Brže od pregledniku!Sličnosti između Romanika i Srednjovjekovna umjetnost
Romanika i Srednjovjekovna umjetnost imaju 50 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Arapi, Škotska, Španjolska, Barbari, Bazilika, Bjelokost, Bogoslužje, Branič-kula, Burgundija, Cisterciti, Crvena, Emajl, Europa, Francuska, Freska, Gotika, Ikonografija, Italija, Kapitel, Karolinška renesansa, Kosi toranj u Pisi, Krstionica, Latinski jezik, Luk (arhitektura), Mozaik, Nakit, Normani, Oksidacija, Oltar, Oslikani rukopisi, ..., Otonska renesansa, Perspektiva, Portal, Predromanika, Put Svetog Jakova, Rajna, Ranokršćanska umjetnost, Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti, Rimsko Carstvo, Samostan, Smeđa, Srednji vijek, Stil, Svod, Tapiserija, Timpani, Umjetnost starog Rima, Utvrdno graditeljstvo, Vitraj, Zid. Proširite indeks (20 više) »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Arapi i Romanika · Arapi i Srednjovjekovna umjetnost ·
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Škotska i Romanika · Škotska i Srednjovjekovna umjetnost ·
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Španjolska i Romanika · Španjolska i Srednjovjekovna umjetnost ·
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Barbari i Romanika · Barbari i Srednjovjekovna umjetnost ·
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Bazilika i Romanika · Bazilika i Srednjovjekovna umjetnost ·
Bjelokost
Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.
Bjelokost i Romanika · Bjelokost i Srednjovjekovna umjetnost ·
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Bogoslužje i Romanika · Bogoslužje i Srednjovjekovna umjetnost ·
Branič-kula
Branič-kula starog grada Dubovca Gjuri Szabu Branič-kula (donžon kula, donjon), objekt utvrdnog graditeljstva.
Branič-kula i Romanika · Branič-kula i Srednjovjekovna umjetnost ·
Burgundija
* Povijesne regije.
Burgundija i Romanika · Burgundija i Srednjovjekovna umjetnost ·
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Cisterciti i Romanika · Cisterciti i Srednjovjekovna umjetnost ·
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Crvena i Romanika · Crvena i Srednjovjekovna umjetnost ·
Emajl
Emajlirano posuđe Emajl je u prah mljeveno staklo koje se taljenjem veže za metalnu podlogu pri temperaturi od 750-850 stupnjeva (pokrovni emajl na čeličnom limu), odnosno 800-900 stupnjeva (temeljni emajl na čeličnom limu).
Emajl i Romanika · Emajl i Srednjovjekovna umjetnost ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Romanika · Europa i Srednjovjekovna umjetnost ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Romanika · Francuska i Srednjovjekovna umjetnost ·
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Freska i Romanika · Freska i Srednjovjekovna umjetnost ·
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Gotika i Romanika · Gotika i Srednjovjekovna umjetnost ·
Ikonografija
Ikonografija (grč., slika;, pisati) je grana povijesti umjetnosti koja je bavi opisom, identifikacijom i interpretacijom sadržaja prikazanog u likovnom umjetničkom djelu.
Ikonografija i Romanika · Ikonografija i Srednjovjekovna umjetnost ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Italija i Romanika · Italija i Srednjovjekovna umjetnost ·
Kapitel
Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.
Kapitel i Romanika · Kapitel i Srednjovjekovna umjetnost ·
Karolinška renesansa
samostana Lorsch (Hessen). Karolinškom renesansom se naziva kulturni uzlet (obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga, graditeljstva) u rano vrijeme dinastije Karolinga, pokrenut na dvoru Karla Velikog.
Karolinška renesansa i Romanika · Karolinška renesansa i Srednjovjekovna umjetnost ·
Kosi toranj u Pisi
Kosi toranj u Pisi Kosi toranj je zvonik romaničke katedrale u Pisi, dio katedralnog kompleksa u Pisi.
Kosi toranj u Pisi i Romanika · Kosi toranj u Pisi i Srednjovjekovna umjetnost ·
Krstionica
Baptisterij u Firenci Udbini Krstionica ili baptisterij izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala krštenja.
Krstionica i Romanika · Krstionica i Srednjovjekovna umjetnost ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Romanika · Latinski jezik i Srednjovjekovna umjetnost ·
Luk (arhitektura)
Luk u Saint Louisu znan i kao "Ulazni luk" (Jefferson National Expansion Memorialin), Saint Louis; skulptura osnovana na paraboličnom luku. Elea, Italija. Konstantina I. 312. godine Aldžaferiji, Španjolska. Luk je konstruktivni i dekorativni element u arhitekturi.
Luk (arhitektura) i Romanika · Luk (arhitektura) i Srednjovjekovna umjetnost ·
Mozaik
Eufrazijevoj bazilici Puli, 2. ili 3. st. Mozaik je odavna poznata slikarska zidna tehnika, koja se izvodi slaganjem raznobojnih, manje ili više pravilnih kockica kamena, obojenog stakla, glazirane keramike.
Mozaik i Romanika · Mozaik i Srednjovjekovna umjetnost ·
Nakit
Jantarov privjesak. Nakit je vrijedan predmet koji se upotrebljava kao ukras i često je umjetnički izrađen od plemenitih kovina i dragulja.
Nakit i Romanika · Nakit i Srednjovjekovna umjetnost ·
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Normani i Romanika · Normani i Srednjovjekovna umjetnost ·
Oksidacija
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
Oksidacija i Romanika · Oksidacija i Srednjovjekovna umjetnost ·
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Oltar i Romanika · Oltar i Srednjovjekovna umjetnost ·
Oslikani rukopisi
minijatura ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', pergament na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, Manchester. Oslikani rukopisi su rukopisi urešeni zlatom izrađenim ornamentima, inicijalima, minijaturama i vinjetama.
Oslikani rukopisi i Romanika · Oslikani rukopisi i Srednjovjekovna umjetnost ·
Otonska renesansa
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu Otonska renesansa je razdoblje preporoda za vrijeme vladavine prva tri cara Otonske dinastije.
Otonska renesansa i Romanika · Otonska renesansa i Srednjovjekovna umjetnost ·
Perspektiva
'''Linearna perspektiva s dva nedogleda''' na crtežu Henricusa Hondiusa (1597. – 1651.) Perspektiva dolazi od latinske riječi prospicere što znači vidjeti ili razabrati.
Perspektiva i Romanika · Perspektiva i Srednjovjekovna umjetnost ·
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Portal i Romanika · Portal i Srednjovjekovna umjetnost ·
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Predromanika i Romanika · Predromanika i Srednjovjekovna umjetnost ·
Put Svetog Jakova
Put za Santiago (galješki: Camiño de Santiago španjolski: Camino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova.
Put Svetog Jakova i Romanika · Put Svetog Jakova i Srednjovjekovna umjetnost ·
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Rajna i Romanika · Rajna i Srednjovjekovna umjetnost ·
Ranokršćanska umjetnost
grčkom) s kamenog oltara iz Khirbet Um El’Amada u Alžiru, 4. st. Ranokršćanska umjetnost (također kasnoantička ili starokršćanska umjetnost) je umjetničko razdoblje starorimske umjetnosti nakon usvajanja kršćanstva 314.
Ranokršćanska umjetnost i Romanika · Ranokršćanska umjetnost i Srednjovjekovna umjetnost ·
Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti
renesansna slika ''Atenska škola'' iz oko 1510. god. je primjer razvoja zapadnoeuropske umjetnosti na antičkim temeljima. Zapadna umjetnost je izraz za umjetničku produkciju zapadne Europe i Sjeverne Amerike koja ima korijene u umjetnosti Antičke Grčke i Rima, te se karakterno razlikuje od istočne umjetnosti Bizantskih i Islamskih korijena, kao i od Indijske, Kineske, Japanske, Afričke umjetnosti i umjetnosti pretkolumbovske Amerike.
Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti i Romanika · Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti i Srednjovjekovna umjetnost ·
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Rimsko Carstvo i Romanika · Rimsko Carstvo i Srednjovjekovna umjetnost ·
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Romanika i Samostan · Samostan i Srednjovjekovna umjetnost ·
Smeđa
Smeđe boje Smeđa boja nastaje miješanjem narančaste, žute, narančaste ili crvene boje s crnom ili sivom.
Romanika i Smeđa · Smeđa i Srednjovjekovna umjetnost ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Romanika i Srednji vijek · Srednji vijek i Srednjovjekovna umjetnost ·
Stil
Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.
Romanika i Stil · Srednjovjekovna umjetnost i Stil ·
Svod
''Bačvasti svod'' s prikazom potisaka. ''Križni svod'' Svod ili strop (francuski: voute; talijanski: volta; njemački: gewölbe; poljski: sklepienie; španjolski: bóveda) je konstruktivni element koji zatvara gornje granice unutrašnjeg prostora zaobljenim (sfernim) plohama i oslanja se na okolne zidove, lukove ili stupove.
Romanika i Svod · Srednjovjekovna umjetnost i Svod ·
Tapiserija
Vikinška tapiserija kraljice Matilde iz Bayeuxa, 11 st., 50 x 700 cm. Tapiserija je posebna slikarska tehnika.
Romanika i Tapiserija · Srednjovjekovna umjetnost i Tapiserija ·
Timpani
Timpani su glazbeni instrumenti iz grupe opnozvučnih udaraljki.
Romanika i Timpani · Srednjovjekovna umjetnost i Timpani ·
Umjetnost starog Rima
'''Kolosej''' u Rimu iz 1. st. UNESCOva svjetska baština i jedno od novih sedam svjetskih čuda. Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9.
Romanika i Umjetnost starog Rima · Srednjovjekovna umjetnost i Umjetnost starog Rima ·
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Romanika i Utvrdno graditeljstvo · Srednjovjekovna umjetnost i Utvrdno graditeljstvo ·
Vitraj
Rovišću Vitraj ili vitraž (franc. vitrail) je posebnim načinom oslikano staklo, najčešće na crkvenim prozorima, povezano olovnim okvirićima.
Romanika i Vitraj · Srednjovjekovna umjetnost i Vitraj ·
Zid
kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Romanika i Srednjovjekovna umjetnost imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Romanika i Srednjovjekovna umjetnost
Usporedba između Romanika i Srednjovjekovna umjetnost
Romanika ima 98 odnose, a Srednjovjekovna umjetnost ima 179. Kao što im je zajedničko 50, Jaccard indeks 18.05% = 50 / (98 + 179).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Romanika i Srednjovjekovna umjetnost. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
