Brže od pregledniku!
79 odnosi: Apsida, Arhitektura, Bavarska, Bazilika, Belgija, Branič-kula, Brod (arhitektura), Burgundija, Caen, Cluny, Crkva, Crkva sv. Krševana u Zadru, Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu, Deambulatorij, Dvorac, Engleska, Francuska, Freska, Galerija, Gotička arhitektura, Grad, Hijerarhija, Hrvatska, Italija, Kapela, Kapitel, Katalonija, Katedrala Notre-Dame u Tournaiju, Katedrala u Durhamu, Katedrala u Hildesheimu, Katedrala u Speyeru, Köln, Klaustar, Kompozicija (arhitektura), Kor, Kosi toranj u Pisi, Krstionica, Kupola, Lezena, Limoges, Loire, Lombardija, Luk (arhitektura), Niša, Njemačka, Normandija, Opatija Cluny, Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe, Parma, Poitou-Charentes, ..., Portik, Predromanika, Put Svetog Jakova, Romaničko kiparstvo, Romaničko slikarstvo, Romanika, Rozeta (arhitektura), Samostan, San Gimignano, Saska (pokrajina), Skulptura, Starohrvatska umjetnost, Strop, Svećenik, Svod, Tlocrt, Toranj, Toskana, Toulouse, Transept, Tržnica, Trg, Utvrdno graditeljstvo, Westwerk, Zadarska katedrala, Zid, Zvonik, 10. stoljeće, 13. stoljeće. Proširite indeks (29 više) »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Romanička arhitektura i Apsida · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Romanička arhitektura i Arhitektura · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Romanička arhitektura i Bavarska · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Romanička arhitektura i Bazilika · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Romanička arhitektura i Belgija · Vidi više »
Branič-kula
Branič-kula starog grada Dubovca Gjuri Szabu Branič-kula (donžon kula, donjon), objekt utvrdnog graditeljstva.
Novi!!: Romanička arhitektura i Branič-kula · Vidi više »
Brod (arhitektura)
Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.
Novi!!: Romanička arhitektura i Brod (arhitektura) · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Romanička arhitektura i Burgundija · Vidi više »
Caen
Caen (izgovor:, slično kao Cannes) grad je u francuskoj pokrajini Donjoj Normandiji, udaljen 10 km od La Manchea, s kojim ga povezuje Canal de Caen à la Mer, kanal izgrađen u vrijeme Napoleona III. Kroz grad protječe rijeka Orne.
Novi!!: Romanička arhitektura i Caen · Vidi više »
Cluny
* Cluny (Saône-et-Loire), općina u departmanu Saône-et-Loire u Francuskoj;.
Novi!!: Romanička arhitektura i Cluny · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Romanička arhitektura i Crkva · Vidi više »
Crkva sv. Krševana u Zadru
Crkva sv.
Novi!!: Romanička arhitektura i Crkva sv. Krševana u Zadru · Vidi više »
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu (njemački, Michaeliskirche) u Saskoj oblasti (Njemačka), je predromanička i rano-romanička crkva s dvio-apsidalnim ulazima, karakterističnim za otonsku umjetnost stare Saske.
Novi!!: Romanička arhitektura i Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu · Vidi više »
Deambulatorij
Tlocrt crkve s označenim deambulatorijem. Bazilike Saint-Sernina u Toulouseu. Deambulatorij je u romanici čest dio samostana, crkava i građevina.
Novi!!: Romanička arhitektura i Deambulatorij · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Romanička arhitektura i Dvorac · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Romanička arhitektura i Engleska · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Romanička arhitektura i Francuska · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Romanička arhitektura i Freska · Vidi više »
Galerija
Crkve sv. Donata u Zadru Galerija (francuski: galerie) u arhitekturi je duga i uska prostorija, često s visokim stropom, u funkciji stanovanja ili prometa.
Novi!!: Romanička arhitektura i Galerija · Vidi više »
Gotička arhitektura
Unutrašnjost prve gotičke katedrale ''St. Denis'' opata Sugera iz 1231., Pariz. Gotika je najreprezentativnija u arhitekturi gdje se karakteristike ovog stila najviše poznaju.
Novi!!: Romanička arhitektura i Gotička arhitektura · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Romanička arhitektura i Grad · Vidi više »
Hijerarhija
Hijerarhija, u zajednicama, stupnjevanje vlasti, činova i dostojanstava na osnovi podređenosti-nadređenosti.
Novi!!: Romanička arhitektura i Hijerarhija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Romanička arhitektura i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Romanička arhitektura i Italija · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Romanička arhitektura i Kapela · Vidi više »
Kapitel
Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.
Novi!!: Romanička arhitektura i Kapitel · Vidi više »
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Novi!!: Romanička arhitektura i Katalonija · Vidi više »
Katedrala Notre-Dame u Tournaiju
Katedrala Notre-Dame (Naše Gospe) ili Katedrala naše Gospe od Flandrije u Tournaiju je jedan od najvažnijih arhitektonskih spomenika u Belgiji.
Novi!!: Romanička arhitektura i Katedrala Notre-Dame u Tournaiju · Vidi više »
Katedrala u Durhamu
Durhamska katedrala Krista, Blažene Djevice Marije i Svetog Cuthberta Durhamskog je katedrala i sjedište anglikanskog biskupa u Durhamu, sjeverna Engleska.
Novi!!: Romanička arhitektura i Katedrala u Durhamu · Vidi više »
Katedrala u Hildesheimu
Katedrala Svete Djevice Marije (njemački: Dom St. Maria) u Hildesheimu (Njemačka), je značajna srednjovjekovna katolička katedrala koja je, zajedno s crkvom sv. Mihovila u Hildesheimu, dospjela na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.
Novi!!: Romanička arhitektura i Katedrala u Hildesheimu · Vidi više »
Katedrala u Speyeru
Kraljevska katedrala u Speyeru, službenog imena Katedrala sv.
Novi!!: Romanička arhitektura i Katedrala u Speyeru · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Romanička arhitektura i Köln · Vidi više »
Klaustar
franjevačkog samostana u Dubrovniku.Klaustar (lat. claustrum - claudere: zatvoriti) element je samostanske arhitekture nastao izravno iz rimskoga peristilnog tipa ladanjske vile; pravokutno unutarnje dvorište obično okruženo trijemovima na stupovima, naslonjeno jednom stranom na crkvu, dok ostale zatvaraju samostanske zgrade.
Novi!!: Romanička arhitektura i Klaustar · Vidi više »
Kompozicija (arhitektura)
Kompozicija je pojam koji u arhitekturi i građevinarstvu označava određen broj elemenata koji stoje u određenom odnosu jedan prema drugome.
Novi!!: Romanička arhitektura i Kompozicija (arhitektura) · Vidi više »
Kor
Kor grč. horos.
Novi!!: Romanička arhitektura i Kor · Vidi više »
Kosi toranj u Pisi
Kosi toranj u Pisi Kosi toranj je zvonik romaničke katedrale u Pisi, dio katedralnog kompleksa u Pisi.
Novi!!: Romanička arhitektura i Kosi toranj u Pisi · Vidi više »
Krstionica
Baptisterij u Firenci Udbini Krstionica ili baptisterij izvorno je krsni zdenac, to jest mali bazen u kojem su se obavljala krštenja.
Novi!!: Romanička arhitektura i Krstionica · Vidi više »
Kupola
Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.
Novi!!: Romanička arhitektura i Kupola · Vidi više »
Lezena
Lezena je naziv za plitki vertikalni istak u obliku pilastra, koji istodobno ojačava i ukrašava te raščlanjuje zidnu plohu.
Novi!!: Romanička arhitektura i Lezena · Vidi više »
Limoges
Limoges je grad u Francuskoj.
Novi!!: Romanička arhitektura i Limoges · Vidi više »
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Novi!!: Romanička arhitektura i Loire · Vidi više »
Lombardija
Lombardija (tal.: Lombardia, lom.: Lumbardia) je regija u Sjevernoj Italiji, između Alpa i doline rijeke Po.
Novi!!: Romanička arhitektura i Lombardija · Vidi više »
Luk (arhitektura)
Luk u Saint Louisu znan i kao "Ulazni luk" (Jefferson National Expansion Memorialin), Saint Louis; skulptura osnovana na paraboličnom luku. Elea, Italija. Konstantina I. 312. godine Aldžaferiji, Španjolska. Luk je konstruktivni i dekorativni element u arhitekturi.
Novi!!: Romanička arhitektura i Luk (arhitektura) · Vidi više »
Niša
džamije u Istanbulu iz 1432. Arheološki muzej u Istanbulu. Niša (francuski "Niche") je u arhitekturi polukružna ili četvrtasta udubina u zidu za smještaj različitih predmeta kao što su: kip, poprsje ili vaza.
Novi!!: Romanička arhitektura i Niša · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Romanička arhitektura i Njemačka · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Romanička arhitektura i Normandija · Vidi više »
Opatija Cluny
Ulaz u opatiju Cluny (crtež iz 18. stoljeća) Opatiju Cluny (Abbaye de Cluny) utemeljio je početkom 10. stoljeća akvitanski vojvoda Vilim u Burgundiji za spas duša svoje obitelji i roda.
Novi!!: Romanička arhitektura i Opatija Cluny · Vidi više »
Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe
Romanička opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe, znana i kao “Sikstinska kapela romanike”, nalazi se u Saint-Savin-sur-Gartempe u francuskoj pokrajini Poitou-Charentes.
Novi!!: Romanička arhitektura i Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Romanička arhitektura i Parma · Vidi više »
Poitou-Charentes
Poitou-Charentes je bivša (1982. – 2015.) francuska regija na zapadu Francuske.
Novi!!: Romanička arhitektura i Poitou-Charentes · Vidi više »
Portik
Vicenze, 16. stoljeće Portik (latinski: porticus) je ulazni trijem koji vodi do vrata u zgradu, ili natkriveni prolaz sa stupovima - arkada.
Novi!!: Romanička arhitektura i Portik · Vidi više »
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Novi!!: Romanička arhitektura i Predromanika · Vidi više »
Put Svetog Jakova
Put za Santiago (galješki: Camiño de Santiago španjolski: Camino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova.
Novi!!: Romanička arhitektura i Put Svetog Jakova · Vidi više »
Romaničko kiparstvo
katedrale ''Saint-Lazare'' u Autunu, Burgundija, Francuska, oko 1130. – 1145. Romanička skulptura gotovo je isključivo vezana za arhitekturu (portali, kapiteli, dijelovi ili čitave fasade).
Novi!!: Romanička arhitektura i Romaničko kiparstvo · Vidi više »
Romaničko slikarstvo
''Čudesni ribolov'', freska iz 10. st. u Crkvi sv. Jurja, Reichenau (otok), Njemačka. Romaničko slikarstvo u srednjovjekovnoj umjetnosti europske tradicije traje tijekom romanike, od oko 1050. do 1250. godine.
Novi!!: Romanička arhitektura i Romaničko slikarstvo · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Romanička arhitektura i Romanika · Vidi više »
Rozeta (arhitektura)
Zadru iz 13. stoljeća.katedrali u Strasbourgu, Francuska. Rozeta je arhitektonski element dekoracije u obliku ružinog cvijeta sa stiliziranim laticama koji se primjenjuje od romanike.
Novi!!: Romanička arhitektura i Rozeta (arhitektura) · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Romanička arhitektura i Samostan · Vidi više »
San Gimignano
San Gimignano je mali utvrđeni srednjovjekovni grad na brdu u pokrajini Siena (Toskana, središnja Italija).
Novi!!: Romanička arhitektura i San Gimignano · Vidi više »
Saska (pokrajina)
Saska, službeno Slobodna Država Saska (njemački: Freistaat Sachsen, gornjolužičkosrpski: Swobodny stat Sakska) je savezna pokrajina na istoku Njemačke.
Novi!!: Romanička arhitektura i Saska (pokrajina) · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Romanička arhitektura i Skulptura · Vidi više »
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Novi!!: Romanička arhitektura i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »
Strop
Strop s pločama Strop je dio međukatne konstrukcije koji zatvara prostoriju s gornje strane, odnosno donja obrada međukatne konstrukcije.
Novi!!: Romanička arhitektura i Strop · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Romanička arhitektura i Svećenik · Vidi više »
Svod
''Bačvasti svod'' s prikazom potisaka. ''Križni svod'' Svod ili strop (francuski: voute; talijanski: volta; njemački: gewölbe; poljski: sklepienie; španjolski: bóveda) je konstruktivni element koji zatvara gornje granice unutrašnjeg prostora zaobljenim (sfernim) plohama i oslanja se na okolne zidove, lukove ili stupove.
Novi!!: Romanička arhitektura i Svod · Vidi više »
Tlocrt
Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).
Novi!!: Romanička arhitektura i Tlocrt · Vidi više »
Toranj
Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene.
Novi!!: Romanička arhitektura i Toranj · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Romanička arhitektura i Toskana · Vidi više »
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Romanička arhitektura i Toulouse · Vidi više »
Transept
Plan katedrale s potamnjenim dijelom koji predstavlja transept. Katedrale sv. Jakova u Šibeniku diže se veličanstvena kupola Transept (novolatinski) je, u crkvenom graditeljstvu, poprečni brod položen okomito na uzdužne brodove crkve tako da razdvaja svetište (uključujući oltar, apsidu, kor, prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog križa.
Novi!!: Romanička arhitektura i Transept · Vidi više »
Tržnica
Tržnica u Brazilu. '''Zelena natkrivena tržnica''' '''Zelena tržnica na otvorenom''' '''Riblja tržnica''' Tržnica je posebno izdvojeni i uređeni prostor namijenjen za trgovinu prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, voćem, povrćem i ribom.
Novi!!: Romanička arhitektura i Tržnica · Vidi više »
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Novi!!: Romanička arhitektura i Trg · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Romanička arhitektura i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Westwerk
opatije Corvey Westwerk (njemački za zapadni stil) je monumentalni oblik zapadnog pročelja crkve u srednjovjekovnoj arhitekturi predromanike (Starohrvatska umjetnost), i romanike.
Novi!!: Romanička arhitektura i Westwerk · Vidi više »
Zadarska katedrala
250px Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u Dalmaciji.
Novi!!: Romanička arhitektura i Zadarska katedrala · Vidi više »
Zid
kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.
Novi!!: Romanička arhitektura i Zid · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Romanička arhitektura i Zvonik · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Romanička arhitektura i 10. stoljeće · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Romanička arhitektura i 13. stoljeće · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Arhitektura Romanike, Arhitektura romanike.
