Brže od pregledniku!
73 odnosi: Algebra, Analitička geometrija, Švedska, Bog, Brzina, Brzina svjetlosti, Carl Friedrich Gauss, Descartesov list, Descartesovo pravilo predznaka, Družba Isusova, Duga, Euklidska geometrija, Eulerova formula, Ezoterija, Filozof, Filozofija, Fizika, Francis Bacon, Francuska, Francuski jezik, Francuzi, Funkcija (matematika), Galileo Galilei, Geometrija, Giordano Bruno, Graf, Hans Christian Andersen, Heliocentrični sustav, Hermetički red Zlatne zore, Isaac Newton, Izrael, Kanonsko pravo, Kartezijev koordinatni sustav, Kocka, Količina gibanja, Kristina Švedska, Latinski jezik, Leiden, Leonhard Euler, Liječnik, Logika, Loire, Matematičar, Matematika, Mehanika, Nizozemska, Optika, Ozon, Pap Aleksandrijski, Pariz, ..., Piramida (geometrija), Poitiers, Poliedar, Potenciranje, Prag, Projekt Gutenberg, Refrakcija, Skepticizam, Starogrčki jezik, Stockholm, Sunčev sustav, Sveti Martin, Svjetlost, Tridesetogodišnji rat, Utrecht (grad), Voda, Willebrord Snellius, Zdrav razum, 11. veljače, 1596., 1619., 1650., 31. ožujka. Proširite indeks (23 više) »
Algebra
Algebra (ar. الجبر, al-gabr, što znači „spajanje (polomljenih) kostiju“) označava niz različitih, no međusobno povezanih, pojmova u matematici.
Novi!!: René Descartes i Algebra · Vidi više »
Analitička geometrija
Analitička geometrija je grana geometrije u kojoj se koriste algebarske metode prvenstveno linearne algebre da bi se riješili geometrijski problemi.
Novi!!: René Descartes i Analitička geometrija · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: René Descartes i Švedska · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: René Descartes i Bog · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: René Descartes i Brzina · Vidi više »
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Novi!!: René Descartes i Brzina svjetlosti · Vidi više »
Carl Friedrich Gauss
''Disquisitiones Arithmeticae'' (1801.) standardiziranu normalnu raspodjelu. Johann Carl Friedrich Gauß, lat. Carolus Fridericus Gauss, (Braunschweig, 30. travnja 1777. – Göttingen, 23. veljače 1855.), njemački geodet, matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: René Descartes i Carl Friedrich Gauss · Vidi više »
Descartesov list
Primjer Descartesovog lista Descartesov list je ravninska algebarska krivulja trećeg reda u Kartezijevu koordinatnom sustavu koja je određena jednadžbom x^3 + y^3.
Novi!!: René Descartes i Descartesov list · Vidi više »
Descartesovo pravilo predznaka
Descartesovo pravilo predznaka je teorem u algebri koji kaže da je broj pozitivnih korijena ili nultočaka polinoma (brojeći višestrukost) P(x).
Novi!!: René Descartes i Descartesovo pravilo predznaka · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: René Descartes i Družba Isusova · Vidi više »
Duga
Dvostruka duga. vode. Prikaz glavne i sporedne duge. Prekobrojni lukovi od dodatnih duga mogu se najbolje zapaziti unutar gornjeg dijela glavne duge. Put zrake svjetlosti pri nastanku glavne i sporedne duge. glorija. R. Descartes objasnio nastanak dvostruke duge. Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
Novi!!: René Descartes i Duga · Vidi više »
Euklidska geometrija
U euklidskoj geometriji vrijedi pet Euklidovih aksioma, od kojih je jedan tzv.
Novi!!: René Descartes i Euklidska geometrija · Vidi više »
Eulerova formula
Eulerova formula, nazvana prema Leonhardu Euleru, prikazuje u području analize kompleksnih brojeva duboku povezanost trigonometrijskih funkcija s kompleksnim eksponencijalnim funkcijama.
Novi!!: René Descartes i Eulerova formula · Vidi više »
Ezoterija
Ezoterični simbol Mikrokozmos i makrokozmos, bakrorez iz knjige Opus Medico-Chymicum Johanna Daniela Myliusa Ezoterija (grč. ezotheo „nutarnji“) skup je učenja i znanja koja se bave proučavanjem zakonitosti vidljivih i nevidljivih svjetova.
Novi!!: René Descartes i Ezoterija · Vidi više »
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Novi!!: René Descartes i Filozof · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: René Descartes i Filozofija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: René Descartes i Fizika · Vidi više »
Francis Bacon
Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.
Novi!!: René Descartes i Francis Bacon · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: René Descartes i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: René Descartes i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: René Descartes i Francuzi · Vidi više »
Funkcija (matematika)
Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje članova jednog skupa (domena) u drugi (kodomena).
Novi!!: René Descartes i Funkcija (matematika) · Vidi više »
Galileo Galilei
tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.
Novi!!: René Descartes i Galileo Galilei · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: René Descartes i Geometrija · Vidi više »
Giordano Bruno
'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.
Novi!!: René Descartes i Giordano Bruno · Vidi više »
Graf
Graf dolazi od grčke imenice γραφεύς (grafeus), što znači pisac.
Novi!!: René Descartes i Graf · Vidi više »
Hans Christian Andersen
Hans Christian Andersen (Odense, 2. travnja 1805. – Kopenhagen, 4. kolovoza 1875.) je svjetski slavan danski pisac bajki, među kojima su najpoznatije "Snježna kraljica", "Ružno pače", "Mala sirena", "Djevojčica sa šibicama" i druge.
Novi!!: René Descartes i Hans Christian Andersen · Vidi više »
Heliocentrični sustav
Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.
Novi!!: René Descartes i Heliocentrični sustav · Vidi više »
Hermetički red Zlatne zore
Zemaljski pentakl Zlatne zore Hermetički red Zlatne zore (eng. Hermetic Order of the Golden Dawn), skraćeno Zlatna zora, je hermetički red osnovan u Velikoj Britaniji potkraj 19. stoljeća.
Novi!!: René Descartes i Hermetički red Zlatne zore · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: René Descartes i Isaac Newton · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: René Descartes i Izrael · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: René Descartes i Kanonsko pravo · Vidi više »
Kartezijev koordinatni sustav
ravnini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru. Raspored kvadranta. Raspored oktanta u prostoru (3D sustavu). Kartezijev koordinatni sustav, pravokutni koordinatni sustav ili pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru određen je trima međusobno okomitim pravcima x, y, z, koji se sijeku u ishodištu O, i s Kartezijevim koordinatnim sustavima na njima.
Novi!!: René Descartes i Kartezijev koordinatni sustav · Vidi više »
Kocka
Kocka (projekcija na ravninu). Kocka (ili pravilni heksaedar) je geometrijsko tijelo, jedno od Platonovih tijela.
Novi!!: René Descartes i Kocka · Vidi više »
Količina gibanja
Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.
Novi!!: René Descartes i Količina gibanja · Vidi više »
Kristina Švedska
Kristina Augusta (Stockholm, 8. prosinca 1626. – Rim, 19. travnja 1689.) kasnije poznata i kao Kristina Aleksandra, švedska kraljica.
Novi!!: René Descartes i Kristina Švedska · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: René Descartes i Latinski jezik · Vidi više »
Leiden
Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.
Novi!!: René Descartes i Leiden · Vidi više »
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: René Descartes i Leonhard Euler · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: René Descartes i Liječnik · Vidi više »
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Novi!!: René Descartes i Logika · Vidi više »
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Novi!!: René Descartes i Loire · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: René Descartes i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: René Descartes i Matematika · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: René Descartes i Mehanika · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: René Descartes i Nizozemska · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: René Descartes i Optika · Vidi više »
Ozon
Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika.
Novi!!: René Descartes i Ozon · Vidi više »
Pap Aleksandrijski
Papove ''Mathematicae Collectiones'', prevedeno izdanje iz 1589. Pap Aleksandrijski (grč. Πάππος, Páppos, lat. Pappus) ili Pap iz Aleksandrije (oko 290.-oko 350.) posljednji je veliki matematičar aleksandrijske škole i uopće antičkog svijeta.
Novi!!: René Descartes i Pap Aleksandrijski · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: René Descartes i Pariz · Vidi više »
Piramida (geometrija)
Pravilna piramida Piramida ili šiljnik je geometrijsko tijelo sastavljeno od baze (mnogokut, najčešće trokut ili pravokutnik) i stranica (trokuti).
Novi!!: René Descartes i Piramida (geometrija) · Vidi više »
Poitiers
sv. Hilarija izgrađena je u 11. stoljeću. Poitiers je grad u Francuskoj.
Novi!!: René Descartes i Poitiers · Vidi više »
Poliedar
Poliedar (grč. poli -mnogo, edros - ploha) geometrijsko je tijelo omeđeno ravnim plohama odnosno poligonima.
Novi!!: René Descartes i Poliedar · Vidi više »
Potenciranje
Potenciranje je aritmetička operacija, koja se svodi na množenje argumenta sa samim sobom ako je eksponent pozitivni cijeli broj.
Novi!!: René Descartes i Potenciranje · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: René Descartes i Prag · Vidi više »
Projekt Gutenberg
Omot CD-a Projekta Gutenberg Projekt Gutenberg je projekt koji je započeo Michael Hart 1971. godine, s ciljem da sve knjige koje su u javnom vlasništvu prebaci u elektronički oblik, s dva vrlo pohvalna cilja.
Novi!!: René Descartes i Projekt Gutenberg · Vidi više »
Refrakcija
svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Novi!!: René Descartes i Refrakcija · Vidi više »
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Novi!!: René Descartes i Skepticizam · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: René Descartes i Starogrčki jezik · Vidi više »
Stockholm
Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.
Novi!!: René Descartes i Stockholm · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: René Descartes i Sunčev sustav · Vidi više »
Sveti Martin
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Novi!!: René Descartes i Sveti Martin · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: René Descartes i Svjetlost · Vidi više »
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Novi!!: René Descartes i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »
Utrecht (grad)
Utrecht je grad i općina u Nizozemskoj.
Novi!!: René Descartes i Utrecht (grad) · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: René Descartes i Voda · Vidi više »
Willebrord Snellius
Willebrord Snellius, pravo prezime Snell van Royen (Leiden, oko 1580. – Leiden, 30. listopada 1626.), nizozemski astronom i matematičar.
Novi!!: René Descartes i Willebrord Snellius · Vidi više »
Zdrav razum
Aristotel je prva osoba za koju se zna da je raspravljala o zdravom razumu. Zdrav razum dobra je praktična prosudba o svakodnevnim stvarima ili osnovna sposobnost opažanja, razumijevanja i prosuđivanja koju dijele gotovo svi ljudi.
Novi!!: René Descartes i Zdrav razum · Vidi više »
11. veljače
11.
Novi!!: René Descartes i 11. veljače · Vidi više »
1596.
Bez opisa.
Novi!!: René Descartes i 1596. · Vidi više »
1619.
Bez opisa.
Novi!!: René Descartes i 1619. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: René Descartes i 1650. · Vidi više »
31. ožujka
31.
Novi!!: René Descartes i 31. ožujka · Vidi više »
