Ravnoteža (mehanika) i Statika

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Ravnoteža (mehanika) i Statika

Ravnoteža (mehanika) vs. Statika

Stabilna ravnoteža. Labilna ravnoteža. Indiferentna ravnoteža. momenata sile je nula. Ravnoteža je stanje odnosno odnos u kojem su sve sile koje djeluju na nešto (neki predmet ili sustav) međusobno neutralizirane, u potpunosti ili u mjeri takvoj da se promatrani objekt ne pomiče unutar referentnog sustava. Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Brzina i Ravnoteža (mehanika) · Brzina i Statika · Vidi više »

Charles-Augustin de Coulomb

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. Coulombovo torziono njihalo ili torzijska vaga. Trenje na vodoravnoj (horizontalnoj) podlozi. Charles-Augustin de Coulomb (Angoulême, 14. lipnja 1736. – Pariz, 23. kolovoza 1806.), francuski fizičar.

Charles-Augustin de Coulomb i Ravnoteža (mehanika) · Charles-Augustin de Coulomb i Statika · Vidi više »

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Fluid i Ravnoteža (mehanika) · Fluid i Statika · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Geometrija i Ravnoteža (mehanika) · Geometrija i Statika · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Grčki jezik i Ravnoteža (mehanika) · Grčki jezik i Statika · Vidi više »

Jednadžba

Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.

Jednadžba i Ravnoteža (mehanika) · Jednadžba i Statika · Vidi više »

Jednoliko pravocrtno gibanje

Tokarenje obratka gdje se gibanje tokarskog noža često promatra kao jednoliko pravocrtno gibanje. Jednoliko pravocrtno gibanje ili jednoliko gibanje po pravcu je gibanje tijela bez ubrzanja ili akceleracije.

Jednoliko pravocrtno gibanje i Ravnoteža (mehanika) · Jednoliko pravocrtno gibanje i Statika · Vidi više »

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Krutine i Ravnoteža (mehanika) · Krutine i Statika · Vidi više »

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Mehanika i Ravnoteža (mehanika) · Mehanika i Statika · Vidi više »

Mehanika fluida

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak se povećava s dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. hidraulične preše. Torricellijev zakon istjecanja. Bernoullijeva jednadžba: kondenzacija vidljiva na gornjoj površini krila zrakoplova Airbus A340 uzrokovana padom temperature koja nastaje zbog pada tlaka. Preklopna zapornica na Brani Arrowrock (SAD). Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatiku, hidrodinamiku i aerodinamiku.

Mehanika fluida i Ravnoteža (mehanika) · Mehanika fluida i Statika · Vidi više »

Moment sile

trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.

Moment sile i Ravnoteža (mehanika) · Moment sile i Statika · Vidi više »

Newtonovi zakoni gibanja

latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.

Newtonovi zakoni gibanja i Ravnoteža (mehanika) · Newtonovi zakoni gibanja i Statika · Vidi više »

Nosač

Izrada glavnog nosača za generator pare. Izrada glavnog nosača za generator pare. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan. Nosač, ili točnije rečeno građevni nosač, je nosivi sklop koji prenosi opterećenje preko jednog ili više raspona na potpore (ležaje).

Nosač i Ravnoteža (mehanika) · Nosač i Statika · Vidi više »

Oslonac

vijka (ručica) na nepomični cilindrični zglob postolja. normale na tangencijalnu ravninu kroz dodirnu točku. Uže prebačeno preko koloture, mijenja se samo pravac sile \scriptstyle \vec F u užetu, dok iznos sile ostaje isti. Reakcija veze \scriptstyle \vec R uvijek je usmjerena suprotno pravcu i smjeru u kojem veza sprječava gibanje tijela. Oslonac ili veza u statici (mehanici) je mehanički ili fizički dio (uređaj) koji ograničava ili sprječava gibanje nekog tijela.

Oslonac i Ravnoteža (mehanika) · Oslonac i Statika · Vidi više »

Potencijalna energija

Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. opruge ''x''. luka. Potencijalna energija (oznaka Ep) je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru ili zbog dobivenih elastičnih deformacija (na primjer rastegnuta ili stisnuta opruga, savijeni štap i slično).

Potencijalna energija i Ravnoteža (mehanika) · Potencijalna energija i Statika · Vidi više »

Rezultanta

Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga. Rezultanta (njem. Resultante "Tehnička enciklopedija", glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987. Rezultanta je vektor koji nastaje zbrajanjem više vektora (komponenata). Rezultanta sila je ona sila koja ima isti učinak kao i sve sile koje zajednički djeluju na sustav.

Ravnoteža (mehanika) i Rezultanta · Rezultanta i Statika · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Ravnoteža (mehanika) i Sila · Sila i Statika · Vidi više »

Spreg sila

momenta sile (gore) i sprega sile (dolje). Spreg sila. Spreg sila ili par sila predstavlja dvije sile F i –F međusobno paralelne, suprotno usmjerene, jednake po vrijednosti i s razmakom između hvatišta.

Ravnoteža (mehanika) i Spreg sila · Spreg sila i Statika · Vidi više »

Statička neodređenost

oslonca (veze). Statička neodređenost je pojam koji se koristi u statici kod rješavanja zadataka o ravnoteži tijela ili neke neslobodne čestice.

Ravnoteža (mehanika) i Statička neodređenost · Statika i Statička neodređenost · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Ravnoteža (mehanika) i Tijelo (fizika) · Statika i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Ravnoteža (mehanika) i Trenje · Statika i Trenje · Vidi više »

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Ravnoteža (mehanika) i Ubrzanje · Statika i Ubrzanje · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Ravnoteža (mehanika) i Vektor · Statika i Vektor · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Ravnoteža (mehanika) i Zemlja · Statika i Zemlja · Vidi više »