Sličnosti između Razavi Horasan i Veliki Horasan
Razavi Horasan i Veliki Horasan imaju 74 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Abasidi, Afšaridsko Carstvo, Afganistan, Ahemenidsko Carstvo, Arapi, Avesta, Avestički jezik, Šahname, Baludži, Britansko Carstvo, Dašt-e Kavir, Džingis-kan, Drago kamenje, Firdusi, Gaznavidsko Carstvo, Geograf, Herat, Horasan (pokrajina), Horezmijsko Carstvo, Indija, Iran, Iranska mitologija, Iranske pokrajine, Iranski narodi, Islam, Jugozapadna Azija, Kaspijsko jezero, Kurdi, Luri, Medijsko Carstvo, ..., Merv, Mongoli, Mongolsko Carstvo, Nasirudin Tusi, Nišapur, Nomadi, Paštunci, Pakistan, Partija (pokrajina), Partsko Carstvo, Perzijanci, Perzijska književnost, Perzijski jezik, Povijest Irana, Rusko Carstvo, Safaridsko Carstvo, Safavidi, Samanidsko Carstvo, Sarahs, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satrap, Seldžuci, Skiti, Srednja Azija, Srednji vijek, Stari vijek, Sufizam, Tahiridsko Carstvo, Timur, Timuridsko Carstvo, Turkijski narodi, Turkmeni, Turkmenistan, Uzbeci, Veliki Iran, Zarathuštra, Zoroastrizam, 10. stoljeće, 13. stoljeće, 14. stoljeće, 1500., 2. tisućljeće, 2. tisućljeće pr. Kr., 2004.. Proširite indeks (44 više) »
Abasidi
Abasidski kalifat 850. godine Abasidi (arapski: العبّاسيّون, fonetski: Abbāsīyūn) su vladari iz arapske dinastije koja je vladala u Bagdadu od 750. do 1258. i od 1261. do 1517. godine, dakle tijekom 764 godina s jednim kratkim prekidom.
Abasidi i Razavi Horasan · Abasidi i Veliki Horasan ·
Afšaridsko Carstvo
Afšaridsko Carstvo (perz. سلسله افشار) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod afšaridskom dinastijom.
Afšaridsko Carstvo i Razavi Horasan · Afšaridsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Razavi Horasan · Afganistan i Veliki Horasan ·
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Ahemenidsko Carstvo i Razavi Horasan · Ahemenidsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Arapi i Razavi Horasan · Arapi i Veliki Horasan ·
Avesta
Jasna 28.1. Avesta je zbirka zoroastrijskih svetih tekstova sastavljenih na avestičkom jeziku, a za zoroastrijance predstavlja jednaku važnost kao i Biblija za kršćane ili Kuran za muslimane.
Avesta i Razavi Horasan · Avesta i Veliki Horasan ·
Avestički jezik
Yasna 28.1, Ahunavaiti Gatha (Bodleian MS J2). Avestički jezik (pazend; ISO 639-3: ave), izumrli drevni jezik iz Irana, jedan od 87 iranskih jezika, šire indoiranske skupine, unutar koje čini posebnu podskupinu.
Avestički jezik i Razavi Horasan · Avestički jezik i Veliki Horasan ·
Šahname
Naslovnica Šahname Šahname ili Knjiga kraljeva (perz. شاهنامه) nacionalni je ep Irana čiji je autor Firdusi (940./941. – 1020.) Šahname se bavi poviješću i mitologijom drevne Perzije prije pojave i ekspanzije islama (7. stoljeće).
Šahname i Razavi Horasan · Šahname i Veliki Horasan ·
Baludži
Baludži Beludži (Baludži, Baluči) narod iranske jezične porodice, ali nejasnog porijekla, nastanjen na području Beludžistana koje se proteže u Iranu i Pakistanu, te susjednom Afganistanu.
Baludži i Razavi Horasan · Baludži i Veliki Horasan ·
Britansko Carstvo
Kasnija zastava Britanskoga Carstva Britansko Carstvo 1921. godine Britansko Carstvo je naziv za zajednicu dominiona, kolonija, protektorata, mandata i drugih ovisnih područja kojima je upravljalo Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske.
Britansko Carstvo i Razavi Horasan · Britansko Carstvo i Veliki Horasan ·
Dašt-e Kavir
Zemljovid Irana s prikazanom pustinjom Dašt-e Kavir satelitska snimka) Naslage soli Dašt-e Kavir (perz. دشت كوير, poznata i kao Kavir-e Namak ili Velika slana pustinja) je velika pustinja smještena u središnjem dijelu Iranske visoravni.
Dašt-e Kavir i Razavi Horasan · Dašt-e Kavir i Veliki Horasan ·
Džingis-kan
'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.
Džingis-kan i Razavi Horasan · Džingis-kan i Veliki Horasan ·
Drago kamenje
Razne vrste dragog kamenja Dragulji ili drago kamenje su minerali prirodnog podrijetla koji su izuzetni po ljepoti i rijetkosti.
Drago kamenje i Razavi Horasan · Drago kamenje i Veliki Horasan ·
Firdusi
Ferdusijeva grobnica u Tusu. Firdusi, pravog imena Hakīm Abu'l-Qāsim Firdawsī Tūsī (na perzijskom:حکیمابوالقاسمفردوسی توسی) je poznati perzijski pjesnik, autor epa Šahnama (u prijevodu Knjiga kraljeva), koji je nacionalni ep Irana i mnogih drugih zajednica koje govore perzijskim jezikom.
Firdusi i Razavi Horasan · Firdusi i Veliki Horasan ·
Gaznavidsko Carstvo
Gaznavidsko Carstvo (turk. Gazneli İmparatorluğu, perz. غزنویان) je naziv za turca državu koja se od 10. do 12. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni, središnje Azije i Indijskog potkontinenta.
Gaznavidsko Carstvo i Razavi Horasan · Gaznavidsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Geograf i Razavi Horasan · Geograf i Veliki Horasan ·
Herat
Herāt je grad oaza i treći po veličini grad u Afganistanu.
Herat i Razavi Horasan · Herat i Veliki Horasan ·
Horasan (pokrajina)
pokrajina odnosno današnja iranska geografska regija '''Horasan''' Horasan (perz. خراسان; Khorāsān) je bila jedna od iranskih pokrajina koja je 2004. godine podijeljena na tri manje pokrajine: Sjeverni, Razavi i Južni Horasan.
Horasan (pokrajina) i Razavi Horasan · Horasan (pokrajina) i Veliki Horasan ·
Horezmijsko Carstvo
Horezmijsko Carstvo (perz. خوارزمشاهیان; Khwārezmshāhīān) je naziv za iransku državu koja se od 11. do 13. stoljeća prostirala na području Iranske visoravni i središnje Azije, odnosno preko teritorija modernog Irana, Azerbajdžana, Afganistana, Pakistana, Turkmenistana, Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana.
Horezmijsko Carstvo i Razavi Horasan · Horezmijsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Razavi Horasan · Indija i Veliki Horasan ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Razavi Horasan · Iran i Veliki Horasan ·
Iranska mitologija
Rustam ubija zmaja (crtež Adela Adilija) Reljef u iranskom gradu Tusu koji prikazuje više mitoloških priča partskog razdoblja koji prikazuje pegaza Iranska mitologija podrazumijeva sve mitove i religijske priče iranskih naroda koji dijele zajedničku povijest i kulturu.
Iranska mitologija i Razavi Horasan · Iranska mitologija i Veliki Horasan ·
Iranske pokrajine
Iranske pokrajine ili ostani (perz. استان; ostān, množ. استانها; ostānhā) su prvi stupanj državnih administrativnih podjela u Iranu.
Iranske pokrajine i Razavi Horasan · Iranske pokrajine i Veliki Horasan ·
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Iranski narodi i Razavi Horasan · Iranski narodi i Veliki Horasan ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Razavi Horasan · Islam i Veliki Horasan ·
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Jugozapadna Azija i Razavi Horasan · Jugozapadna Azija i Veliki Horasan ·
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Kaspijsko jezero i Razavi Horasan · Kaspijsko jezero i Veliki Horasan ·
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Razavi Horasan · Kurdi i Veliki Horasan ·
Luri
Luri (ili Lurci) su iranski narod koji naseljava jugozapad Iranske visoravni, uglavnom Luristan, Huzestan i Ilamsku pokrajinu u Iranu.
Luri i Razavi Horasan · Luri i Veliki Horasan ·
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Medijsko Carstvo i Razavi Horasan · Medijsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Merv
Merv (ruski: Мерв, iz perzijskog: مرو, Marv, ponekad navođen kao Marw ili Mari; kineski: 木鹿, Mulu), bivša ahemenidska satrapija Margijana, kasnije poznat kao grad Aleksandrija Margijana i Antiohija u Margijani (grčki: Αντιόχεια της Μαργιανήs), bio je važan oaza-grad u Srednjoj Aziji na povijesnom Putu svile u Turkmenistanu.
Merv i Razavi Horasan · Merv i Veliki Horasan ·
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Mongoli i Razavi Horasan · Mongoli i Veliki Horasan ·
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Mongolsko Carstvo i Razavi Horasan · Mongolsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Nasirudin Tusi
Nasirudin Tusi (perzijski: محمد بن محمد بن حسن طوسی), punog imena Muhammad ibn Muhammad ibn al-Hasan al-Tūsī, bio je perzijski polihistor, arhitekt, filozof, liječnik, znanstvenik i teolog.
Nasirudin Tusi i Razavi Horasan · Nasirudin Tusi i Veliki Horasan ·
Nišapur
Nišapur (perz. نیشابور) je grad na sjeveroistoku Irana, smješten na plodnoj ravnici u podnožju planine Binalud, u blizini regionalnog središta, grada Mašhad.
Nišapur i Razavi Horasan · Nišapur i Veliki Horasan ·
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Nomadi i Razavi Horasan · Nomadi i Veliki Horasan ·
Paštunci
Djeca Paštunci Paštunci (Afganci, Patani; pus.: پښتون; Paṣ̌tun) su iranski narod nastanjen u južnoj i jugozapadnoj Aziji.
Paštunci i Razavi Horasan · Paštunci i Veliki Horasan ·
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Pakistan i Razavi Horasan · Pakistan i Veliki Horasan ·
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Partija (pokrajina) i Razavi Horasan · Partija (pokrajina) i Veliki Horasan ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Partsko Carstvo i Razavi Horasan · Partsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Perzijanci i Razavi Horasan · Perzijanci i Veliki Horasan ·
Perzijska književnost
Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta predislamskih djela izgubljeno.
Perzijska književnost i Razavi Horasan · Perzijska književnost i Veliki Horasan ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Perzijski jezik i Razavi Horasan · Perzijski jezik i Veliki Horasan ·
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Povijest Irana i Razavi Horasan · Povijest Irana i Veliki Horasan ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Razavi Horasan i Rusko Carstvo · Rusko Carstvo i Veliki Horasan ·
Safaridsko Carstvo
Safaridsko Carstvo (perz. سلسله صفاریان) je naziv za iransku državu koja je od 9. do 11. stoljeća obuhvaćala jugoistok današnjeg Irana, jugozapadni Afganistan i sjeverozapadni Pakistan.
Razavi Horasan i Safaridsko Carstvo · Safaridsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Safavidi
Zastava Safavida od 1576. to 1666. Safavidi ili Safavidska dinastija Perzije (perz. سلسلة صفويان) bila je perzijska dinastija, koja je vladala Perzijskim Carstvom, u islamskoj eri.
Razavi Horasan i Safavidi · Safavidi i Veliki Horasan ·
Samanidsko Carstvo
Samanidsko Carstvo (perz. سامانیان; Sāmāniyān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. stoljeću prostirala na području Velikog Irana i središnje Azije.
Razavi Horasan i Samanidsko Carstvo · Samanidsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Sarahs
Sarahs (perz. سرخس) je grad u Iranu odnosno sjeveroistočnoj pokrajini Razavi Horasan.
Razavi Horasan i Sarahs · Sarahs i Veliki Horasan ·
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Razavi Horasan i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Sasanidsko Perzijsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Razavi Horasan i Satrap · Satrap i Veliki Horasan ·
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Razavi Horasan i Seldžuci · Seldžuci i Veliki Horasan ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Razavi Horasan i Skiti · Skiti i Veliki Horasan ·
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Razavi Horasan i Srednja Azija · Srednja Azija i Veliki Horasan ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Razavi Horasan i Srednji vijek · Srednji vijek i Veliki Horasan ·
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Razavi Horasan i Stari vijek · Stari vijek i Veliki Horasan ·
Sufizam
Sufizam (arapski تصوف, tasawwuf, perzijski عرفان, Erfan), ili dervišizam pripada mističkom učenju o islamu.
Razavi Horasan i Sufizam · Sufizam i Veliki Horasan ·
Tahiridsko Carstvo
Tahiridsko Carstvo (perz. طاهریان) je naziv za iransku državu koja je u 9. stoljeću obuhvaćala sjeveroistočna područja Velikog Irana: današnji Iran, Afganistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan.
Razavi Horasan i Tahiridsko Carstvo · Tahiridsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Razavi Horasan i Timur · Timur i Veliki Horasan ·
Timuridsko Carstvo
Timuridsko Carstvo (perz. تیموریان, poznati i pod endonimom: گوركانى, Gurkānī) je naziv za srednjovjekovnu iransku državu pod vladavinom timuridske dinastije koju je osnovao ratoborni osvajač Timur.
Razavi Horasan i Timuridsko Carstvo · Timuridsko Carstvo i Veliki Horasan ·
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Razavi Horasan i Turkijski narodi · Turkijski narodi i Veliki Horasan ·
Turkmeni
Turkmeni su turkijski narod, koji pretežno živi u Turkmenistanu, gdje čini oko 77% stanovništva.
Razavi Horasan i Turkmeni · Turkmeni i Veliki Horasan ·
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Razavi Horasan i Turkmenistan · Turkmenistan i Veliki Horasan ·
Uzbeci
Uzbeci (uzbečki:O‘zbek, turski:Özbekler) su Turkijski narod koji većinom živi u središnjoj Aziji, u svojoj matičnoj državi Uzbekistanu i ostalim državama Središnje Azije.
Razavi Horasan i Uzbeci · Uzbeci i Veliki Horasan ·
Veliki Iran
Središnje Azije (Baktrija) i Hindukuša do rijeke Ind u Pakistanu na jugoistoku Veliki Iran (perz. ایران بزرگ: Irān-e Bozorg ili ایرانزمین: Irān-zamīn) ili Iranski kulturološki kontinent je naziv za područje kojim prevladava iranska kultura.
Razavi Horasan i Veliki Iran · Veliki Horasan i Veliki Iran ·
Zarathuštra
Zaratustra (eng. Zoroaster, starogrčki Ζωροάστρης Zōroastrēs, perzijski: زرتشت ; Zartosht) (oko 1500–650 pr. Kr. - oko 1000–500 pr. Kr.) je perzijski filozof i prorok, osnivač mazdaizma, kulta mudrosti, i središnja figura potonje religije, zoroastrizma.
Razavi Horasan i Zarathuštra · Veliki Horasan i Zarathuštra ·
Zoroastrizam
Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.
Razavi Horasan i Zoroastrizam · Veliki Horasan i Zoroastrizam ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Razavi Horasan · 10. stoljeće i Veliki Horasan ·
13. stoljeće
Bez opisa.
13. stoljeće i Razavi Horasan · 13. stoljeće i Veliki Horasan ·
14. stoljeće
Bez opisa.
14. stoljeće i Razavi Horasan · 14. stoljeće i Veliki Horasan ·
1500.
Bez opisa.
1500. i Razavi Horasan · 1500. i Veliki Horasan ·
2. tisućljeće
Ovo je bilo tisućljeće je velikih zemljopisnih otkrića, vjerskih sukoba i revolucija.
2. tisućljeće i Razavi Horasan · 2. tisućljeće i Veliki Horasan ·
2. tisućljeće pr. Kr.
Bez opisa.
2. tisućljeće pr. Kr. i Razavi Horasan · 2. tisućljeće pr. Kr. i Veliki Horasan ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Razavi Horasan i Veliki Horasan imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Razavi Horasan i Veliki Horasan
Usporedba između Razavi Horasan i Veliki Horasan
Razavi Horasan ima 254 odnose, a Veliki Horasan ima 123. Kao što im je zajedničko 74, Jaccard indeks 19.63% = 74 / (254 + 123).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Razavi Horasan i Veliki Horasan. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: