Josip Vrhovec

Josip Vrhovec (Zagreb, 9. veljače 1926. — Zagreb, 15. veljače 2006.) bio je hrvatski partizan, ekonomist, novinar i političar SR Hrvatske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Josip Vrhovec · Vidi više »

Jovan Rašković

Jovan Rašković Jovan Rašković (Knin, 5. srpnja 1929. – Beograd, 29. srpnja 1992.) bio je psihijatar i političar iz Hrvatske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Jovan Rašković · Vidi više »

Jovica Stanišić

Jovica Stanišić (Ratkovo, 30. srpnja 1950.) bio je šef Resora državne bezbednosti tj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Jovica Stanišić · Vidi više »

Jugonostalgija

Zastava Jugoslavije u Mostaru, 2009. Jugonostalgija označava društveni fenomen u zemljama nastalim raspadom druge Jugoslavije, te sociološki pojam novijeg nadnevka.

Novi!!: Raspad SFRJ i Jugonostalgija · Vidi više »

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.

Novi!!: Raspad SFRJ i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Jugoslavenski dinar · Vidi više »

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Novi!!: Raspad SFRJ i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »

Jure Bilić

Jure Bilić (Makarska, 12. rujna 1922. – Zagreb, 27. siječnja 2006.) bio je hrvatski političar u SFR Jugoslaviji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Jure Bilić · Vidi više »

Kapital

Kapital je ekonomska vrijednost koja se ulaže u proizvodnju ili neku drugu ekonomsku djelatnost s osnovnom svrhom da se uveća, dakle da donese neku dobit.

Novi!!: Raspad SFRJ i Kapital · Vidi više »

Kapitalizam

Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.

Novi!!: Raspad SFRJ i Kapitalizam · Vidi više »

Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva

Karlo III. ili Charles III. (engleski: Charles III), rodnog imena Charles Philip Arthur George (London, 14. studenoga 1948.), kralj je Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih zemalja Commonwealtha.

Novi!!: Raspad SFRJ i Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Karlovac · Vidi više »

Katoličanstvo u Hrvata

Katedrala sv. Duje u Splitu, najstarija katedrala na svijetu.http://www.glas-koncila.hr/index.php?option.

Novi!!: Raspad SFRJ i Katoličanstvo u Hrvata · Vidi više »

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Kirgistan · Vidi više »

Kiro Gligorov

Kiro Gligorov Kiro Gligorov (Štip, 3. svibnja 1917. – Skopje, 1. siječnja 2012.), makedonski političar i prvi predsjednik neovisne Makedonije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Kiro Gligorov · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Knin · Vidi više »

Koalicija narodnog sporazuma

Koalicija narodnog sporazuma (KNS) bila je koalicija uglavnom umjerenih nacionalnih političkih stranaka u Hrvatskoj, oformljena prije prvih višestranačkih izbora 1990. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Koalicija narodnog sporazuma · Vidi više »

Komunistička država

Komunistička država je termin primjenjiv na države pod jednostranačkim vodstvom koje prate model marksizma-lenjinizma, ideologije koja postoji kao fuzija lenjinizma i političkih ideja Josifa Staljina.

Novi!!: Raspad SFRJ i Komunistička država · Vidi više »

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Novi!!: Raspad SFRJ i Komunizam · Vidi više »

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.

Novi!!: Raspad SFRJ i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Novi!!: Raspad SFRJ i Konfederacija · Vidi više »

Kordun

Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Kordun · Vidi više »

KOS

KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.

Novi!!: Raspad SFRJ i KOS · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Raspad SFRJ i Kosovo · Vidi više »

Krajnja ljevica

Krajnja ljevica, ponekad i ekstremna ljevica ili radikalna ljevica, naziv je za vrstu politike koja se na lijevo-desnom političkom spektru nalazi dalje lijevo od obične političke ljevice.

Novi!!: Raspad SFRJ i Krajnja ljevica · Vidi više »

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Kralj Tomislav · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Latvija · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Raspad SFRJ i Litva · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ljubljana · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Mađari · Vidi više »

Mađarska revolucija 1956.

Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.

Novi!!: Raspad SFRJ i Mađarska revolucija 1956. · Vidi više »

Maja Freundlich

Maja Freundlich (18. studenoga 1959.) je hrvatska novinarka, esejistica, glumica i političarka.

Novi!!: Raspad SFRJ i Maja Freundlich · Vidi više »

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Makedonci · Vidi više »

Mate Boban

Mate Boban (Sovići, Grude, 12. veljače 1940. – Mostar, 7. srpnja 1997.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Mate Boban · Vidi više »

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.

Novi!!: Raspad SFRJ i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Memorandum SANU · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Raspad SFRJ i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Mika Špiljak

Mika Špiljak Mika Špiljak (Odra kod Siska, 28. studenog 1916. – Zagreb, 18. svibnja 2007.) bio je hrvatski partizan, komunist i političar, a od 15. svibnja 1983. do 15. svibnja 1984. predsjednik Predsjedništva SFRJ.

Novi!!: Raspad SFRJ i Mika Špiljak · Vidi više »

Miko Tripalo

Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.

Novi!!: Raspad SFRJ i Miko Tripalo · Vidi više »

Milan Babić (političar)

Milan Babić (Kukar blizu Sinja, 26. veljače 1956. – Haag, 5. ožujka 2006.), pobunjenički srpski političar iz Hrvatske i osuđeni ratni zločinac.

Novi!!: Raspad SFRJ i Milan Babić (političar) · Vidi više »

Milan Kučan

Milan Kučan Milan Kučan (Križevci, 14. siječnja 1941.) slovenski je političar i državnik.

Novi!!: Raspad SFRJ i Milan Kučan · Vidi više »

Milan Martić

website.

Novi!!: Raspad SFRJ i Milan Martić · Vidi više »

Milka Planinc

Milka Planinc (Žitnić kod Drniša, 21. studenog 1924. – Zagreb, 7. listopada 2010.), sekretarka Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i sedma predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Milka Planinc · Vidi više »

Milo Đukanović

Milo Đukanović (Nikšić, Crna Gora, 15. veljače 1962.), crnogorski političar.

Novi!!: Raspad SFRJ i Milo Đukanović · Vidi više »

Milutin Baltić

Milutin Baltić (Donje Selište kod Gline, 2. prosinca 1920. – Zagreb, 27. listopada 2013.), hrvatski i jugoslavenski političar i predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske od 10. svibnja 1983. do 10.

Novi!!: Raspad SFRJ i Milutin Baltić · Vidi više »

Momčilo Krajišnik

Momčilo Krajišnik (srp. Момчило Крајишник; Sarajevo, 20. siječnja 1945. – Banja Luka, 15. rujna 2020.), bio je bosanskohercegovački političar srpskog podrijetla, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske.

Novi!!: Raspad SFRJ i Momčilo Krajišnik · Vidi više »

Momčilo Perišić

Momčilo Perišić (Koštunići, 22. svibnja 1944.), general-pukovnik VJ, bivši je načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je koordinirao vođenje agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Momčilo Perišić · Vidi više »

Momir Bulatović

Momir Bulatović (Beograd, 21. rujna 1956. – Kuči, 30. lipnja 2019.) je bivši predsjednik Crne Gore (1990. – 1998.) i Vlade Savezne Republike Jugoslavije (1998. – 2000.).

Novi!!: Raspad SFRJ i Momir Bulatović · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Raspad SFRJ i Mostar · Vidi više »

Nacija

Nacija je izraz koji označava skupinu ljudi koji dijele ili smatraju da dijele zajednički identitet odnosno nacionalnu svijest koja se temelji na određenim zajedničkim elementima kao što su jezik, vjeroispovijed, kultura, povijest i zajedničko podrijetlo.

Novi!!: Raspad SFRJ i Nacija · Vidi više »

Nacional

Nacional je hrvatski politički tjednik.

Novi!!: Raspad SFRJ i Nacional · Vidi više »

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Novi!!: Raspad SFRJ i Nacionalizam · Vidi više »

Nagazne mine

Nagazne mine Brinju Nagazne mine ime je za bojno razarajuću napravu koja se aktivira nagazom ili pritiskom nekog tijela ili vozila.

Novi!!: Raspad SFRJ i Nagazne mine · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Raspad SFRJ i NATO · Vidi više »

Nebeska Srbija

''Nebeska Srbija'', pravoslavna ikona. U donjem desnom kutu Draža Mihailović kao Kristov vojnik. Nebeska Srbija je jedan od ključnih mitova srpske nacionalne mitologije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Nebeska Srbija · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nijaz Duraković

Nijaz Duraković (Stolac, 1. siječnja 1949. – Sarajevo, 29. siječnja 2012.), bosanskohercegovački političar i istaknuti komunist bošnjačkog podrijetla, posljednji predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta SK BiH i prvi predsjednik SDP-a BiH.

Novi!!: Raspad SFRJ i Nijaz Duraković · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Raspad SFRJ i Norveška · Vidi više »

Obrana Dubrovnika

Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Obrana Dubrovnika · Vidi više »

Odcjepljenje

Secesija nasuprot disembraciji Odcjepljenje ili secesija (lat. secessio „odcjepljenje“) označava političko odvajanje pojedinih dijelova zemlje iz postojeće države radi stvranja nove suverene države.

Novi!!: Raspad SFRJ i Odcjepljenje · Vidi više »

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Novi!!: Raspad SFRJ i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ · Vidi više »

Okupacija

Okupacija je vojno djelovanje, u kojoj oružane snage jedne države vojnim sredstvima zauzimaju teritorij druge države.

Novi!!: Raspad SFRJ i Okupacija · Vidi više »

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.

Opći izbori u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini 1990. održani su 18. studenoga 1990. Izbori su bili su prvi višestranački i demokratski izbori nakon parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslaviji 1938., ali i jedini održani prije proglašenja neovisnosti.

Novi!!: Raspad SFRJ i Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990. · Vidi više »

Operacija Bljesak

Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.

Novi!!: Raspad SFRJ i Operacija Bljesak · Vidi više »

Operacija Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.

Novi!!: Raspad SFRJ i Operacija Oluja · Vidi više »

Opsada Bihaća

Okolica Bihaća bila je lokacija bitke tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Raspad SFRJ i Opsada Bihaća · Vidi više »

Opsada Sarajeva

Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.

Novi!!: Raspad SFRJ i Opsada Sarajeva · Vidi više »

Oružane snage Republike Hrvatske

Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.

Novi!!: Raspad SFRJ i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Osijek · Vidi više »

Ovčara

Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ovčara · Vidi više »

Peščenica – Žitnjak

Peščenica – Žitnjak gradska je četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.

Novi!!: Raspad SFRJ i Peščenica – Žitnjak · Vidi više »

Plan Z-4

Plan Z-4 naziv je za Nacrt sporazuma o Krajini, Slavoniji, Južnoj Baranji i Zapadnom Srijemu, kojeg su izradili veleposlanici zemalja Kontaktne skupine: SAD-a, Rusije, EZ-a i UN-a (koje su se sastajale u Zagrebu u ruskom veleposlanstvu od 22. ožujka 1994., stoga eng. Zagreb Four talks – Z-4) koji je predstavljen krajem siječnja 1995. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Plan Z-4 · Vidi više »

Podunavlje

VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).

Novi!!: Raspad SFRJ i Podunavlje · Vidi više »

Pokolj u Ahmićima

UN-ove mirovne snage skupljaju tijela iz Ahmića Razrušena džamija u Ahmićima, travanj 1993. Lokacija općine Vitez, u sklopu koje se nalaze Ahmići Pokolj u Ahmićima bio je ratni zločin koji su počinili pojedinci iz 4.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Ahmićima · Vidi više »

Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991.

Pokolj u Širokoj Kuli je ratni zločin kojeg su počinile maskirani lokalni pobunjeni Srbi (pripadnici četničkih formacija i milicije tzv. "SAO Krajine") nad Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991. · Vidi više »

Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.

Pokolj u Škabrnji bio je ratni zločin koji su počinile srpske snage u doba srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991. · Vidi više »

Pokolj u Bijeljini

Karta općine Bijeljine na karti Bosne i Hercegovine Pokolj u Bijeljini odnosi se na događaje 1. travnja 1992. kada su srpske paravojne postrojbe predvođene Arkanom upale u Bijeljinu i nasilno preuzele vlast u tom gradu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Bijeljini · Vidi više »

Pokolj u Dalju

Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Dalju · Vidi više »

Pokolj u Gospiću

Pokolj u Gospiću bio je ratni zločin koji se dogodio između 16.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Gospiću · Vidi više »

Pokolj u Križančevu Selu

Dio spomenika žrtvama Spomenik Spomenik Pokolj u Križančevu selu je naziv za događaje koji su započeli mjestu Križančevu Selu kod Viteza u srednjoj Bosni 22. i 23. prosinca 1993., i u kojima su pripadnici Armije BiH tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Središnjoj Bosni (listopad 1992. - ožujak 1994.) ubili znatan broj vojnika HVO i hrvatskih civila, a čitavo selo spalili do temelja.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Križančevu Selu · Vidi više »

Pokolj u Lovasu

Pokolj u Lovasu bio je ratni zločin.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Lovasu · Vidi više »

Pokolj u Prijedoru

Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine Pokolj u Prijedoru odnosi se na niz ubojstava i ratnih zločina, te etničko čišćenje od oko 5000 nesrpskih stanovnika koje su počinili JNA i srpska paravojska u okolici i u samom Prijedoru 1992. tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Prijedoru · Vidi više »

Pokolj u Stupnom Dolu

Pokolj u Stupnom Dolu bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HVO-a 23. listopada 1993. u Stupnom Dolu (Bosna i Hercegovina) kada su ubili između 31 i 38 Bošnjaka tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Stupnom Dolu · Vidi više »

Pokolj u Višegradu

Razrušena kuća u Višegradu nakon rata Preostale nagazne mine u okolici grada Višegradski most, s kojeg su bacani leševi Bošnjaka 1992. Lokacija općine Višegrad na karti Pokolj u Višegradu bio je ratni zločin kojeg su počinile srpske paravojne postrojbe na početku rata u Bosni i Hercegovini u proljeće 1992. kada je započeo cijeli niz etničkog čišćenja i masovnih ubojstava bošnjačkih civila u Višegradu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Višegradu · Vidi više »

Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991.

Pokolj u Voćinu 12.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolj u Voćinu 12. i 13. prosinca 1991. · Vidi više »

Pokolji u Foči

Područje Foče u BiHKampanja etničkog čišćenja u Foči niz je ratnih zločina kojeg su počinili vojni i civilni organi Republike Srpske za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pokolji u Foči · Vidi više »

Politika (novine)

Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Politika (novine) · Vidi više »

Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu

Popis masovnih ratnih zločina nad Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina u Domovinskom ratu. Lokacije na kojima su pronađene masovne grobnice u koje su velikosrpski agresori bacali tijela Hrvata i Hrvatima i Hrvatskoj odanim pripadnicima nacionalnih manjina.

Novi!!: Raspad SFRJ i Popis masovnih zločina nad Hrvatima u Domovinskom ratu · Vidi više »

Potemkinova sela

Potemkinova sela je fraza, koja označava nešto – što u stvarnosti ne postoji, već postoji samo kao privid i opsjena.

Novi!!: Raspad SFRJ i Potemkinova sela · Vidi više »

Praško proljeće

Stanovnici Praga pred sovjetskim tenkovima Praško proljeće (češki: Pražské jaro, slovački: Pražská jar) bilo je razdoblje političke liberalizacije u Čehoslovačkoj koje je počelo 5. siječnja 1968., a trajalo do 21. kolovoza iste godine kada je Sovjetski Savez sa svojim saveznicima iz Varšavskog pakta (izuzev Rumunjske) okupirao zemlju.

Novi!!: Raspad SFRJ i Praško proljeće · Vidi više »

Predsjedništvo SFRJ

Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.

Novi!!: Raspad SFRJ i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.

Novi!!: Raspad SFRJ i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »

Prosvjedi na Kosovu 1981.

Prosvjedi na Kosovu 1981. podrazumijevaju niz masovnih prosvjeda održanih na proljeće 1981. godine, kojima su kosovski Albanci zahtijevali da SAP Kosovo postane sedma republika SFRJ i da se Albancima prizna status kontitutivnog naroda u Jugoslaviji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Prosvjedi na Kosovu 1981. · Vidi više »

Psihološki rat

Propagandni letak JNA s pozivom na predaju pri velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku u Dubrovniku Propagandni letak JNA s pozivom građanima na pružanje otpora Hrvatskoj vojsci Psihološki rat ili psihološke operacije je oblik specijalnog rata usmjerenog na postizanje psiholoških učinaka u vlastitu korist.

Novi!!: Raspad SFRJ i Psihološki rat · Vidi više »

Radničko samoupravljanje

Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.

Novi!!: Raspad SFRJ i Radničko samoupravljanje · Vidi više »

Radovan Karadžić

Radovan Karadžić (srp.: Радован Караџић; Petnjica blizu Šavnika, Crna Gora, 19. lipnja 1945.), bosanskohercegovački političar, psihijatar, pjesnik i ratni zločinac srpske nacionalnosti.

Novi!!: Raspad SFRJ i Radovan Karadžić · Vidi više »

Raketiranje Banskih dvora

Raketiranje Banskih dvora označava zračni napad Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, 7. listopada 1991. godine tijekom Domovinskoga rata.

Novi!!: Raspad SFRJ i Raketiranje Banskih dvora · Vidi više »

Raketiranje Zagreba 1995.

Spomen ploča žrtvama napada u Zagrebu Raketiranje Zagreba označava dva raketna napada kasetnim bombama kojega su počinili 2.

Novi!!: Raspad SFRJ i Raketiranje Zagreba 1995. · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Raspad SFRJ i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Rat na Kosovu

Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.

Novi!!: Raspad SFRJ i Rat na Kosovu · Vidi više »

Rat u Bosni i Hercegovini

Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.

Novi!!: Raspad SFRJ i Rat u Sloveniji · Vidi više »

Ratko Mladić

Ratko Mladić (srp.: Ратко Младић; Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1942. osuđeni je ratni zločinac, zapovjednik jugoslavenskih snaga u Hrvatskoj, a poslije srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Županijski sud u Zadru zbog kaznenih djela ratnih zločina osudio je Ratka Mladića u odsutnosti na 20 godina zatvora. Dana 26. svibnja 2011. uhićen je u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Ratka Mladića osudio na kaznu doživotnoga zatvora, za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i za ratne zločin (po četiri točke) koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci Republike Srpske i u svrhu stvaranja Republike Srpske. Konačnom presudom u Haagu 8. lipnja 2021. potvrđena mu je prvostupanjska presuda, tj. kazna doživotnog zatvora.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ratko Mladić · Vidi više »

Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990.

Predaja oružja Teritorijalne obrane tadašnje SR Hrvatske „Jugoslavenskoj narodnoj armiji“ 1990.

Novi!!: Raspad SFRJ i Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. · Vidi više »

Republika Bosna i Hercegovina

Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Republika Srpska · Vidi više »

Republika Srpska Krajina

Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Republika Srpska Krajina · Vidi više »

Sabirni logor Omarska

Koncentracijski logor "Omarska" ili preciznije "Rudnik Omarska" bio je logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, s područja općine Prijedor u razdoblju svibanj - kolovoz 1992. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Sabirni logor Omarska · Vidi više »

Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Raspad SFRJ i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Savez reformskih snaga Jugoslavije

Savez reformskih snaga Jugoslavije (SRSJ) je bila politička stranka u bivšoj SFR Jugoslaviji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Savez reformskih snaga Jugoslavije · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: Raspad SFRJ i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Savezno izvršno vijeće

Novom Beogradu. Savezno izvršno vijeće je bilo izvršni organ Savezne narodne skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Savezno izvršno vijeće · Vidi više »

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Novi!!: Raspad SFRJ i Savka Dabčević-Kučar · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Raspad SFRJ i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Slaven Letica

Slaven Letica (Podgora, 28. lipnja 1947. – Zagreb, 25. listopada 2020.) bio je hrvatski sociolog, kolumnist, publicist, političar i sveučilišni profesor.

Novi!!: Raspad SFRJ i Slaven Letica · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Slavonija · Vidi više »

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Novi!!: Raspad SFRJ i Slobodan Milošević · Vidi više »

Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Slobodna Dalmacija · Vidi više »

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Slovenci · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Raspad SFRJ i Slovenija · Vidi više »

Slučaj "Selotejp"

Slučaj "Selotejp" bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HV-a kada su ubili desetak Srba u Osijeku 1991. tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Raspad SFRJ i Slučaj "Selotejp" · Vidi više »

Smrt Josipa Broza Tita

Pogrebna povorka kroz Beograd. Kuća cvijeća, Titov mauzolej. Titov grob unutar mauzoleja. Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, preminuo je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, u 15:05.

Novi!!: Raspad SFRJ i Smrt Josipa Broza Tita · Vidi više »

Smrt Jugoslavije

Smrt Jugoslavije (eng. The Death of Yugoslavia) je dokumentarni serijal koju je napravio BBC 1995., kao i ime knjige koju su napisali Allan Little i Laura Silber po kojoj je serijal snimljen.

Novi!!: Raspad SFRJ i Smrt Jugoslavije · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Socijaldemokratska stranka Hrvatske

Socijaldemokratska stranka Hrvatske – SDSH (također Hrvatska socijaldemokratska stranka), kasnije poznata i pod nazivom Socijaldemokrati Hrvatske (SDH), je bila samostalna i demokratska politička organizacija koja je djelovala u Republici Hrvatskoj do travnja 1994. Smatrala se za stranku lijevoga centra.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijaldemokratska stranka Hrvatske · Vidi više »

Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo

Položaj SAP Kosova u SFRJ Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo bila je pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Socijalistička Republika Makedonija

Zastava SR MakedonijeSocijalistička Republika Makedonija (SR Makedonija, SRM) je bivša jugoslavenska republika.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Makedonija · Vidi više »

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Socijalizam · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Raspad SFRJ i Srbi · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Srbija · Vidi više »

Srebrenica

Srebrenica je grad i općina u Republici Srpskoj, BiH.

Novi!!: Raspad SFRJ i Srebrenica · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Srijem · Vidi više »

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Srpska demokratska stranka

* Srpska demokratska stranka (Hrvatska).

Novi!!: Raspad SFRJ i Srpska demokratska stranka · Vidi više »

Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)

Srpska demokratska stranka (SDS; srp. Српска демократска странка, skraćeno: СДС) je konzervativna stranka Srba Bosne i Hercegovine koja je osnovana u lipnju 1990., kada su osnivane ostale nacionalne stranke u BiH.

Novi!!: Raspad SFRJ i Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina) · Vidi više »

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Srpski mit o Kosovu

Kosovski mit ili kosovski kult je jedan od ključnih srpskih političkih mitova, koji čini osnovu srpskog nacionalnog identiteta i "atomsku jezgru srpskog nacionalizma".

Novi!!: Raspad SFRJ i Srpski mit o Kosovu · Vidi više »

Stanko Stojčević

Stanko Stojčević (Miljanovac, Daruvar, 27. listopada 1929. – Zagreb, 24. siječnja 2009.), hrvatski političar iz redova srpske nacionalnosti.

Novi!!: Raspad SFRJ i Stanko Stojčević · Vidi više »

Status quo

Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.

Novi!!: Raspad SFRJ i Status quo · Vidi više »

Stipe Šuvar

Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.

Novi!!: Raspad SFRJ i Stipe Šuvar · Vidi više »

Stjepan Kljuić

Stjepan Kljuić (Sarajevo, 19. prosinca 1939.) je hrvatski i bosanskohercegovački novinar, političar, pisac i ratni član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Stjepan Kljuić · Vidi više »

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).

Novi!!: Raspad SFRJ i Stjepan Mesić · Vidi više »

Stjepan Radić

Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.

Novi!!: Raspad SFRJ i Stjepan Radić · Vidi više »

Stranka demokratske akcije

Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Stranka demokratske akcije · Vidi više »

Sukobi u Makedoniji 2001.

Kratkotrajni rat u Republici Makedoniji započeo je gerilskom aktivnošću albanske separatističke grupe, "Oslobodilačke nacionalne vojske" početkom 2001. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Sukobi u Makedoniji 2001. · Vidi više »

Svetozar Marović

Svetozar Marović Svetozar Marović (Kotor, 31. ožujka 1955.) bio je od 2003. do 2006. jedini predsjednik Državne Zajednice Srbija i Crna Gora.

Novi!!: Raspad SFRJ i Svetozar Marović · Vidi više »

Tenerife

Tenerife je španjolski otok i najveći je u skupini Kanarskog otočja.

Novi!!: Raspad SFRJ i Tenerife · Vidi više »

Teritorijalna obrana

Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Teritorijalna obrana · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Raspad SFRJ i The New York Times · Vidi više »

Titoizam

Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet.

Novi!!: Raspad SFRJ i Titoizam · Vidi više »

TO

*Teritorijalna obrana.

Novi!!: Raspad SFRJ i TO · Vidi više »

Tomislavgrad

Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Raspad SFRJ i Tomislavgrad · Vidi više »

Trg bana Jelačića (Zagreb)

Trg bana Josipa Jelačića Trg bana Josipa Jelačića iz 1866. godine Trg bana Josipa Jelačića glavni je zagrebački trg.

Novi!!: Raspad SFRJ i Trg bana Jelačića (Zagreb) · Vidi više »

Trgovina

Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).

Novi!!: Raspad SFRJ i Trgovina · Vidi više »

Ubojstva Srba u Sisku 1991. – 1992.

U Sisku je 1991. i 1992., u vrijeme Domovinskog rata, nestalo ili ubijeno otprilike 100-injak građana srpske nacionalnosti.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ubojstva Srba u Sisku 1991. – 1992. · Vidi više »

Ubojstva u Pakračkoj Poljani

Ubojstva u Pakračkoj Poljani označavaju ratni zločin koji su počinile hrvatske paravojne postrojbe Tomislava Merčepa koje su ubile između 20-ak i 100-injak uglavnom srpskih, ali i hrvatskih civila u polju kraj Pakraca od listopada 1991. do ožujka 1992. tijekom Domovinskog rata.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ubojstva u Pakračkoj Poljani · Vidi više »

Ubojstva u Sijekovcu

Dana 26. i 27. ožujka 1992., Armija BiH, Hrvatske obrambene snage i vojska iz Hrvatske su ušle u Sijekovac, maleno selo kraj Bosanskog Broda, nakon čega je nastao sukob.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ubojstva u Sijekovcu · Vidi više »

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (kratica: UJDI) je bila jugoslavenska politička stranka ekstremno lijevog usmjerenja.

Novi!!: Raspad SFRJ i Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjenje Njemačke

1815.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ujedinjenje Njemačke · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i UNESCO · Vidi više »

UNPROFOR

UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.

Novi!!: Raspad SFRJ i UNPROFOR · Vidi više »

Ustav druge Jugoslavije

Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ustav druge Jugoslavije · Vidi više »

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Novi!!: Raspad SFRJ i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »

Uvoz

Uvoz naziv je za uvoz proizvoda, usluga ili poslovnih subjekata koji dolaze izvan države.

Novi!!: Raspad SFRJ i Uvoz · Vidi više »

Vasil Tupurkovski

Vasil Tupurkovski (mak. Васил Тупурковски; Skoplje, 8. travnja 1951.) je makedonski političar, pravnik i bivši član predsjedništva SFRJ.

Novi!!: Raspad SFRJ i Vasil Tupurkovski · Vidi više »

Večernji list

Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Večernji list · Vidi više »

Velika Srbija

Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.

Novi!!: Raspad SFRJ i Velika Srbija · Vidi više »

Velikosrpska agresija 1990-ih

Velikosrpska agresija je naziv koji objedinjuje Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini koji su se istovremeno odvijali na integriranom bojištu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Velikosrpska agresija 1990-ih · Vidi više »

Višestranački sustav

Višestranački sustav (također i višestranački režim ili višestranačje) je vrsta parlamentarog sustava u kojem se više stranaka natječe putem izbora za sudjelovanje u vlasti.

Novi!!: Raspad SFRJ i Višestranački sustav · Vidi više »

Vjera

Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.

Novi!!: Raspad SFRJ i Vjera · Vidi više »

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Novi!!: Raspad SFRJ i Vjesnik · Vidi više »

Vladimir Bakarić

Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.

Novi!!: Raspad SFRJ i Vladimir Bakarić · Vidi više »

Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.

Novi!!: Raspad SFRJ i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »

Vojska Republike Srpske

Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.

Novi!!: Raspad SFRJ i Vojska Republike Srpske · Vidi više »

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Novi!!: Raspad SFRJ i Vojvodina · Vidi više »

Washingtonski sporazum (1994.)

Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.

Novi!!: Raspad SFRJ i Washingtonski sporazum (1994.) · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Raspad SFRJ i Zagreb · Vidi više »

Zastava Republike Hrvatske

Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.

Novi!!: Raspad SFRJ i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »

Zdravko Grebo

Zdravko Grebo (Mostar, 30. srpnja 1947. – Sarajevo, 29. siječnja 2019.), bosanskohercegovačkije pravnik, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, te javni zagovarač REKOM-a u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Raspad SFRJ i Zdravko Grebo · Vidi više »

Zdravko Tomac

Zdravko Tomac (Garčin, 24. svibnja 1937. – Zagreb, 4. siječnja 2020.), bio je hrvatski političar i pisac.

Novi!!: Raspad SFRJ i Zdravko Tomac · Vidi više »

Zelena akcija

Zelena akcija (ZA), nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana i građanki za zaštitu okoliša.

Novi!!: Raspad SFRJ i Zelena akcija · Vidi više »

Zračna luka Jože Pučnika Ljubljana

Zračna luka Jože Pučnika Ljubljana (Zračna luka Brnik ili Aerodrom Ljubljana) je glavna i najveća zračna luka u centralnoj Sloveniji.

Novi!!: Raspad SFRJ i Zračna luka Jože Pučnika Ljubljana · Vidi više »

10. listopada

10.

Novi!!: Raspad SFRJ i 10. listopada · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Raspad SFRJ i 10. prosinca · Vidi više »

11. kongres SKH

11.

Novi!!: Raspad SFRJ i 11. kongres SKH · Vidi više »

11. prosinca

11.

Novi!!: Raspad SFRJ i 11. prosinca · Vidi više »

11. srpnja

11.

Novi!!: Raspad SFRJ i 11. srpnja · Vidi više »

14. izvanredni kongres SKJ

14.

Novi!!: Raspad SFRJ i 14. izvanredni kongres SKJ · Vidi više »

15. siječnja

15.

Novi!!: Raspad SFRJ i 15. siječnja · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Raspad SFRJ i 17. lipnja · Vidi više »

17. listopada

17.

Novi!!: Raspad SFRJ i 17. listopada · Vidi više »

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1970-ih · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1971. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1973. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1977. · Vidi više »

1978.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1978. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1979. · Vidi više »

1980-ih

250px.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1980-ih · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1981. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1989. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1992. · Vidi više »

1993.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1993. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1994. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1995. · Vidi više »

1996.

Bez opisa.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1996. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Raspad SFRJ i 1998. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Raspad SFRJ i 2005. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Raspad SFRJ i 2007. · Vidi više »

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Raspad SFRJ i 2009. · Vidi više »

2010.

2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.

Novi!!: Raspad SFRJ i 2010. · Vidi više »

24. rujna

24.

Novi!!: Raspad SFRJ i 24. rujna · Vidi više »

25. svibnja

25.

Novi!!: Raspad SFRJ i 25. svibnja · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Raspad SFRJ i 27. lipnja · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: Raspad SFRJ i 28. lipnja · Vidi više »

28. veljače

28.

Novi!!: Raspad SFRJ i 28. veljače · Vidi više »

29. veljače

29.

Novi!!: Raspad SFRJ i 29. veljače · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Raspad SFRJ i 3. ožujka · Vidi više »

6. listopada

6.

Novi!!: Raspad SFRJ i 6. listopada · Vidi više »

6. srpnja

6.

Novi!!: Raspad SFRJ i 6. srpnja · Vidi više »

8. listopada

8.

Novi!!: Raspad SFRJ i 8. listopada · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Jugoslavenski ratovi.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni