Sličnosti između Redoks i Željezo
Redoks i Željezo imaju 54 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alkoholi, Aluminij, Amonijak, Atom, Željezovi oksidi, Bakar, Baze (kemija), Disanje, Dušična kiselina, Električna energija, Elektroda, Elektrolit, Elektroliza, Gorenje, Grafit, Ion, Kalcij, Kamen, Karbonilna skupina, Katalizator, Kemija, Kiseline, Kisik, Klor, Klorovodik, Korozija, Kovine, Kristal, Kristalna rešetka, Latinski jezik, ..., Materijal, Mineralne sirovine, Molekula, Nikal, Oksidacija, Oksidacijski broj, Oksidans, Oksidi, Otopine, Plin, Reducens, Soli, Srebro, Stijena, Sumpor, Sumporna kiselina, Sumporovodik, Tehnika, Ugljen, Ugljik, Ugljikov(IV) oksid, Valencija (kemija), Voda, Vodik. Proširite indeks (24 više) »
Alkoholi
Opća formula alkohola R-OH, gdje je OH hidroksilna skupina Alkoholi (kasnolat. 3-CH2-OH. U homolognome nizu primarnih alkohola niži su članovi, prva četiri, tekućine, srednji (do 11 ugljikovih atoma), uljaste tekućine, a viši su čvrste tvari. Niži alkoholi miješaju se s vodom, viši se u vodi uopće ne otapaju. S kiselinama daju estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i organske kiseline. Alkoholi koji u svojoj skupini imaju veći broj C atoma su netopivi u vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne građe.
Alkoholi i Redoks · Alkoholi i Željezo ·
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Aluminij i Redoks · Aluminij i Željezo ·
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Amonijak i Redoks · Amonijak i Željezo ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Redoks · Atom i Željezo ·
Željezovi oksidi
Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.
Redoks i Željezovi oksidi · Željezo i Željezovi oksidi ·
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Bakar i Redoks · Bakar i Željezo ·
Baze (kemija)
Baze (njem. Base -). Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu.
Baze (kemija) i Redoks · Baze (kemija) i Željezo ·
Disanje
U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.
Disanje i Redoks · Disanje i Željezo ·
Dušična kiselina
Dušična kiselina Dušična kiselina (lat. Aqua fortis, nitratna kiselina, HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Dušična kiselina i Redoks · Dušična kiselina i Željezo ·
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Električna energija i Redoks · Električna energija i Željezo ·
Elektroda
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. elektrolize sa spojenim elektrodama pod naponom električne struje. Dijelovi obložene elektrode za zavarivanje. Elektroda (grč. ἤλεϰτρον: jantar + ὁδός: put), u elektrokemiji, je višefazni sustav u kojem se uspostavlja oksidoredukcijska ravnoteža između faze s elektronskom vodljivošću i faze s ionskom vodljivošću (otopine elektrolita).
Elektroda i Redoks · Elektroda i Željezo ·
Elektrolit
cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Leclanchéov članak. gorivnog članka. Elektrolit je kemijski spoj koji je električki vodljiv ili to postaje u otopljenom ili rastaljenom stanju jer sadrži ili stvara pokretljive ione koji mogu prenositi električni naboj.
Elektrolit i Redoks · Elektrolit i Željezo ·
Elektroliza
električne struje. istosmjerne struje. vode. bakrenog sulfata (bakrenje). Elektroliza je elektrokemijska reakcija razlaganja ili razgradnje elektrolita djelovanjem električne struje.
Elektroliza i Redoks · Elektroliza i Željezo ·
Gorenje
Gorenjem ili izgaranjem goriva može nastati plamen Gorenje ili izgaranje je kemijski proces, kod kojeg dolazi do oksidacije gorivih sastojaka nekog goriva.
Gorenje i Redoks · Gorenje i Željezo ·
Grafit
Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.
Grafit i Redoks · Grafit i Željezo ·
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Ion i Redoks · Ion i Željezo ·
Kalcij
Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.
Kalcij i Redoks · Kalcij i Željezo ·
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Kamen i Redoks · Kamen i Željezo ·
Karbonilna skupina
Kemijski spoj koji sadrži karbonilnu skupinu (C.
Karbonilna skupina i Redoks · Karbonilna skupina i Željezo ·
Katalizator
Katalizatori su spojevi koji ubrzavaju odvijanje kemijske reakcije, ali u njima ne sudjeluju.
Katalizator i Redoks · Katalizator i Željezo ·
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Kemija i Redoks · Kemija i Željezo ·
Kiseline
Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.
Kiseline i Redoks · Kiseline i Željezo ·
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Kisik i Redoks · Kisik i Željezo ·
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Klor i Redoks · Klor i Željezo ·
Klorovodik
Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.
Klorovodik i Redoks · Klorovodik i Željezo ·
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Korozija i Redoks · Korozija i Željezo ·
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Kovine i Redoks · Kovine i Željezo ·
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Kristal i Redoks · Kristal i Željezo ·
Kristalna rešetka
Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.
Kristalna rešetka i Redoks · Kristalna rešetka i Željezo ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Redoks · Latinski jezik i Željezo ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Redoks · Materijal i Željezo ·
Mineralne sirovine
Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.
Mineralne sirovine i Redoks · Mineralne sirovine i Željezo ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Molekula i Redoks · Molekula i Željezo ·
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Nikal i Redoks · Nikal i Željezo ·
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Oksidacija i Redoks · Oksidacija i Željezo ·
Oksidacijski broj
Oksidacijski broj ili stupanj oksidacije jest valencija atoma koja proizlazi iz stehiometrijskog odnosa međusobno spojenih atoma.
Oksidacijski broj i Redoks · Oksidacijski broj i Željezo ·
Oksidans
Oksidans je tvar koja prima elektrone i time oksidira druge tvari.
Oksidans i Redoks · Oksidans i Željezo ·
Oksidi
Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.
Oksidi i Redoks · Oksidi i Željezo ·
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Otopine i Redoks · Otopine i Željezo ·
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Plin i Redoks · Plin i Željezo ·
Reducens
Reducens je tvar koja otpušta elektrone.
Redoks i Reducens · Reducens i Željezo ·
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Redoks i Soli · Soli i Željezo ·
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Redoks i Srebro · Srebro i Željezo ·
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Redoks i Stijena · Stijena i Željezo ·
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Redoks i Sumpor · Sumpor i Željezo ·
Sumporna kiselina
Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.
Redoks i Sumporna kiselina · Sumporna kiselina i Željezo ·
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Redoks i Sumporovodik · Sumporovodik i Željezo ·
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Redoks i Tehnika · Tehnika i Željezo ·
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Redoks i Ugljen · Ugljen i Željezo ·
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Redoks i Ugljik · Ugljik i Željezo ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Redoks i Ugljikov(IV) oksid · Ugljikov(IV) oksid i Željezo ·
Valencija (kemija)
Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.
Redoks i Valencija (kemija) · Valencija (kemija) i Željezo ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Redoks i Voda · Voda i Željezo ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Redoks i Željezo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Redoks i Željezo
Usporedba između Redoks i Željezo
Redoks ima 129 odnose, a Željezo ima 289. Kao što im je zajedničko 54, Jaccard indeks 12.92% = 54 / (129 + 289).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Redoks i Željezo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: