Brže od pregledniku!Sličnosti između Rendgenske zrake i Spektar (fizika)
Rendgenske zrake i Spektar (fizika) imaju 38 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atom, Atomska jezgra, Brzina, Brzina svjetlosti, Električni naboj, Električno polje, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronvolt, Emisija, Energija, Fluorescencija, Fotografija, Foton, Frekvencija, Gama-čestica, Interferencija valova, Ion, Ivan Supek, Katodno zračenje, Kemijski element, Kvant, Magnetsko polje, Maxwellove jednadžbe, Metar, Molekula, Ogib, Planckova konstanta, Polarizacija, Radijacija, ..., Spektar (fizika), Svemir, Svjetlost, Transverzalni val, Ultraljubičasto zračenje, Val, Valna duljina, Vodik. Proširite indeks (8 više) »
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Rendgenske zrake · Atom i Spektar (fizika) ·
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Atomska jezgra i Rendgenske zrake · Atomska jezgra i Spektar (fizika) ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Rendgenske zrake · Brzina i Spektar (fizika) ·
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Brzina svjetlosti i Rendgenske zrake · Brzina svjetlosti i Spektar (fizika) ·
Električni naboj
električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. električnog polja između dva točkasta naboja. Za pozitivni naboj se uzima da je izvor polja (silnice iz njega izlaze), a za negativni da je njegov ponor. Električni naboj ili količina elektriciteta (oznaka q ili Q) je fizikalna veličina koja opisuje temeljno svojstvo čestica koje uzajamno djeluju električnim silama.
Električni naboj i Rendgenske zrake · Električni naboj i Spektar (fizika) ·
Električno polje
Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. Način rada elektroskopa s kuglicom. Električno polje je prostor u kojem električni naboj djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) silom na drugo električno tijelo.
Električno polje i Rendgenske zrake · Električno polje i Spektar (fizika) ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Elektromagnetsko zračenje i Rendgenske zrake · Elektromagnetsko zračenje i Spektar (fizika) ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Rendgenske zrake · Elektron i Spektar (fizika) ·
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Elektronvolt i Rendgenske zrake · Elektronvolt i Spektar (fizika) ·
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Emisija i Rendgenske zrake · Emisija i Spektar (fizika) ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Energija i Rendgenske zrake · Energija i Spektar (fizika) ·
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Fluorescencija i Rendgenske zrake · Fluorescencija i Spektar (fizika) ·
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Fotografija i Rendgenske zrake · Fotografija i Spektar (fizika) ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Foton i Rendgenske zrake · Foton i Spektar (fizika) ·
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Frekvencija i Rendgenske zrake · Frekvencija i Spektar (fizika) ·
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Gama-čestica i Rendgenske zrake · Gama-čestica i Spektar (fizika) ·
Interferencija valova
Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Turmalini. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini. Takva se svjetlost kod koje se titranje zbiva samo u jednoj ravnini zove se polarizana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Nicolovu prizmu. električnog polja ''E'' (crveno) koji oscilira u okomitom smjeru. Magnetsko polje ''B'' (ili ''H'') uvijek je pod pravim kutom (plavo), a obje su okomite na smjer širenja(''z''). Interferencija valova je međudjelovanje dvaju ili više valova (redovito jednake valne duljine) koji istodobno prolaze kroz isti prostor.
Interferencija valova i Rendgenske zrake · Interferencija valova i Spektar (fizika) ·
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Ion i Rendgenske zrake · Ion i Spektar (fizika) ·
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Ivan Supek i Rendgenske zrake · Ivan Supek i Spektar (fizika) ·
Katodno zračenje
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Crookesovoj cijevi, katodne zrake se saviju. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodu i uzrokuju ljubičastu svjetlost iznad. katode. kanalnih zraka. Katodno zračenje (ponekad i katodne zrake) je struja elektrona koji u cijevima s plinskim izbojem ili u elektronskim cijevima teče od električki negativne katode prema električki pozitivnoj anodi.
Katodno zračenje i Rendgenske zrake · Katodno zračenje i Spektar (fizika) ·
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Kemijski element i Rendgenske zrake · Kemijski element i Spektar (fizika) ·
Kvant
valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.
Kvant i Rendgenske zrake · Kvant i Spektar (fizika) ·
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Magnetsko polje i Rendgenske zrake · Magnetsko polje i Spektar (fizika) ·
Maxwellove jednadžbe
Maxwellove jednadžbe: svjetlost je val elektromagnetskoga polja. Struja stvara magnetsko polje (Ampereov zakon). Promjenjivo magnetsko polje uzrok je električnom polju te inducira struju naboja u zahvaćenim vodičima (Faradayev zakon). Maxwellove jednadžbe, nazvane po škotskom fizičaru Jamesu Clerku Maxwellu, osnovne su jednadžbe elektromagnetizma.
Maxwellove jednadžbe i Rendgenske zrake · Maxwellove jednadžbe i Spektar (fizika) ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Rendgenske zrake · Metar i Spektar (fizika) ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Molekula i Rendgenske zrake · Molekula i Spektar (fizika) ·
Ogib
valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala. Ako je promjer rupe znatno manji od valne duljine, iza nje se stvaraju kuglasti (sferni) valovi. 3-507-86205-0. optičku rešetku. Halo promjera 22° oko Mjeseca. Glorija na sjeni zrakoplova. Youngov pokus. Ogib, ogib svjetlosti ili difrakcija je fizikalna pojava koja nastaje zbog skretanja valova iza ruba zapreke na koju valovi naiđu.
Ogib i Rendgenske zrake · Ogib i Spektar (fizika) ·
Planckova konstanta
Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.
Planckova konstanta i Rendgenske zrake · Planckova konstanta i Spektar (fizika) ·
Polarizacija
Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.
Polarizacija i Rendgenske zrake · Polarizacija i Spektar (fizika) ·
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Radijacija i Rendgenske zrake · Radijacija i Spektar (fizika) ·
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Rendgenske zrake i Spektar (fizika) · Spektar (fizika) i Spektar (fizika) ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Rendgenske zrake i Svemir · Spektar (fizika) i Svemir ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Rendgenske zrake i Svjetlost · Spektar (fizika) i Svjetlost ·
Transverzalni val
Primjer transverzalnog vala. Osnovni ton (gore) i 6 viših tonova. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Glazbena viljuška. Transverzalni val je val kod kojeg čestice titraju okomito na smjer širenja vala.
Rendgenske zrake i Transverzalni val · Spektar (fizika) i Transverzalni val ·
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Rendgenske zrake i Ultraljubičasto zračenje · Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje ·
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Rendgenske zrake i Val · Spektar (fizika) i Val ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Rendgenske zrake i Valna duljina · Spektar (fizika) i Valna duljina ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Rendgenske zrake i Spektar (fizika) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Rendgenske zrake i Spektar (fizika)
Usporedba između Rendgenske zrake i Spektar (fizika)
Rendgenske zrake ima 166 odnose, a Spektar (fizika) ima 125. Kao što im je zajedničko 38, Jaccard indeks 13.06% = 38 / (166 + 125).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Rendgenske zrake i Spektar (fizika). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
