Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Rusija

Indeks Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 252 odnosi: Abhazija, Aeroflot, Aleksandar Borodin, Aleksandar II., ruski car, Aleksandar Oparin, Aleksandar Sergejevič Puškin, Aleksandar Solženjicin, Aleksander Aleksandrovič Blok, Aljaska, Ana Politkovskaja, Andrej Rubljov, Anton Pavlovič Čehov, Arktički ocean, Armenci, Armenija, Astronomija, Automobil, Azerbajdžan, Azija, Šangajska organizacija za suradnju, Čečeni, Čečenija, Čeljabinsk, Čeljabinska oblast, Černozem, Čuvaši, Ćirilica, Baškirija, Baškirski jezik, Bajkalsko jezero, Balet, Bangladeš, Bizant, Bjelorusija, Boljševizam, Boris Jeljcin, Boris Pasternak, Brazil, BRIC, Bruto domaći proizvod, Cezar Antonovič Kjui, Crnogorična šuma, Crvena armija, Dalekoistočni savezni okrug, Daniil Harms, Dekabristi, Denacionalizacija, Dmitrij Šostakovič, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Drugi svjetski rat, ... Proširite indeks (202 više) »

  2. Države u Aziji

Abhazija

Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115.

Pogledaj Rusija i Abhazija

Aeroflot

Aeroflot - Ruske Avionlinije (IATA: SU, ICAO: AFL) (rus. 'Аэрофлот — Российские авиалинии') je nacionalna aviokompanija Rusije i bivša nacionalna aviokompanija SSSR-a kada je ujedno bila i najveća aviokompanija u svijetu.

Pogledaj Rusija i Aeroflot

Aleksandar Borodin

Aleksandar Porfirjevič Borodin (Алекса́ндр Порфи́рьевич Бороди́н, Sankt Peterburg, 12. studenog 1833. – Sankt Peterburg, 27. veljače 1887.), ruski skladatelj i kemičar.

Pogledaj Rusija i Aleksandar Borodin

Aleksandar II., ruski car

Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.

Pogledaj Rusija i Aleksandar II., ruski car

Aleksandar Oparin

Aleksandr Ivanovič Oparin (ruski: Александр Иванович Опарин; Uglič, 2. ožujka 1894. – Moskva, 21. travnja 1980.) bio je ruski biolog i biokemičar, jedan od najvećih zagovaratelja teorije abiogeneze.

Pogledaj Rusija i Aleksandar Oparin

Aleksandar Sergejevič Puškin

Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.

Pogledaj Rusija i Aleksandar Sergejevič Puškin

Aleksandar Solženjicin

Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.

Pogledaj Rusija i Aleksandar Solženjicin

Aleksander Aleksandrovič Blok

Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma.

Pogledaj Rusija i Aleksander Aleksandrovič Blok

Aljaska

Aljaska je 49.

Pogledaj Rusija i Aljaska

Ana Politkovskaja

Ana Politkovskaja 2005. Ana Politkovskaja (Анна Степановна Политковская) (New York, 30. kolovoza 1958. – Moskva, 7. listopada, 2006.) utjecajna ruska novinarka, dopisnica Novaje Gazete, borac za ljudska prava.

Pogledaj Rusija i Ana Politkovskaja

Andrej Rubljov

Andrej Rubljov (rus. Андрей Рублёв, oko 1360. – Moskva, 29. siječnja 1430.) - ruski slikar ikona, redovnik, svetac Ruske pravoslavne crkve od 1988. godine.

Pogledaj Rusija i Andrej Rubljov

Anton Pavlovič Čehov

Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.

Pogledaj Rusija i Anton Pavlovič Čehov

Arktički ocean

Arktički ocean Arktički ocean, dubine do 5449 m naziva se još i Sjeverno polarno more, Arktik ali i Arktičko sredozemno more.

Pogledaj Rusija i Arktički ocean

Armenci

Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.

Pogledaj Rusija i Armenci

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Pogledaj Rusija i Armenija

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Pogledaj Rusija i Astronomija

Automobil

Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.

Pogledaj Rusija i Automobil

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Pogledaj Rusija i Azerbajdžan

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Pogledaj Rusija i Azija

Šangajska organizacija za suradnju

300px Šangajska organizacija za suradnju je međunarodna organizacija osnovana 2001.

Pogledaj Rusija i Šangajska organizacija za suradnju

Čečeni

Čečeni ili Čečenci (čečenski: Nohči, Нохчий; ruski: Чеченцы) su najveći narod nahske skupine, nahsko-dagestanske etnolingvističke porodice (nešto manje od 1.000.000) naseljen poglavito u Čečeniji i Ingušetiji (734.000), nadalje u Dagestanu (58.000), Kazahstanu (49.000), Moskvi (2100), i drugdje u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Čečeni

Čečenija

Čečenija (čečenski Ičkerija, također Čečnja, puni naziv Čečenskaja respublika) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu.

Pogledaj Rusija i Čečenija

Čeljabinsk

Čeljabinsko kazalište Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska, 15. veljače 2013. Čeljabinsk (ruski: Челя́бинск) je ruski grad, smješten istočno od gorja Urala.

Pogledaj Rusija i Čeljabinsk

Čeljabinska oblast

Čeljabinska oblast (ruski: Челя́бинская о́бласть) je oblast u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Rusija i Čeljabinska oblast

Černozem

Crnica Crnica ili černozem je zonalni tip zemljišta koji je razvijen na lesnoj podlozi.

