Sličnosti između Riblja čorba i U ime naroda
Riblja čorba i U ime naroda imaju 10 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bora Đorđević, Buvlja pijaca, Hard rock, Momčilo Bajagić-Bajaga, Mrtva priroda (album), PGP RTB, Rock, Srbija, 1981., 1982..
Bora Đorđević
Borisav Bora Đorđević (Čačak, 1. studenoga 1952.) srbijanski pjevač i kantautor.
Bora Đorđević i Riblja čorba · Bora Đorđević i U ime naroda ·
Buvlja pijaca
Buvlja pijaca četvrti je studijski album srpskog rock/hard rock sastava Riblja čorba.
Buvlja pijaca i Riblja čorba · Buvlja pijaca i U ime naroda ·
Hard rock
Hard rock je podvrsta rocka.
Hard rock i Riblja čorba · Hard rock i U ime naroda ·
Momčilo Bajagić-Bajaga
Momčilo Bajagić-Bajaga (Bjelovar, 19. veljače 1960.) je srpski rock pjevač.
Momčilo Bajagić-Bajaga i Riblja čorba · Momčilo Bajagić-Bajaga i U ime naroda ·
Mrtva priroda (album)
Mrtva priroda treći je studijski album srpskog rock/hard rock sastava Riblja čorba, koji izlazi 1981., a objavljuje ga diskografska kuća PGP RTB.
Mrtva priroda (album) i Riblja čorba · Mrtva priroda (album) i U ime naroda ·
PGP RTB
Produkcija gramofonskih ploča Radio televizije Beograd (poznatija po svojoj skraćenici PGP RTB) bila je druga po veličini diskografska kuća, iz nekadašnje Jugoslavije, osnovana 1951. godine.
PGP RTB i Riblja čorba · PGP RTB i U ime naroda ·
Rock
Rock, skraćeno od rock and roll (često zapisano kao rock n' roll ili r'n'r), vrsta je popularne glazbe, najčešće s vokalima, električnim i bas-gitarama, te naglašenim, jakim ritmom; u nekim podžanrovima rocka pojavljuju se i drugi instrumenti, primjerice saksofon.
Riblja čorba i Rock · Rock i U ime naroda ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Riblja čorba i Srbija · Srbija i U ime naroda ·
1981.
Bez opisa.
1981. i Riblja čorba · 1981. i U ime naroda ·
1982.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Riblja čorba i U ime naroda imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Riblja čorba i U ime naroda
Usporedba između Riblja čorba i U ime naroda
Riblja čorba ima 79 odnose, a U ime naroda ima 11. Kao što im je zajedničko 10, Jaccard indeks 11.11% = 10 / (79 + 11).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Riblja čorba i U ime naroda. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: