Sadržaj
54 odnosi: Astronomski objekt, Broj okretaja, Brzina, Dugobazična interferometrija, Ekliptika, Ekvator, Fizika, Gibanje, Godišnja doba, Jupiter, Kotač, Krivulja, Kružnica, Kut, Kutna brzina, Kutna količina gibanja, Latinski jezik, Ledeno doba, Luk (matematika), Masa, Metar u sekundi, Milankovićevi ciklusi, Milutin Milanković, Minuta, Mjesec, Moment inercije, Moment sile, Morske mijene, Nutacija, Opseg, Os, Period, Plimna sila, Precesija, Promjer, Radijan, Radijvektor, Radio astronomija, Rezultanta, Rotacija polja, Sat, Sekunda, Siderički dan, Sila, Sinodički dan, Sunčev ciklus, Sunčeva konstanta, Sunce, Tijelo (fizika), Ubrzanje, ... Proširite indeks (4 više) »
- Kinematika
- Klasična mehanika
- Rotacija
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Vrtnja i Astronomski objekt
Broj okretaja
Prikaz rada četverotaktnog motora Pužni prijenos Broj okretaja ili brzina vrtnje u minuti (oznaka: n) se vrlo često koristi u tehnici da bi se izrazila kutna brzina, a mjerna jedinica je broj okretaja u minuti.
Pogledaj Vrtnja i Broj okretaja
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Vrtnja i Brzina
Dugobazična interferometrija
''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji.
Pogledaj Vrtnja i Dugobazična interferometrija
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Vrtnja i Ekliptika
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Pogledaj Vrtnja i Ekvator
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Vrtnja i Fizika
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Pogledaj Vrtnja i Gibanje
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Pogledaj Vrtnja i Godišnja doba
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Pogledaj Vrtnja i Jupiter
Kotač
Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.
Pogledaj Vrtnja i Kotač
Krivulja
Krivulja je neprekidna crta, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka.
Pogledaj Vrtnja i Krivulja
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Pogledaj Vrtnja i Kružnica
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Vrtnja i Kut
Kutna brzina
Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.
Pogledaj Vrtnja i Kutna brzina
Kutna količina gibanja
Zamah ''L'' čestice mase ''m'' kojoj je linearna količina gibanja ''mv'' pri kruženju oko vertikalne osi na udaljenosti ''r''. Ovaj žiroskop ostaje uspravan dok se vrti zbog očuvanja kutne količine gibanja. Kutna količina gibanja, kutni impuls ili zamah (oznaka L) vektorska je fizikalna veličina koja opisuje vrtnju čestice ili fizikalnog tijela koja postoji kod kružnog gibanja.
Pogledaj Vrtnja i Kutna količina gibanja
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Vrtnja i Latinski jezik
Ledeno doba
Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.
Pogledaj Vrtnja i Ledeno doba
Luk (matematika)
Luk Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom.
Pogledaj Vrtnja i Luk (matematika)
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Vrtnja i Masa
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Pogledaj Vrtnja i Metar u sekundi
Milankovićevi ciklusi
Milankovićeva teorija opisuje kolektivne klimatske učinke promjena u gibanju Zemlje.
Pogledaj Vrtnja i Milankovićevi ciklusi
Milutin Milanković
Milutin Milanković (Dalj, 28. svibnja 1879. – Beograd, 12. prosinca 1958.), srpski geofizičar, astronom i građevinski inženjer.
Pogledaj Vrtnja i Milutin Milanković
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Vrtnja i Minuta
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Vrtnja i Mjesec
Moment inercije
Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.
Pogledaj Vrtnja i Moment inercije
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Pogledaj Vrtnja i Moment sile
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').
Pogledaj Vrtnja i Morske mijene
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Pogledaj Vrtnja i Nutacija
Opseg
Opseg je duljina zatvorene krivulje.
Pogledaj Vrtnja i Opseg
Os
Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.
Pogledaj Vrtnja i Os
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Pogledaj Vrtnja i Period
Plimna sila
Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).
Pogledaj Vrtnja i Plimna sila
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Pogledaj Vrtnja i Precesija
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Pogledaj Vrtnja i Promjer
Radijan
Radijan (znak: rad) mjerna je jedinica za kut.
Pogledaj Vrtnja i Radijan
Radijvektor
Radijvektor \vecr određuje položaj točke \mathrmP u odnosu na pol \mathrmO. U Kartezijevom sustavu on se može prikazati pomoću projekcija točke na jedinične vektore osi \hate_x, \hate_y, \hate_z kao \vecr.
Pogledaj Vrtnja i Radijvektor
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj.
Pogledaj Vrtnja i Radio astronomija
Rezultanta
Rezultanta sile \scriptstyle\vec F1 i \scriptstyle\vec F2 je sila \scriptstyle\vec Fnet. Određivanje rezultante konkurentnog sustava sila: a.) plan položaja, b.) određivanje rezultante pomoću paralelograma sila, c.) određivanje rezultante pomoću trokuta sila. Kliješta su sklop dviju poluga.
Pogledaj Vrtnja i Rezultanta
Rotacija polja
U vektorskoj analizi rotor ili rotacija (eng. curl) je operator kojim se izražava lokalna cirkulacija vektorskog polja po prostoru.
Pogledaj Vrtnja i Rotacija polja
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Pogledaj Vrtnja i Sat
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Vrtnja i Sekunda
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Vrtnja i Siderički dan
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Pogledaj Vrtnja i Sila
Sinodički dan
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Vrtnja i Sinodički dan
Sunčev ciklus
Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.
Pogledaj Vrtnja i Sunčev ciklus
Sunčeva konstanta
atmosfere (na vodoravnoj (horizontalnoj) osi je valni broj). valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčeva konstanta ili solarna konstanta je količina energije dozračene od Sunca na gornjoj granici Zemljine atmosfere u jedinici vremena okomito na jediničnu površinu, pri srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (AJ).
Pogledaj Vrtnja i Sunčeva konstanta
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Vrtnja i Sunce
Tijelo (fizika)
Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.
Pogledaj Vrtnja i Tijelo (fizika)
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Pogledaj Vrtnja i Ubrzanje
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Vrtnja i Zemlja
Zemljina precesija
Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Pogledaj Vrtnja i Zemljina precesija
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Pogledaj Vrtnja i Zemljina rotacija
Zvrk
Ukrajine koji stvara zvuk dok se dugme okreće. kinetičkoj umjetnosti (O'Fallon (Illinois), SAD). balističkom projektilu IRBM S3. Zvrk ili čigra, u fizici, je svako tijelo određene mase koje se vrti oko svoje osi te zbog momenta tromosti ili inercije tu vrtnju (rotaciju) održava.
Pogledaj Vrtnja i Zvrk
Vidi također
Kinematika
Klasična mehanika
- Centar masa
- Coriolisov protokomjer
- Coriolisov učinak
- Dinamički uzgon
- Galileijevo načelo relativnosti
- Impuls sile
- Inercijski referentni okvir
- Jednadžba gibanja
- Jednostavno harmoničko gibanje
- Kinematika
- Kinetička teorija plinova
- Klasična mehanika
- Kružno gibanje
- Nebeska mehanika
- Newtonovi zakoni gibanja
- Povijest klasične mehanike
- Prigušenje
- Problem triju tijela
- Putanja
- Reakcija (sila)
- Sila
- Translacija
- Trenje
- Tromost
- Vrtnja
Rotacija
- Broj okretaja
- Centrifugalna sila
- Centripetalna sila
- Coriolisov učinak
- Diferencijalna rotacija
- Kretnost
- Kružno gibanje
- Kutna količina gibanja
- Kutno ubrzanje
- Moment inercije
- Moment sile
- Rotacijska spektroskopija
- Rotacijski period
- Vrtlog
- Vrtnja
- Yo-yo
- Zemljina rotacija
Također poznat kao Rotacija.