Pogledaj Rusija i Černozem

Čuvaši

Čuvaši Čuvaši (Чуваши), narod turkijskog jezičnog roda altajske etnolingvističke porodice nastanjen prvenstveno na području Čuvašije (Rusija), a 1989. bilo ih je na području bivšeg Sovjetskog saveza 1.843.300.

Pogledaj Rusija i Čuvaši

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Pogledaj Rusija i Ćirilica

Baškirija

Baškirija ili Baškortostan (baškirski: Башҡортостан, ruski: Башки́рия, Башкортоста́н) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na južnom Uralu i Zauralju.

Pogledaj Rusija i Baškirija

Baškirski jezik

Baškirski jezik (baškortski -; ISO 639-3: bak), zapadnoturkijski jezik kojim se govori između rijeke Volge i planine Ural u Ruskoj Federaciji, Baškortostan.

Pogledaj Rusija i Baškirski jezik

Bajkalsko jezero

Bajkalsko jezero (ruski: О́зеро Байка́л, burjatski: Байгал далай) u azijskom dijelu Ruske Federacije najstarije je jezero (oko 25 milijuna godina), i ujedno najdublje (oko 1700 m) jezero na svijetu.

Pogledaj Rusija i Bajkalsko jezero

Balet

Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.

Pogledaj Rusija i Balet

Bangladeš

Bangladeš, službeno Narodna Republika Bangladeš je država u južnoj Aziji.

Pogledaj Rusija i Bangladeš

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Pogledaj Rusija i Bizant

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Pogledaj Rusija i Bjelorusija

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Pogledaj Rusija i Boljševizam

Boris Jeljcin

Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.

Pogledaj Rusija i Boris Jeljcin

Boris Pasternak

Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.

Pogledaj Rusija i Boris Pasternak

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Pogledaj Rusija i Brazil

BRIC

BRIC ili BRICS je pokrata koja se na engleskom jeziku odnosi na rastuća državna gospodarstva Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike (engl. Brazil, Russia, India, China, South Africa).

Pogledaj Rusija i BRIC

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Pogledaj Rusija i Bruto domaći proizvod

Cezar Antonovič Kjui

Cezar Antonovič Kjui (rus. Цезарь Антонович Кюи, 6. siječnja 1835. – 13. ožujka 1918.) je bio ruski skladatelj, član "Petorice".

Pogledaj Rusija i Cezar Antonovič Kjui

Crnogorična šuma

Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.

Pogledaj Rusija i Crnogorična šuma

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Pogledaj Rusija i Crvena armija

Dalekoistočni savezni okrug

Dalekoistočni savezni okrug (ruski: Дальневосто́чный федера́льный о́круг) najveći od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.

Pogledaj Rusija i Dalekoistočni savezni okrug

Daniil Harms

Daniil Ivanovič Harms ili pravim imenom Daniil Ivanovič Juvačov (rus. Даниил Хармс, Даниил Иванович Ювачов, Sankt Peterburg, 30. prosinca 1905. - Lenjingrad, 2. veljače 1942.), ruski avangardni književnik, satiričar rane sovjetske ere na čije je stvaralaštvo utjecao nadrealizam, apsurd i zaumno pisanje.

Pogledaj Rusija i Daniil Harms

Dekabristi

Pobuna dekabrista Dekabristi su bili ruski časnici, koji su tražili promjenu režima u Rusiji i ustavne oblike vlasti.

Pogledaj Rusija i Dekabristi

Denacionalizacija

Denacionalizacija ili privatizacija je prijenos vlasništva i odgovornosti od javnog ili državnog u privatni sektor.

Pogledaj Rusija i Denacionalizacija

Dmitrij Šostakovič

Dmitrij Dmitrijevič Šostakovič (rus. Дми́трий Дми́триевич Шостако́вич, Sankt-Peterburg 12./25. rujna 1906. – Moskva, 9. kolovoza 1975.), bio je ruski skladatelj koji je živio i stvarao u doba Sovjetskoga Saveza.

Pogledaj Rusija i Dmitrij Šostakovič

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2.

Pogledaj Rusija i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Rusija i Drugi svjetski rat

Duma

Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.

Pogledaj Rusija i Duma

Eduard Limonov

Eduard Limonov, 2016 Eduard Venjaminovič Limonov (ruski: Эдуард Вениаминович Лимонов), 22. veljače 1943., Dzeržinsk, Nižnjenovgorodska oblast, tadašnja Gorkovska oblast — 17. ožujka 2020., Moskva) bio je ruski ultra ekstremni nacionalistički pisac, antisemit, publicist, političar, disident, osnivač i vođa zabranjene Nacional-boljševičke stranke (Национал-большевистская партия).

Pogledaj Rusija i Eduard Limonov

Ekaterinburg

Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve.

Pogledaj Rusija i Ekaterinburg

Elbrus

Elbrus, najviši europski i kavkaski vrh s 5642 metra visine.

Pogledaj Rusija i Elbrus

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Pogledaj Rusija i Engleski jezik

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.

Pogledaj Rusija i Estonija

Euroazijska ekonomska zajednica

Međunarodna kovanica objavljena povodom 10. obljetnice osnivanja Euroazijske ekonomske zajednice Predsjednici članica zajednice 2006. godine Euroazijska ekonomska zajednica (EAEC ili EurAsEC) potječe iz Zajednice Neovisnih Država (ZND) carinske unije između Bjelorusije, Rusije i Kazahstana osnovane 29.

Pogledaj Rusija i Euroazijska ekonomska zajednica

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Rusija i Europa

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.

Pogledaj Rusija i Finska

Finski zaljev

Baltičko more i Finski zaljev Finski zaljev (finski: Suomenlahti; ruski: Финский залив, Finskii zaliv; švedski: Finska viken; estonski: Soome laht) je zaljev na istočnoj strani Baltičkog mora.

Pogledaj Rusija i Finski zaljev

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.

Pogledaj Rusija i Fjodor Mihajlovič Dostojevski

G8

Zemlje članice G8 i EU G8 bio je naziv skupine industrijski najrazvijenijih i gospodarski najmoćnijih zemalja svijeta.

Pogledaj Rusija i G8

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Rusija i Grčki jezik

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Pogledaj Rusija i Gruzija

Himna Ruske Federacije

Državna himna Ruske Federacije (ruski: Государственный гимн Российской Федерации, latinično: "Gosudarstvenni Gimn Rossijskoj Federacii") je naslov službene ruske državne himne.

Pogledaj Rusija i Himna Ruske Federacije

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Pogledaj Rusija i Hladni rat

Hrvati u Rusiji

Hrvati u Rusiji su hrvatska iseljenička zajednica u Rusiji koja se služi hrvatskim i ruskim jezikom a po vjeroispovjesti su uglavnom katolici.

Pogledaj Rusija i Hrvati u Rusiji

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Pogledaj Rusija i Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatsko-ruski odnosi

50px Dmitrijem Medvjedevim u Moskvi 2010. godine Hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi. Hrvatsko-ruski odnosi odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Ruske Federacije.

Pogledaj Rusija i Hrvatsko-ruski odnosi

Iževsk

Crkva u Iževsku Iževsk (Иже́вск) je glavni grad i kulturno središte Udmurtije u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Rusija i Iževsk

Igor Stravinski

Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX.

Pogledaj Rusija i Igor Stravinski

Ilja Iljič Mečnikov

Ilja Iljič Mečnikov Ilja Iljič Mečnikov (kraj Harkova, 15. svibnja 1845. – Pariz, 16. srpnja 1916.), ruski biolog Jedan je od osnivača usporedne patologije, mikrobiologije, embriologije i imunobiologije.

Pogledaj Rusija i Ilja Iljič Mečnikov

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Pogledaj Rusija i Indija

Indonezija

Indonezija, službeno Republika Indonezija, otočna je država u jugoistočnoj Aziji i djelomično u Oceaniji.

Pogledaj Rusija i Indonezija

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Pogledaj Rusija i Inflacija

Irtiš

Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob.

Pogledaj Rusija i Irtiš

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Pogledaj Rusija i Islam

Istočnoeuropska nizina

Položaj Istočnoeuropske nizine Volga najveća rijeka u nizini ali i u cijeloj Europi Istočnoeuropska nizina (rus.: Восточно-Европейская равнина, ukr.: Східноєвропейська рівнина, polj.: Nizina Wschodnioeuropejska, bje.: Усходне-Эўрапейская раўніна, est.: Ida-Euroopa lauskmaa, Vene tasandik, kaz.: Шығыс Еуропа жазығы, lit.: Ryţu Europos lyguma, lat.: Austrumeiropas līdzenums, mol.: Cîmpia Europei de Est) poznata i kao Ruska nizina je velika nizina u istočnoj Europi, koja zauzima približno 40% europskog kontinenta i po tome predstavlja njegovu najveću ravničarsku cjelinu.

Pogledaj Rusija i Istočnoeuropska nizina

Ivan Aleksejevič Bunjin

Ivan Aleksejevič Bunjin, (rus. Ива́н Алексе́евич Бу́нин, Voronjež, 22. listopada 1870. – Pariz, 8. studenoga 1953.), ruski književnik.

Pogledaj Rusija i Ivan Aleksejevič Bunjin

Ivan Andrejevič Krilov

Ivan Andrejevič Krilov Ivan Andrejevič Krilov (rus. Иван Андреевич Крылов, 13. veljače 1768. – 21. studenog 1844. (pristupljeno 19. prosinca 2015.)) bio je ruski basnopisac i komediograf.

Pogledaj Rusija i Ivan Andrejevič Krilov

Ivan IV., ruski car

'''Ivan IV.''' Ivan IV.

Pogledaj Rusija i Ivan IV., ruski car

Ivan Petrovič Pavlov

Ivan Petrovič Pavlov (Rjazanj, 14. rujna 1849. – Lenjingrad, 27. veljače 1936.), ruski fiziolog Bio je profesor farmakologije u Lenjingradu na Vojnomedicinskoj akademiji, te je upravljao fiziološkim odjelom Instituta za eksperimentalnu medicinu.

Pogledaj Rusija i Ivan Petrovič Pavlov

Ivan Turgenjev

Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев, Orel, 9. studenog 1818. – Bougival, 3. rujna 1883.), ruski književnik.

Pogledaj Rusija i Ivan Turgenjev

Jakutija

250px Rijeka Malakatin Jakutija ili Saha (ruski: Якутия; Республика Саха (Яку́тия), jakutski: Саха Сирэ; Саха Өрөспүүбүлүкэтэ) je republika u Ruskoj Federaciji smještena na ruskom Dalekom Istoku.

Pogledaj Rusija i Jakutija

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Pogledaj Rusija i Japan

Jenisej

Jenisej (ruski: Енисе́й), je rijeka u azijskom dijelu Rusije.

Pogledaj Rusija i Jenisej

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.

Pogledaj Rusija i Josif Staljin

Južna Osetija

Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.

Pogledaj Rusija i Južna Osetija

Južni savezni okrug

Južni savezni okrug (ruski: Ю́жный федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.

Pogledaj Rusija i Južni savezni okrug

Jurij Gagarin

Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, Klušino kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. – Novosjolovo kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1.

Pogledaj Rusija i Jurij Gagarin

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Pogledaj Rusija i Kalinjingrad

Kamčatka

Topografija poluotoka Poluotok Kamčatka (ruski: полуостров Камчатка, poluostrov Kamčatka) je 1250 kilometara dug poluotok na ruskom dalekom istoku.

Pogledaj Rusija i Kamčatka

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Pogledaj Rusija i Kaspijsko jezero

Katarina II. Velika

'''Katarina II. Velika''' Katarina II.

Pogledaj Rusija i Katarina II. Velika

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Pogledaj Rusija i Kavkaz

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Pogledaj Rusija i Kazahstan

Kazanj

Kazanj (rus. Каза́нь) ili Kazan (tat.: Казан) je glavni grad Republike Tatarstan i jedan od najvećih gradova Ruske Federacije.

Pogledaj Rusija i Kazanj

Kazimir Maljevič

Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinskeDo kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str.

Pogledaj Rusija i Kazimir Maljevič

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Pogledaj Rusija i Kijev

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Pogledaj Rusija i Kijevska Rus'

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Pogledaj Rusija i Kina

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Pogledaj Rusija i Klima

Ključevska Sopka

Ključevska Sopka u siječnju 2007. Ključevska Sopka (ruski: Ключевская сопка; također poznat kao Ključevskoj, ruski: Ключевской) je stratovulkan, najviša planina na poluotoku Kamčatka u Rusiji i najviši aktivni vulkan Euroazije.

Pogledaj Rusija i Ključevska Sopka

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Pogledaj Rusija i Kontinentska klima

Krasnodar

Krasnodar (ruski: Краснодар) je grad u južnoj Rusiji.

Pogledaj Rusija i Krasnodar

Krasnodarski kraj

Krasnodarski kraj je kraj u Rusiji, smješten na obalama Azovskog i Crnog mora, odnosno u Predkavkazju i na sjevernim padinama Velikog Kavkaza.

Pogledaj Rusija i Krasnodarski kraj

Krasnojarsk

Brana hidrocentrale Krasnojarsk Krasnojarsk (ruski: Красноя́рск) je treći po veličini ruski grad u Sibiru, administrativno sjedište Krasnojarskog kraja.

Pogledaj Rusija i Krasnojarsk

Krasnojarski kraj

Krasnojarski kraj je drugi po veličini federalni subjekt u Ruskoj Federaciji. Nalazi se u Istočnom Sibiru. Kategorija:Ruski krajevi.

Pogledaj Rusija i Krasnojarski kraj

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Pogledaj Rusija i Krim

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Pogledaj Rusija i Latinica

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Rusija i Latinski jezik

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.

Pogledaj Rusija i Latvija

Lav Nikolajevič Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Pogledaj Rusija i Lav Nikolajevič Tolstoj

Lav Trocki

Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879. – Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.

Pogledaj Rusija i Lav Trocki

Lena

Lena (rus. Лена) je rijeka u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Lena

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.

Pogledaj Rusija i Litva

Maksim Gorki

'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.

Pogledaj Rusija i Maksim Gorki

Metalurgija

kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove.

Pogledaj Rusija i Metalurgija

Mihail Aleksandrovič Šolohov

Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський).

Pogledaj Rusija i Mihail Aleksandrovič Šolohov

Mihail Ljermontov

Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. – Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.

Pogledaj Rusija i Mihail Ljermontov

Mihail Vasiljevič Lomonosov

'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.

Pogledaj Rusija i Mihail Vasiljevič Lomonosov

Milij Aleksejevič Balakirev

Milij Aleksejevič Balakirev (rus. Милий Алексеевич Бала́кирев, Nižnji Novgorod, 2. siječnja 1837. – Sankt-Peterburg, 29. svibnja 1910.), ruski skladatelj, pijanist i dirigent Predstavnik je ruskog nacionalnog glazbenog smjera, utemeljitelj i idjeni vođa skladateljske grupe po njemu nazvane Balakirevljev kružok ili Petorica.

Pogledaj Rusija i Milij Aleksejevič Balakirev

Modest Petrovič Musorgski

Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.

Pogledaj Rusija i Modest Petrovič Musorgski

Mongoli

Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.

Pogledaj Rusija i Mongoli

Mongolija

Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.

Pogledaj Rusija i Mongolija

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Pogledaj Rusija i Moskva

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Pogledaj Rusija i Nadmorska visina

Nafta

Naftna platforma Nafta (lat. petroleum; grč. petra 'stijena' i lat. oleum 'ulje') kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđozelena do smeđocrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82 – 0,94 koju se većinom nalazi u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama.

Pogledaj Rusija i Nafta

Neva

Neva (ruski: Нева́) je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Rusije.

Pogledaj Rusija i Neva

Nižnjenovgorodska oblast

Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Rusija i Nižnjenovgorodska oblast

Nižnji Novgorod

Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) – grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.

Pogledaj Rusija i Nižnji Novgorod

Nigerija

Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.

Pogledaj Rusija i Nigerija

Nikola II., ruski car

Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.

Pogledaj Rusija i Nikola II., ruski car

Nikolaj Ivanovič Lobačevski

'''Nikolaj Ivanovič Lobačevski''' Nikolaj Ivanovič Lobačevski (Nižnji Novgorod, 20. studenog (1. prosinca) 1793. – Kazan, 12. (24.) veljače 1856.), ruski matematičar.

Pogledaj Rusija i Nikolaj Ivanovič Lobačevski

Nikolaj Rimski-Korsakov

Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.

Pogledaj Rusija i Nikolaj Rimski-Korsakov

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31.

Pogledaj Rusija i Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Rusija i Njemački jezik

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Pogledaj Rusija i Norveška

Novgorod

Gradovi u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Novgorod

Novinarstvo

Novinarstvo je struka kojom se bave novinari.

Pogledaj Rusija i Novinarstvo

Novosibirsk

Novosibirsk (ruski: Новосиби́рск) je grad u Rusiji, s 1 397 213 stanovnika treći grad po veličini zemlji iza Moskve i Sankt-Peterburga.

Pogledaj Rusija i Novosibirsk

Novosibirska oblast

Novosibirska Oblast (rus.

Pogledaj Rusija i Novosibirska oblast

Ob

Ob, je rijeka u azijskom dijelu Rusije.

Pogledaj Rusija i Ob

Oceanska klima

Karta svijeta s područjima oceanske klime Oceanska klima je vrsta klima, koju karakterizira povećana vlažnost zraka, svježa ljeta i blage zime s malim razlikama u temperaturi između godišnjih doba.

Pogledaj Rusija i Oceanska klima

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Pogledaj Rusija i Oktobarska revolucija

Omsk

Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.

Pogledaj Rusija i Omsk

Omska oblast

Omska oblast je oblast u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Omska oblast

Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti

Članice Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti su žute boje, a bivše članice zelene Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti međunarodna je organizacija vojno-političke prirode koju su 1992. osnovale pojedine članice bivšeg SSSRa.

Pogledaj Rusija i Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija.

Pogledaj Rusija i Pakistan

Perm (Permski kraj, Rusija)

Perm (ruski: Перм&#1100) je grad u Rusiji, na obalama rijeke Kame, u podnožju gorja Ural - granice Europe i Azije.

Pogledaj Rusija i Perm (Permski kraj, Rusija)

Permski kraj

Permski kraj (ruski:Пе́рмский край) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Pogledaj Rusija i Permski kraj

Petar I. Aleksejevič Romanov

'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.

Pogledaj Rusija i Petar I. Aleksejevič Romanov

Petar Iljič Čajkovski

Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.

Pogledaj Rusija i Petar Iljič Čajkovski

Polarna klima

Ledenjak Huron na Antarktici- u polarnoj klimi Antarktike Polarna klima vlada u polarnim područjima, područjima između polarnih krugova i polova.

Pogledaj Rusija i Polarna klima

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Rusija i Poljska

Polupustinja

Polupustinja, geomorfološko područje koje opstoji u velikoj oskudici vlage s vrlo slabim vegetacijskim pokrovom.

Pogledaj Rusija i Polupustinja

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Pogledaj Rusija i Pravoslavlje

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Pogledaj Rusija i Prirodni plin

Privolški savezni okrug

Privolški savezni okrug (ruski: Приво́лжский федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.

Pogledaj Rusija i Privolški savezni okrug

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Rusija i Prvi svjetski rat

Rostov na Donu

Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.

Pogledaj Rusija i Rostov na Donu

Rostovska oblast

Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Pogledaj Rusija i Rostovska oblast

Rus' (narod)

Nikolaj Rerih: Prekomorski gosti Rus' (ruski, ukrajinski, bjeloruski: Русь) bili su ranosrednjovjekovna etnička skupina u Istočnoj Europi.

Pogledaj Rusija i Rus' (narod)

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Pogledaj Rusija i Rusi

Ruska akademija znanosti

Glavno sjedište Ruske akademije u Moskvi Ruska akademija znanosti (rus. Российская академия наук, PAH), je ruska nacionalna akademija.

Pogledaj Rusija i Ruska akademija znanosti

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Pogledaj Rusija i Ruska pravoslavna Crkva

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.

Pogledaj Rusija i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika

Ruski federalni subjekti

Zemljovid upravne podjele Ruske Federacije Rusija je federacija od 85 subjekata (ruski: субъект(&#1099)) ukljućujući Krim.

Pogledaj Rusija i Ruski federalni subjekti

Ruski građanski rat

Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.

Pogledaj Rusija i Ruski građanski rat

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Pogledaj Rusija i Ruski jezik

Ruski rubalj

Rubalj (ISO 4217: RUB, ruski: рубль, množina: рубли́) je ime ruske valute.

Pogledaj Rusija i Ruski rubalj

Rutenija

Središnji teritoriji Rutenije (1199. – 1349.). Rutenija je latinski naziv za državu Kijevsku Rus' odnosno srednjovjekovnu Rus'.

Pogledaj Rusija i Rutenija

Samara

Samara (ruski: Сама́ра) je grad u Rusiji na utoku rijeke Samare u Volgu.

Pogledaj Rusija i Samara

Samarska oblast

Samarska oblast (rus. Сама́рская о́бласть) jedna je od 46 oblasti u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Rusija i Samarska oblast

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Pogledaj Rusija i Sankt-Peterburg

Saratov

Saratov (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, administrativno središte Saratovske oblasti.

Pogledaj Rusija i Saratov

Saratovska oblast

Saratovska oblast je oblast u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Saratovska oblast

Savez Rusije i Bjelorusije

Savez Rusije i Bjelorusije Savez Rusije i Bjelorusije je naddržavni entitet koji se sastoji od Rusije i Bjelorusije, osnovan 1996.

Pogledaj Rusija i Savez Rusije i Bjelorusije

Sergej Aleksandrovič Jesenjin

Sergej Aleksandrovič Jesenjin (rus. Сергей Александрович Есенин; Konstatinovo, 3. listopada 1895. – Lenjingrad, 28. prosinca 1925.) je bio ruski pjesnik.

Pogledaj Rusija i Sergej Aleksandrovič Jesenjin

Sergej Prokofjev

Sergej Sergejevič Prokofjev (rus.: Серге́й Серге́евич Проко́фьев, ukr.: Сергі́й Сергі́йович Проко́ф'єв; Soncivka, 27. travnja 1891. – Moskva, 5. ožujka 1953.), ruski skladatelj, pionir neoklasicizma, potomak ruskih doseljnika rođen u manjem ukrajinskom mjestu Soncivka, koji je zbog svog brzog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja XX.

Pogledaj Rusija i Sergej Prokofjev

Sergej Rahmanjinov

Sergej Vasiljevič Rahmanjinov (rus. Сергей Васильевич Рахманинов, Semjonovo, 2. travnja 1873. – Beverly Hills, 28. ožujka 1943.), ruski pijanist, dirigent i skladatelj.

Pogledaj Rusija i Sergej Rahmanjinov

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Pogledaj Rusija i Sibir

Sibirski savezni okrug

Sibirski savezni okrug (ruski: Сиби́рский федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.

Pogledaj Rusija i Sibirski savezni okrug

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Rusija i Sjedinjene Američke Države

Sjeverna Koreja

Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom.

Pogledaj Rusija i Sjeverna Koreja

Sjeverni Kavkaz

Karta Sjevernoga Kavkaza Sjeverni Kavkaz ili Ciskavkaz (ruski: Се́верный Кавка́з) je regija koja obuhvaća područje sjeverno od Kavkaza, istočno od Azovskoga mora i Crnoga mora te zapadno od Kaspijskoga jezera.

Pogledaj Rusija i Sjeverni Kavkaz

Sjeverozapadni savezni okrug

Sjeverozapadni savezni okrug (ruski: Се́веро-За́падный федера́льный о́круг) je jedan od sedam ruskih saveznih okruga.

Pogledaj Rusija i Sjeverozapadni savezni okrug

Skandinavija

sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.

Pogledaj Rusija i Skandinavija

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Pogledaj Rusija i Slaveni

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Rusija i Sovjetski Savez

Središnji savezni okrug

Središnji savezni okrug (ruski: Центра́льный федера́льный о́круг) je jedan od sedam saveznih okruga Ruske Federacije.

Pogledaj Rusija i Središnji savezni okrug

Srednjosibirska visoravan

Visoravan Putorana, dio Srednjosibirske visoravni. Srednjosibirska visoravan (ruski: Среднесибирское плоскогорье) zauzima dio Sibira između rijeka Jeniseja i Lene te se sastoji od oštro razgraničenih površina različite nadmorske visine.

Pogledaj Rusija i Srednjosibirska visoravan

Stepa

Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.

Pogledaj Rusija i Stepa

Sverdlovska oblast

Sverdlovska oblast je jedan od subjekata Ruske Federacije.

Pogledaj Rusija i Sverdlovska oblast

Tajga

Rasprostranjenost tajge Tajge su tip zimzelenih šuma četinjača sjevernih dijelova umjerene zone sjeverne polutke koje su cirkupolarno rasprostranjene u Europi, Aziji ("sibirska tajga") i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").

Pogledaj Rusija i Tajga

Talačka kriza u Beslanu

Talačka kriza u Beslanu - jedan od najtežih terorističkih napada koji je pogodio Rusiju u njezinoj povijesti.

Pogledaj Rusija i Talačka kriza u Beslanu

Tatari

Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).

Pogledaj Rusija i Tatari

Tatarski jezik

Tatarski jezik (ISO 639-3: tat), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6 496 600 ljudi na području Rusije (5 350 000; 2002.), Kine (800; 1999.) i Istanbula u Turskoj.

Pogledaj Rusija i Tatarski jezik

Tatarstan

Republika Tatarstan, Tatarska ili Tatarija (ruski: Респу́блика Татарста́н, tatarski: Татарстан Республикасы) je republika u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Rusija i Tatarstan

The World Factbook

The World Factbook (ISSN 1553-8133, također poznat kao CIA World Factbook) je izvor podataka o zemljama svijeta koji svake godine objavljuje CIA u stilu almanaha.

Pogledaj Rusija i The World Factbook

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Pogledaj Rusija i Tihi ocean

Toljati

Toljati (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, u Samarskoj oblasti.

Pogledaj Rusija i Toljati

Transsibirska pruga

Transsibirska pruga označena crveno i Bajkalsko-Amurska pruga označena zeleno. Spomenik na zadnjem kilometru Transsibirske pruge u Vladivostoku Transsibirska željeznička pruga, skraćeno Transsib, transibírka (rus.: Транссибирская железнодорожная магистраль, skr.

Pogledaj Rusija i Transsibirska pruga

Tundra

Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.

Pogledaj Rusija i Tundra

Udmurtija

Udmurtija (ruski i udmurtski: Удмуртия) je republika u Ruskoj Federaciji smještana u porječju rijeke Volge u kojoj živi oko 1,5 mil.

Pogledaj Rusija i Udmurtija

Ufa

S. M. Prokudina-Gorskog (1910.) Ufa (ruski: Уфа, tatarski: Ufa, Öfä; baškirski: Өфө, čuvaški: Ěпхӳ) glavni je grad Baškirije, republike u središnjem sjevernom europskom dijelu Rusije.

Pogledaj Rusija i Ufa

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Rusija i Ukrajina

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Pogledaj Rusija i Ukrajinci

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Pogledaj Rusija i Ukrajinski jezik

Uljanovsk

Uljanovsk (ruski: Улья́новс&#1082), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рс&#1082) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Uljanovsk

Uljanovska oblast

Uljanovska oblast je oblast u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Rusija i Uljanovska oblast

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Pogledaj Rusija i Umjetnost

Ural (gorje)

Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.

Pogledaj Rusija i Ural (gorje)

Uralski savezni okrug

Uralski savezni okrug (ruski: Ура́льский федера́льный о́круг) je jedan od sedam saveznih okruga u Ruskoj Federaciji.

Pogledaj Rusija i Uralski savezni okrug

Vaclav Nižinski

Adolf de Meyer: ''Vaclav Nižinski'', 1912. Vaclav (Vaslav) Fomič Nižinski (Nijinsky) (polj. Wacław Niżyński; Kijev, 12. ožujka 1890. – London, 8. travnja 1950.), ukrajinski plesač i koreograf poljskog podrijetla.

Pogledaj Rusija i Vaclav Nižinski

Varjazi

Ključni trgovački putevi Vikinga Putevi Varjaga i formiranje države u 9. stoljeću Pojam Varjazi (non. Væringjar, grk. Βάραγγοι / Varangoi, ukr./rus. варяги / varyagi / varyahy) podrazumijeva se kao naziv za srednjovjekovne germanske osvajače Vikinge na prostorima istočne Europe odnosno Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Bizanta.

Pogledaj Rusija i Varjazi

Vasilij Kandinski

Vasilij Vasiljevič Kandinski (ruski Василий Васильевич Кандинский, Moskva, 16. prosinca 1866. – Neuilly-sur-Seine, 13. prosinca 1944.), ruski slikar.

Pogledaj Rusija i Vasilij Kandinski

Velesila

Velesila je nacija ili država koja ima sposobnost neovisno djelovati u svoju korist temeljem svojega utjecaja na međunarodnoj razini.

Pogledaj Rusija i Velesila

Velika Kneževina Moskva

Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.

Pogledaj Rusija i Velika Kneževina Moskva

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Pogledaj Rusija i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

Vladimir I., veliki knez Kijeva

Krštenje Vladimira Velikog, autor: Viktor Vasnecov (1848.) Vladimir I. ili Vladimir Svjatoslavič Veliki ili Vladimir Sveti (Budjatyči kraj Novolynska ili Budutino kraj Pskova, oko 958. – Berestovo kraj Kijeva, 15. srpnja 1015.); staroruski i ujedno kijevski knez Kijevske Rusi koji je službeno prihvatio kršćanstvo u gradu Hersonesu 988.

Pogledaj Rusija i Vladimir I., veliki knez Kijeva

Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.

Pogledaj Rusija i Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Kosma Zworykin

Zworykinov patent za ikonoskop iz 1931. Kineskop ''PA-302, General Precision Laboratories'' (GPL), (oko 1950. – 1955.). Vladimir Kosma Zworykin (rus.: Влади́мир Козьми́ч Зворы́кин, Vladimir Koz’mič Zvorykin; Murom, Rusija, 30. srpnja 1889.

Pogledaj Rusija i Vladimir Kosma Zworykin

Vladimir Majakovski

Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.

Pogledaj Rusija i Vladimir Majakovski

Vladimir Nabokov

Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. – Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.

Pogledaj Rusija i Vladimir Nabokov

Vladimir Putin

Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.), ruski je političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije.

Pogledaj Rusija i Vladimir Putin

Vladivostok

Vladivostok je ruski grad i najveća ruska luka na Tihom oceanu.

Pogledaj Rusija i Vladivostok

Volga

Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.

Pogledaj Rusija i Volga

Volgograd

Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.

Pogledaj Rusija i Volgograd

Volgogradska oblast

Volgogradska oblast je oblast u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Volgogradska oblast

Voronješka oblast

Voronješka oblast je oblast u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Voronješka oblast

Voronjež

Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.

Pogledaj Rusija i Voronjež

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Rusija i Zagreb

Zajednica neovisnih država

Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.

Pogledaj Rusija i Zajednica neovisnih država

Zakavkazje

Zemljovid Kavkaza 1994. godine Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza.

Pogledaj Rusija i Zakavkazje

Zapadnosibirska nizina

sjeverne Azije Transsibirske pruge Rijeka Vasjugan Zapadnosibirska nizina, poznata i kao Zapadnosibirska ravnica, (ruski: За́падно-Сиби́рская равни́на) je velika nizina koja zauzima zapadni dio Sibira, između gorja Ural na zapadu i rijeke Jenisej na istoku i planina Altaj na jugoistoku.

Pogledaj Rusija i Zapadnosibirska nizina

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Rusija i Zemlja

Zlatno Altajsko gorje

Zlatno Altajsko gorje je naziv UNESCO-ove svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode Katun, Jezera Teleckoje (Озеро Телецкое), Planine Beluha (Белуха) i visoravni Ukok u središnjem Sibiru.

Pogledaj Rusija i Zlatno Altajsko gorje

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Pogledaj Rusija i Znanost

Zračna luka Šeremetjevo

Zračna luka Šeremetjevo (SVO) je međunarodna zračna luka u Moskvi i baza kompanije Aeroflot.

Pogledaj Rusija i Zračna luka Šeremetjevo

Zračna luka Domodedovo

Predvorje i registracija putnika. Međunarodna zračna luka Domodedovo (rus. Московский аэропорт Домоде́дово) je najveća (od 2005.) međunarodna zračna luka u Rusiji.

Pogledaj Rusija i Zračna luka Domodedovo

.ru

.ru je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Rusiju.

Pogledaj Rusija i .ru

.su

.su je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za bivši Sovjetski Savez.

Pogledaj Rusija i .su

10. listopada

10.

Pogledaj Rusija i 10. listopada

1505.

1505. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Pogledaj Rusija i 1505.

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Rusija i 1998.

2. travnja

2.

Pogledaj Rusija i 2. travnja

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Pogledaj Rusija i 2000.

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Rusija i 2001.

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Rusija i 2004.

2014.

2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Rusija i 2014.

31. svibnja

31.

Pogledaj Rusija i 31. svibnja

Vidi također

Države u Aziji

Također poznat kao Ruska Federacija.

, Duma, Eduard Limonov, Ekaterinburg, Elbrus, Engleski jezik, Estonija, Euroazijska ekonomska zajednica, Europa, Finska, Finski zaljev, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, G8, Grčki jezik, Gruzija, Himna Ruske Federacije, Hladni rat, Hrvati u Rusiji, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatsko-ruski odnosi, Iževsk, Igor Stravinski, Ilja Iljič Mečnikov, Indija, Indonezija, Inflacija, Irtiš, Islam, Istočnoeuropska nizina, Ivan Aleksejevič Bunjin, Ivan Andrejevič Krilov, Ivan IV., ruski car, Ivan Petrovič Pavlov, Ivan Turgenjev, Jakutija, Japan, Jenisej, Josif Staljin, Južna Osetija, Južni savezni okrug, Jurij Gagarin, Kalinjingrad, Kamčatka, Kaspijsko jezero, Katarina II. Velika, Kavkaz, Kazahstan, Kazanj, Kazimir Maljevič, Kijev, Kijevska Rus', Kina, Klima, Ključevska Sopka, Kontinentska klima, Krasnodar, Krasnodarski kraj, Krasnojarsk, Krasnojarski kraj, Krim, Latinica, Latinski jezik, Latvija, Lav Nikolajevič Tolstoj, Lav Trocki, Lena, Litva, Maksim Gorki, Metalurgija, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mihail Ljermontov, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Milij Aleksejevič Balakirev, Modest Petrovič Musorgski, Mongoli, Mongolija, Moskva, Nadmorska visina, Nafta, Neva, Nižnjenovgorodska oblast, Nižnji Novgorod, Nigerija, Nikola II., ruski car, Nikolaj Ivanovič Lobačevski, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Njemački jezik, Norveška, Novgorod, Novinarstvo, Novosibirsk, Novosibirska oblast, Ob, Oceanska klima, Oktobarska revolucija, Omsk, Omska oblast, Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, Pakistan, Perm (Permski kraj, Rusija), Permski kraj, Petar I. Aleksejevič Romanov, Petar Iljič Čajkovski, Polarna klima, Poljska, Polupustinja, Pravoslavlje, Prirodni plin, Privolški savezni okrug, Prvi svjetski rat, Rostov na Donu, Rostovska oblast, Rus' (narod), Rusi, Ruska akademija znanosti, Ruska pravoslavna Crkva, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski federalni subjekti, Ruski građanski rat, Ruski jezik, Ruski rubalj, Rutenija, Samara, Samarska oblast, Sankt-Peterburg, Saratov, Saratovska oblast, Savez Rusije i Bjelorusije, Sergej Aleksandrovič Jesenjin, Sergej Prokofjev, Sergej Rahmanjinov, Sibir, Sibirski savezni okrug, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Koreja, Sjeverni Kavkaz, Sjeverozapadni savezni okrug, Skandinavija, Slaveni, Sovjetski Savez, Središnji savezni okrug, Srednjosibirska visoravan, Stepa, Sverdlovska oblast, Tajga, Talačka kriza u Beslanu, Tatari, Tatarski jezik, Tatarstan, The World Factbook, Tihi ocean, Toljati, Transsibirska pruga, Tundra, Udmurtija, Ufa, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinski jezik, Uljanovsk, Uljanovska oblast, Umjetnost, Ural (gorje), Uralski savezni okrug, Vaclav Nižinski, Varjazi, Vasilij Kandinski, Velesila, Velika Kneževina Moskva, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vladimir I., veliki knez Kijeva, Vladimir Iljič Lenjin, Vladimir Kosma Zworykin, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Vladimir Putin, Vladivostok, Volga, Volgograd, Volgogradska oblast, Voronješka oblast, Voronjež, Zagreb, Zajednica neovisnih država, Zakavkazje, Zapadnosibirska nizina, Zemlja, Zlatno Altajsko gorje, Znanost, Zračna luka Šeremetjevo, Zračna luka Domodedovo, .ru, .su, 10. listopada, 1505., 1998., 2. travnja, 2000., 2001., 2004., 2014., 31. svibnja.