Sličnosti između Moskva i Rusija
Moskva i Rusija imaju 71 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Aleksandar Sergejevič Puškin, Andrej Rubljov, Armenci, Armenija, Azerbajdžan, Azija, Čečeni, Čuvaši, Balet, Bjelorusija, Boris Jeljcin, Crvena armija, Drugi svjetski rat, Duma, Estonija, Europa, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Indija, Indonezija, Islam, Istočnoeuropska nizina, Ivan IV., ruski car, Japan, Josif Staljin, Jurij Gagarin, Katarina II. Velika, Kazahstan, Kazimir Maljevič, Kina, Kontinentska klima, ..., Latinica, Latvija, Maksim Gorki, Metalurgija, Mihail Ljermontov, Mongolija, Nadmorska visina, Petar I. Aleksejevič Romanov, Poljska, Pravoslavlje, Prirodni plin, Rusi, Ruska pravoslavna Crkva, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski federalni subjekti, Ruski jezik, Ruski rubalj, Sankt-Peterburg, Sergej Rahmanjinov, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Sovjetski Savez, Središnji savezni okrug, Tajga, Tatari, Transsibirska pruga, Ukrajina, Ukrajinci, Vasilij Kandinski, Velika Kneževina Moskva, Vladimir Iljič Lenjin, Volga, Zajednica neovisnih država, Znanost, Zračna luka Šeremetjevo, Zračna luka Domodedovo, 1905., 1917., 1918., 1991., 1998.. Proširite indeks (41 više) »
Aleksandar Sergejevič Puškin
Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.
Aleksandar Sergejevič Puškin i Moskva · Aleksandar Sergejevič Puškin i Rusija ·
Andrej Rubljov
Andrej Rubljov (rus. Андрей Рублёв, oko 1360. – Moskva, 29. siječnja 1430.) - ruski slikar ikona, redovnik, svetac Ruske pravoslavne crkve od 1988. godine.
Andrej Rubljov i Moskva · Andrej Rubljov i Rusija ·
Armenci
Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.
Armenci i Moskva · Armenci i Rusija ·
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Armenija i Moskva · Armenija i Rusija ·
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Azerbajdžan i Moskva · Azerbajdžan i Rusija ·
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Azija i Moskva · Azija i Rusija ·
Čečeni
Čečeni ili Čečenci (čečenski: Nohči, Нохчий; ruski: Чеченцы) su najveći narod nahske skupine, nahsko-dagestanske etnolingvističke porodice (nešto manje od 1.000.000) naseljen poglavito u Čečeniji i Ingušetiji (734.000), nadalje u Dagestanu (58.000), Kazahstanu (49.000), Moskvi (2100), i drugdje u Rusiji.
Moskva i Čečeni · Rusija i Čečeni ·
Čuvaši
Čuvaši Čuvaši (Чуваши), narod turkijskog jezičnog roda altajske etnolingvističke porodice nastanjen prvenstveno na području Čuvašije (Rusija), a 1989. bilo ih je na području bivšeg Sovjetskog saveza 1.843.300.
Moskva i Čuvaši · Rusija i Čuvaši ·
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Balet i Moskva · Balet i Rusija ·
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Bjelorusija i Moskva · Bjelorusija i Rusija ·
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Boris Jeljcin i Moskva · Boris Jeljcin i Rusija ·
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Crvena armija i Moskva · Crvena armija i Rusija ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Moskva · Drugi svjetski rat i Rusija ·
Duma
Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.
Duma i Moskva · Duma i Rusija ·
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Estonija i Moskva · Estonija i Rusija ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Moskva · Europa i Rusija ·
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski i Moskva · Fjodor Mihajlovič Dostojevski i Rusija ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Moskva · Indija i Rusija ·
Indonezija
Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.
Indonezija i Moskva · Indonezija i Rusija ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Moskva · Islam i Rusija ·
Istočnoeuropska nizina
Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu.
Istočnoeuropska nizina i Moskva · Istočnoeuropska nizina i Rusija ·
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Ivan IV., ruski car i Moskva · Ivan IV., ruski car i Rusija ·
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Japan i Moskva · Japan i Rusija ·
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Josif Staljin i Moskva · Josif Staljin i Rusija ·
Jurij Gagarin
Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, Klušino kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. – Novosjolovo kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1.
Jurij Gagarin i Moskva · Jurij Gagarin i Rusija ·
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Katarina II. Velika i Moskva · Katarina II. Velika i Rusija ·
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Kazahstan i Moskva · Kazahstan i Rusija ·
Kazimir Maljevič
Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinskeDo kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str.
Kazimir Maljevič i Moskva · Kazimir Maljevič i Rusija ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Kina i Moskva · Kina i Rusija ·
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Kontinentska klima i Moskva · Kontinentska klima i Rusija ·
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Latinica i Moskva · Latinica i Rusija ·
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Latvija i Moskva · Latvija i Rusija ·
Maksim Gorki
'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.
Maksim Gorki i Moskva · Maksim Gorki i Rusija ·
Metalurgija
kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.
Metalurgija i Moskva · Metalurgija i Rusija ·
Mihail Ljermontov
Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. – Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.
Mihail Ljermontov i Moskva · Mihail Ljermontov i Rusija ·
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Mongolija i Moskva · Mongolija i Rusija ·
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Moskva i Nadmorska visina · Nadmorska visina i Rusija ·
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Moskva i Petar I. Aleksejevič Romanov · Petar I. Aleksejevič Romanov i Rusija ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Moskva i Poljska · Poljska i Rusija ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Moskva i Pravoslavlje · Pravoslavlje i Rusija ·
Prirodni plin
Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).
Moskva i Prirodni plin · Prirodni plin i Rusija ·
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Moskva i Rusi · Rusi i Rusija ·
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Moskva i Ruska pravoslavna Crkva · Rusija i Ruska pravoslavna Crkva ·
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Moskva i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Rusija i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika ·
Ruski federalni subjekti
Zemljovid upravne podjele Ruske Federacije Rusija je federacija od 85 subjekata (ruski: субъект(ы)) ukljućujući Krim.
Moskva i Ruski federalni subjekti · Rusija i Ruski federalni subjekti ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Moskva i Ruski jezik · Rusija i Ruski jezik ·
Ruski rubalj
Rubalj (ISO 4217: RUB, ruski: рубль, množina: рубли́) je ime ruske valute.
Moskva i Ruski rubalj · Rusija i Ruski rubalj ·
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Moskva i Sankt-Peterburg · Rusija i Sankt-Peterburg ·
Sergej Rahmanjinov
Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. – Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.
Moskva i Sergej Rahmanjinov · Rusija i Sergej Rahmanjinov ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Moskva i Sjedinjene Američke Države · Rusija i Sjedinjene Američke Države ·
Sjeverna Koreja
Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.
Moskva i Sjeverna Koreja · Rusija i Sjeverna Koreja ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Moskva i Sovjetski Savez · Rusija i Sovjetski Savez ·
Središnji savezni okrug
Središnji savezni okrug (ruski: Центра́льный федера́льный о́круг) je jedan od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.
Moskva i Središnji savezni okrug · Rusija i Središnji savezni okrug ·
Tajga
Rasprostranjenost tajge Tajge su tip zimzelenih šuma četinjača sjevernih dijelova umjerene zone sjeverne polutke koje su cirkupolarno rasprostranjene u Europi, Aziji ("sibirska tajga") i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").
Moskva i Tajga · Rusija i Tajga ·
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Moskva i Tatari · Rusija i Tatari ·
Transsibirska pruga
Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr. Трансси́б), — mreža željezničkih pruga kroz Euroazijski kontinent, spaja europski dio Ruske Federacije, glavna industrijska područja i prijestolnicu sa središnjim (Sibir) i istočnim krajevima (Daleki Istok), Mongolijom, Kinom i Japanskim morem.
Moskva i Transsibirska pruga · Rusija i Transsibirska pruga ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Moskva i Ukrajina · Rusija i Ukrajina ·
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Moskva i Ukrajinci · Rusija i Ukrajinci ·
Vasilij Kandinski
Vasilij Vasiljevič Kandinski (ruski Василий Васильевич Кандинский, Moskva, 16. prosinca 1866. – Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.), ruski slikar.
Moskva i Vasilij Kandinski · Rusija i Vasilij Kandinski ·
Velika Kneževina Moskva
Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.
Moskva i Velika Kneževina Moskva · Rusija i Velika Kneževina Moskva ·
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Moskva i Vladimir Iljič Lenjin · Rusija i Vladimir Iljič Lenjin ·
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Moskva i Volga · Rusija i Volga ·
Zajednica neovisnih država
Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.
Moskva i Zajednica neovisnih država · Rusija i Zajednica neovisnih država ·
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Moskva i Znanost · Rusija i Znanost ·
Zračna luka Šeremetjevo
Zračna luka Šeremetjevo (SVO) je međunarodna zračna luka u Moskvi i baza kompanije Aeroflot.
Moskva i Zračna luka Šeremetjevo · Rusija i Zračna luka Šeremetjevo ·
Zračna luka Domodedovo
Predvorje i registracija putnika. Međunarodna zračna luka Domodedovo (rus. Московский аэропорт Домоде́дово) je najveća (od 2005.) međunarodna zračna luka u Rusiji.
Moskva i Zračna luka Domodedovo · Rusija i Zračna luka Domodedovo ·
1905.
Bez opisa.
1905. i Moskva · 1905. i Rusija ·
1917.
Bez opisa.
1917. i Moskva · 1917. i Rusija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Moskva · 1918. i Rusija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Moskva · 1991. i Rusija ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Moskva i Rusija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Moskva i Rusija
Usporedba između Moskva i Rusija
Moskva ima 477 odnose, a Rusija ima 274. Kao što im je zajedničko 71, Jaccard indeks 9.45% = 71 / (477 + 274).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Moskva i Rusija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: