Brže od pregledniku!
253 odnosi: Aldous Huxley, Aleksandar Sergejevič Puškin, Aleksandar Solženjicin, Aleksander Aleksandrovič Blok, Aleksander Nikolajevič Ostrovski, Aleksandr Radiščev, Aleksandr Sergejevič Gribojedov, Alkoholizam, Amadeus (1984.), Ana Ahmatova, Ana Karenjina, Anton Pavlovič Čehov, Autobiografija, Azija, Ćiril i Metod, Belkinove pripovijesti, Berlin, Bizant, Bjelorusi, Bjesovi, Boris Godunov (drama), Boris Godunov (opera), Boris Pasternak, Braća Karamazovi, Crvena armija, Denis Fonvizin, Doktor Živago, Don Quijote, Drama, Drugi svjetski rat, Esej, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Fjodor Tjutčev, Francuska književnost, Francuzi, Futurizam, Galičko-Volinjsko Kraljevstvo, Gavrila Deržavin, George Orwell, Gruzija, Idiot (Fjodor Dostojevski), Impresionizam, Isak Babelj, Ivan Aleksejevič Bunjin, Ivan Gončarov, Ivan IV., ruski car, Ivan Turgenjev, Jevgenij Onjegin (roman), Jevgenij Zamjatin, Josif Brodski, ..., Josif Staljin, Katarina II. Velika, Kavkaz, Kijev, Kijevska Rus', Klasicizam, Kmetstvo, Komunizam, Konstantinopol, Kozaci, Kratka priča, Kršćanstvo, Lav Nikolajevič Tolstoj, Lavov, Leonid Andrejev, Lirika, Lolita, Maksim Gorki, Marina Ivanovna Cvetajeva, Maskerata, Mi (roman), Miguel de Cervantes, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mihail Ljermontov, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Miloš Forman, Modest Petrovič Musorgski, Moskva, Mrtve duše, Nadrealizam, Napoleonski ratovi, Nikola II., ruski car, Nikolaj Karamzin, Nikolaj Ostrovski, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Nobelova nagrada za književnost, Novogrčki jezik, Očevi i djeca, Oscar, Osip Mandeljštam, Osmansko Carstvo, Pariz, Petar I. Aleksejevič Romanov, Pjesma o Igorovom pohodu, Poljski jezik, Pravoslavna crkva, Rat i mir, Realizam (književnost), Renesansa, Rim, Rimsko Carstvo, Roman, Romantizam, Rusi, Ruska revolucija, Ruski građanski rat, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Sibir, Simbolizam, Sjedinjene Američke Države, Slaveni, Sovjetski Savez, Staroruski (termin), Staroslavenski jezik, Tatari, Tihi Don, Tri sestre (drama), Ujak Vanja, Ukrajina, Ukrajinci, Ural (gorje), Uskrsnuće (Tolstoj), Velika Kneževina Moskva, Vladimir Iljič Lenjin, Vladimir Majakovski, Vladimir Nabokov, Zapisi iz podzemlja, Zločin i kazna, 10. stoljeće, 1050., 11. stoljeće, 1113., 1185., 1240., 13. stoljeće, 1390., 14. travnja, 1453., 16. stoljeće, 1660., 1672., 1673., 1678., 1679., 1682., 17. stoljeće, 1725., 1763., 1768., 1769., 1773., 1782., 1790., 1792., 1796., 18. stoljeće, 1818., 1823., 1824., 1829., 1830., 1831., 1832., 1834., 1835., 1836., 1837., 1839., 1840., 1841., 1842., 1850., 1852., 1855., 1856., 1858., 1859., 1860., 1862., 1863., 1864., 1865., 1866., 1868., 1869., 1871., 1872., 1875., 1877., 1879., 1880-ih, 1880., 1881., 1883., 1884., 1886., 1888., 1889., 1893., 1896., 1899., 19. stoljeće, 1901., 1902., 1904., 1907., 1909., 1910., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918., 1920-ih, 1921., 1922., 1923., 1924., 1925., 1927., 1928., 1930-ih, 1930., 1932., 1933., 1934., 1935., 1937., 1938., 1940., 1943., 1944., 1945., 1946., 1953., 1955., 1957., 1958., 1960., 1962., 1963., 1965., 1970., 1987., 1991., 20. stoljeće, 27. prosinca, 9. stoljeće, 900.. Proširite indeks (203 više) »
Aldous Huxley
Aldous Huxley Aldous Leonard Huxley (Godalming, 26. srpnja 1894. – Los Angeles, 22. studenog 1963.), engleski književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Aldous Huxley · Vidi više »
Aleksandar Sergejevič Puškin
Aleksandar Sergejevič Puškin (rus. Алекса́ндр Серге́евич Пу́шкин; Moskva, 6. lipnja 1799. – Sankt Peterburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik, dramatičar i prozaik.
Novi!!: Ruska književnost i Aleksandar Sergejevič Puškin · Vidi više »
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Novi!!: Ruska književnost i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »
Aleksander Aleksandrovič Blok
Aleksander Aleksandrovič Blok Aleksander Aleksandrovič Blok (rus. Александр Александрович Блок, (Sankt Peterburg, Rusko Carstvo, 16. studenoga (po julijanskom), 28. studenoga (po gregorijanskom) 1880. – Petrograd, RSFRS, 7. kolovoza 1921.) je bio ruski pjesnik, najznačajniji predstavnik ruskog simbolizma. Odgojen u izrazito intelektualnoj sredini svoje porodice, upoznao se zarana s najboljim dostignućima ruskog i europskog pjesništva kao i modernog lirskog izraza. U književnost ulazi simbolističkim Pjesmama o divnoj dami (Stihi o prekrasnoj dami 1898. – 1904.) u kojima obrađuje mistično-religioznu tematiku i u melodioznim stihovima punima nedorečenostiuspijeva izraziti nedefiniranetežnje svoje generacije za nedostižnim idealom. Postupno se u njegovu poeziju počinje uvlačiti oštar smisao za životnu realnost i tematika se proširuje motivima iz gradskog života. Pod utjecajem revolucionarnih gibanja u Rusiji, pjesnik napušta konačno i svoju društvenu izolaciju, priključuje se naprednim strujama i u svojoj najpoznatijoj poemi Dvanaestorica (Dvenadact, 1918.) daje grandioznu simboličnu viziju revolucije. Stilski, Blok u toj poemi obogaćuje rafiniranu tehniku svog simbolističnog izraza (muzikalnost i ritmička raznolikost stiha, metaforika i simbolika) smionim miješanjem različitih stilova i tehnika (ubacivanjem žargona, parola, satire i parodija, folklornih elemenata itd.), te postaje jednim od preteča moderene europske poezije.
Novi!!: Ruska književnost i Aleksander Aleksandrovič Blok · Vidi više »
Aleksander Nikolajevič Ostrovski
'''Aleksander Nikolajevič Ostrovski''' Aleksander Nikolajevič Ostrovski (rus Алекса́ндр Никола́евич Остро́вский, Moskva, 12. travnja 1823. – Ščelnikovo, 14. lipnja 1886.), ruski književnik Djetinjstvo je proveo u moskovskom trgovačkom predgrađu.
Novi!!: Ruska književnost i Aleksander Nikolajevič Ostrovski · Vidi više »
Aleksandr Radiščev
Aleksandr Nikolajevič Radiščev (rus. Алекса́ндр Никола́евич Ради́щев), Gornje Abljazovo (danas Radiščevo), Saratovska gubernija, Rusko Carstvo, 20. kolovoza (31. kolovoza) 1749. - Sankt Peterburg, 12. rujna (24. rujna) 1802.; ruski pisac, filozof, pjesnik, rukovoditelj peterburške carine, član Komisije za izradu zakona pri Aleksandru I. Postao je najpoznatiji zahvaljujući svojem osnovnom djelu Putovanje od Petrograda do Moskve, koje je izdao anonimno 1790.
Novi!!: Ruska književnost i Aleksandr Radiščev · Vidi više »
Aleksandr Sergejevič Gribojedov
'''Aleksandr Sergejevič Gribojedov''' Aleksandr Sergejevič Gribojedov (Moskva, 15. siječnja 1795. – Teheran, 11. veljače 1829.), ruski književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Aleksandr Sergejevič Gribojedov · Vidi više »
Alkoholizam
Alkoholizam je stanje kronične ovisnosti o alkoholnim pićima.
Novi!!: Ruska književnost i Alkoholizam · Vidi više »
Amadeus (1984.)
Amadeus je biografski film Miloša Formana iz 1984. i dobitnik osam Oscara.
Novi!!: Ruska književnost i Amadeus (1984.) · Vidi više »
Ana Ahmatova
'''Ana Andrejevna Ahmatova''' Ana Andrijivna Ahmatova (ukr. А́нна Андрі́ївна Ахма́това, rođena: Gorenko ili Horenko, ukr. Го́ренко; Ukrajina, Odesa, 23. lipnja 1889. - Rusija, Domodedovo, 5. ožujka 1966.), ruska i ukrajinska pjesnikinja.
Novi!!: Ruska književnost i Ana Ahmatova · Vidi više »
Ana Karenjina
Naslovnica ''Ane Karenjine'' Ana Karenjina je roman ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, koji je prvobitno objavljivan u dijelovima od 1873. do 1877. godine.
Novi!!: Ruska književnost i Ana Karenjina · Vidi više »
Anton Pavlovič Čehov
Anton Pavlovič Čehov (ruski: Ант́он П́авлович Ч́ехов, Taganrog, 29. siječnja 1860. – Badenweiler, Njemačka, 15. srpnja 1904.), ruski književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Anton Pavlovič Čehov · Vidi više »
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Novi!!: Ruska književnost i Autobiografija · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Ruska književnost i Azija · Vidi više »
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Novi!!: Ruska književnost i Ćiril i Metod · Vidi više »
Belkinove pripovijesti
Belkinove pripovijesti (puni naziv Pripovijesti pokojnog Ivana Petroviča Belkina) - ciklus pripovijesti Aleksandra Sergejeviča Puškina.
Novi!!: Ruska književnost i Belkinove pripovijesti · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Ruska književnost i Berlin · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Ruska književnost i Bizant · Vidi više »
Bjelorusi
Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.
Novi!!: Ruska književnost i Bjelorusi · Vidi više »
Bjesovi
Bjesovi (ruski: Бесы) je knjiga ruskog pisca Fjodora Dostojevskog.
Novi!!: Ruska književnost i Bjesovi · Vidi više »
Boris Godunov (drama)
Boris Godunov - drama Aleksandra Sergejeviča Puškina, napisana 1825. za vrijeme progonstva u Mihajlovskom, pod utjecajem Povijesti ruske države Nikolaja Karamzina.
Novi!!: Ruska književnost i Boris Godunov (drama) · Vidi više »
Boris Godunov (opera)
Operu Boris Godunov napisao je Modest Petrovič Musorgski.
Novi!!: Ruska književnost i Boris Godunov (opera) · Vidi više »
Boris Pasternak
Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.
Novi!!: Ruska književnost i Boris Pasternak · Vidi više »
Braća Karamazovi
Braća Karamazovi (ruski: Братья Карамазовы) posljednja je knjiga ruskog pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.
Novi!!: Ruska književnost i Braća Karamazovi · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Ruska književnost i Crvena armija · Vidi više »
Denis Fonvizin
Denis Ivanovič Fonvizin (od njem. von Wiesen, rus. Дени́с Ива́нович Фонви́зин ili Фон-Визин, фон Ви́зен), Moskva, Rusko Carstvo, 3. travnja (14. travnja) 1745. - Sankt Peterburg, 1. prosinca (12. prosinca) 1792.; ruski književnik iz vremena vladavine Katarine Velike, utemeljitelj nacionalne ruske komedije.
Novi!!: Ruska književnost i Denis Fonvizin · Vidi više »
Doktor Živago
Doktor Živago (ruski "Доктор Живаго" (Doktor Živago)) je roman ruskog pisca Borisa Pasternaka.
Novi!!: Ruska književnost i Doktor Živago · Vidi više »
Don Quijote
Don Quijote je glavni lik u romanu El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha, kojeg je napisao Miguel de Cervantes.
Novi!!: Ruska književnost i Don Quijote · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Ruska književnost i Drama · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Ruska književnost i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Novi!!: Ruska književnost i Esej · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: Ruska književnost i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
Fjodor Tjutčev
'''Fjodor Tjutčev''' Fjodor Ivanovič Tjutčev (rus. Фёдор Иванович Тютчев 5. prosinca 1803. – 27. srpnja 1873.) jedan je od najznačajnijih ruskih pjesnika.
Novi!!: Ruska književnost i Fjodor Tjutčev · Vidi više »
Francuska književnost
Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu.
Novi!!: Ruska književnost i Francuska književnost · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Ruska književnost i Francuzi · Vidi više »
Futurizam
Umberto Boccioni, pripremna skica za ''Grad koji se uspinje'', 1910., ulje na platnu, 200 x 301 cm, MoMA, New York Futurizam je kulturni pokret nastao početkom 20.
Novi!!: Ruska književnost i Futurizam · Vidi više »
Galičko-Volinjsko Kraljevstvo
Galičko-Volinjsko Kraljevstvo (staroruski: Галицко-Волинскоє Королѣвство, latinski: Regnum Galiciæ et Lodomeriæ, ukrajinski: Галицько-Волинське князівство) predstavlja srednjovjekovnu ukrajinsku državu nastalu nakon napada Mongola na Kijevsku Rus'.
Novi!!: Ruska književnost i Galičko-Volinjsko Kraljevstvo · Vidi više »
Gavrila Deržavin
Gavrila Romanovič Deržavin (rus. Гаврии́л Рома́нович Держа́вин), Sokury, Kazanska gubernija, Rusko Carstvo, 14. srpnja 1743. – imanje Zvanka, Novgorodska gubernija, 8. srpnja (20. srpnja) 1816. – ruski pjesnik i dramaturg prosvjetiteljstva, državnik, senator i aktivni tajni savjetnik.
Novi!!: Ruska književnost i Gavrila Deržavin · Vidi više »
George Orwell
Eric Arthur Blair (Motihari, Bengal, 25. lipnja 1903. – London, 21. siječnja 1950.), poznatiji pod pseudonimom George Orwell, bio je engleski pisac i novinar.
Novi!!: Ruska književnost i George Orwell · Vidi više »
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Novi!!: Ruska književnost i Gruzija · Vidi više »
Idiot (Fjodor Dostojevski)
Idiot (ruski: Идиот) je knjiga ruskog pisca Fjodora Dostojevskog.
Novi!!: Ruska književnost i Idiot (Fjodor Dostojevski) · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Ruska književnost i Impresionizam · Vidi više »
Isak Babelj
'''Isak Emenuilovič Babelj''' Isak Emanuilovič Babelj (rus. Исаак Эммануилович Бабель, Odesa, 1. srpnja 1894. – Butirka, 27. siječnja 1940.) je bio ukrajinski i ruski sovjetski pisac, židovskog podrijetla.
Novi!!: Ruska književnost i Isak Babelj · Vidi više »
Ivan Aleksejevič Bunjin
Ivan Aleksejevič Bunjin, (rus. Ива́н Алексе́евич Бу́нин, Voronjež, 22. listopada 1870. – Pariz, 8. studenoga 1953.), ruski književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Ivan Aleksejevič Bunjin · Vidi više »
Ivan Gončarov
Ivan Aleksandrovič Gončarov (rus. Иван Александрович Гончаров, Uljanovsk, 18. lipnja 1812. – Sankt Peterburg, 27. rujna 1891.) bio je ruski pisac iz doba realizma.
Novi!!: Ruska književnost i Ivan Gončarov · Vidi više »
Ivan IV., ruski car
'''Ivan IV.''' Ivan IV.
Novi!!: Ruska književnost i Ivan IV., ruski car · Vidi više »
Ivan Turgenjev
Ivan Sergejevič Turgenjev (ruski Ива́н Серге́евич Турге́нев, Orel, 9. studenog 1818. – Bougival, 3. rujna 1883.), ruski književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Ivan Turgenjev · Vidi više »
Jevgenij Onjegin (roman)
Jevgenij Onjegin (rus. Евге́ний Оне́гин, starorus. Евгеній Онѣгинъ), roman u stihovima Aleksandra Sergejeviča Puškina, koji je pisao od 1823. do 1831.; jedno od najznačajnijih djela ruske književnosti.
Novi!!: Ruska književnost i Jevgenij Onjegin (roman) · Vidi više »
Jevgenij Zamjatin
Boris Kustodiev: '''Jevgenij Zamjatin''' (1923.) Jevgenij Ivanovič Zamjatin (Lebedjan, 1. veljače 1884. – Pariz, 10. ožujka 1937.) ruski književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Jevgenij Zamjatin · Vidi više »
Josif Brodski
Josif Brodski (rođen kao "Josif Aleksandrovič Brodski", ruski: Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский, Lenjingrad, 24. svibnja 1940. – New York, 28. siječnja 1996.), ruski pjesnik i esejist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine.
Novi!!: Ruska književnost i Josif Brodski · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Ruska književnost i Josif Staljin · Vidi više »
Katarina II. Velika
'''Katarina II. Velika''' Katarina II.
Novi!!: Ruska književnost i Katarina II. Velika · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Ruska književnost i Kavkaz · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Ruska književnost i Kijev · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Ruska književnost i Kijevska Rus' · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Ruska književnost i Klasicizam · Vidi više »
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Novi!!: Ruska književnost i Kmetstvo · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Ruska književnost i Komunizam · Vidi više »
Konstantinopol
Plan Konstantinopola iz bizantskoga doba. Konstantinopol (grč. Κωνσταντıνούπολıς, romanizirano Kōnstantinoúpolis; lat. Cōnstantīnopolis; osm. tur. قسطنطينيه, romanizirano Ḳosṭanṭīnīye), također i Carigrad, bio je glavni grad Rimskoga Carstva za vladavine Konstantitna Velikog, a nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Istočnoga Rimskog tj. Bizantskog, Latinskog te Osmanskog Carstva.
Novi!!: Ruska književnost i Konstantinopol · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Ruska književnost i Kozaci · Vidi više »
Kratka priča
Kratka priča je oblik kratke narativne proze.
Novi!!: Ruska književnost i Kratka priča · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Ruska književnost i Kršćanstvo · Vidi više »
Lav Nikolajevič Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj (ruski: Лев Никола́евич Толсто́й), (Jasnaja Poljana, pokrajina Tula, 9. rujna 1828. – Astapovo, 7. studenog 1910.), ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.
Novi!!: Ruska književnost i Lav Nikolajevič Tolstoj · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Ruska književnost i Lavov · Vidi više »
Leonid Andrejev
Portret Leonida Andrejeva Leonid Nikolajevič Andrejev (rus. Леонид Николаевич Андреев, Orel, Rusija, 9. ožujka 1871. – 12. rujna 1919.) je bio ruski književnik koji je vodio ekspresionistički pokret u nacionalnoj literaturi.
Novi!!: Ruska književnost i Leonid Andrejev · Vidi više »
Lirika
Lirika ili lirsko pjesništvo je književni rod kojem pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.
Novi!!: Ruska književnost i Lirika · Vidi više »
Lolita
Lolita je roman rusko-američkog književnika Vladimira Nabokova, prvi put objavljen 1955. u Parizu na engleskom jeziku, na kome je roman i napisan.
Novi!!: Ruska književnost i Lolita · Vidi više »
Maksim Gorki
'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Maksim Gorki · Vidi više »
Marina Ivanovna Cvetajeva
Marina Ivanovna Cvetajeva Marina Ivanovna Cvetajeva (ruski Марина Ивановна Цветаева; Moskva, 1892. – Jelabuga, 1941.) bila je jedna od najoriginalnijih ruskih i sovjetskih pjesnikinja.
Novi!!: Ruska književnost i Marina Ivanovna Cvetajeva · Vidi više »
Maskerata
Maskerata (tal. mascherata) je vrsta renesansne pokladne igre (pokladna lirika ili pokladna prigodnica).
Novi!!: Ruska književnost i Maskerata · Vidi više »
Mi (roman)
Mi (rus. Мы) ruski je znanstveno-fantastični roman Jevgenija Zamjatina dovršen 1921. a objavljen prvi put u Parizu 1924.
Novi!!: Ruska književnost i Mi (roman) · Vidi više »
Miguel de Cervantes
'''Miguel de Cervantes''', (''Retratos de Españoles Ilustres'', 1791). Miguel de Cervantes Saavedra (Alcalá de Henares, 29. rujna 1547. – Madrid, 23. travnja 1616.) najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti.
Novi!!: Ruska književnost i Miguel de Cervantes · Vidi više »
Mihail Aleksandrovič Šolohov
Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Novi!!: Ruska književnost i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »
Mihail Ljermontov
Mihail Jurjevič Ljermontov (rus. Михаил Юрьевич Лермонтов, Moskva, 2. listopada 1814. – Pjatigorsk, 27. srpnja 1841.), ruski pjesnik.
Novi!!: Ruska književnost i Mihail Ljermontov · Vidi više »
Mihail Vasiljevič Lomonosov
'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.
Novi!!: Ruska književnost i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »
Miloš Forman
Miloš Forman (Čáslav, 18. veljače 1932. — Danbury, Connecticut, SAD, 13. travnja 2018.), glumac, scenarist, profesor i filmski redatelj, dvostruki dobitnik Oscara.
Novi!!: Ruska književnost i Miloš Forman · Vidi više »
Modest Petrovič Musorgski
Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.
Novi!!: Ruska književnost i Modest Petrovič Musorgski · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ruska književnost i Moskva · Vidi više »
Mrtve duše
Mrtve duše (ruski: «Мёртвые души»), roman Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, napisan 1842. godine, značajno utjecao na pisce 20.
Novi!!: Ruska književnost i Mrtve duše · Vidi više »
Nadrealizam
Guillaume Apollinaire, ''Kaligram'', 1915. Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu.
Novi!!: Ruska književnost i Nadrealizam · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Ruska književnost i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Novi!!: Ruska književnost i Nikola II., ruski car · Vidi više »
Nikolaj Karamzin
Nikolaj Mihajlovič Karamzin (rus. Никола́й Миха́йлович Карамзи́н; Znamensko, Rusko Carstvo, 1. prosinca (12. prosinca) 1766. – Sankt Peterburg, 22. svibnja (3. lipnja) 1826.) – znameniti povjesničar, najveći ruski književnik epohe sentimentalizma, proglašen ruskim Laurenceom Sterneom.
Novi!!: Ruska književnost i Nikolaj Karamzin · Vidi više »
Nikolaj Ostrovski
Nikolaj Aleksejevič Ostrovski (ukr. Мико́ла Олексі́йович Остро́вський, ruski: Николай Алексеевич Островский) (selo Vilija pored Ostroga, Ukrajina 29. rujna 1904. - Moskva, SSSR, 22. prosinca 1936.), bio je književnik socijalističkog realizma iz Ukrajine, jedan od najpoznatijih za staljinove ere.
Novi!!: Ruska književnost i Nikolaj Ostrovski · Vidi više »
Nikolaj Rimski-Korsakov
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.
Novi!!: Ruska književnost i Nikolaj Rimski-Korsakov · Vidi više »
Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.
Novi!!: Ruska književnost i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: Ruska književnost i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Novi!!: Ruska književnost i Novogrčki jezik · Vidi više »
Očevi i djeca
Očevi i djeca (rus.: Отцы и дети, Otci i deti) je roman ruskog književnika Ivana Sergejeviča Turgenjeva, objavljen 1862. Glavna tema djela je nihilizam u Ruskom Carstvu, prezentiran likom Jevgenija Vasiljiča Bazarova, mladog znanstvenika kritičnog spram tradicionalnih vrijednosti.
Novi!!: Ruska književnost i Očevi i djeca · Vidi više »
Oscar
MGZ Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste.
Novi!!: Ruska književnost i Oscar · Vidi više »
Osip Mandeljštam
Osip Mandeljštam Osip Emiljevič Mandeljštam (također Mandelshtam) (О́сип Эми́льевич Мандельшта́м) (3. siječnja, 1891. – 27. prosinca, 1938.) bio je ruski pjesnik i esejist, jedan od najistaknutijih predstavnika akmeističke pjesničke škole.
Novi!!: Ruska književnost i Osip Mandeljštam · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ruska književnost i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ruska književnost i Pariz · Vidi više »
Petar I. Aleksejevič Romanov
'''Petar I. Aleksejevič Romanov''' Petar I. Aleksejevič Romanov (poznat kao Petar Veliki, ruski: Пётр I Алексеевич, odnosno Пётр Великий), (9. lipnja 1672. – 8. veljače 1725.), ruski vladar.
Novi!!: Ruska književnost i Petar I. Aleksejevič Romanov · Vidi više »
Pjesma o Igorovom pohodu
Sovjetska poštanska marka povodom 800-te godišnjice bitke, 1985. Epsko srednjovjekovno djelo Pjesma o Igorovom pohodu (staroslavenski: Слово о плъку Игоревѣ - Slovo o plŭku Igorevě, ukrajinski: Слово о полку Ігоревім - Slovo o polku Ihorevim, ruski: Слово о полку Игореве - Slovo o polku Igoreve) je nastalo najkasnije 1187. kao odraz poraza novgorodskog kneza Igora u borbi s Polovcima (nomadskim narodom tursko-mongolskoga porijekla, kod nas poznatoga pod imenom Kumani).
Novi!!: Ruska književnost i Pjesma o Igorovom pohodu · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Ruska književnost i Poljski jezik · Vidi više »
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Novi!!: Ruska književnost i Pravoslavna crkva · Vidi više »
Rat i mir
Rat i mir (rus. Война и мир) epski je roman Lava Nikolajeviča Tolstoja objavljen između 1865. i 1869. Prikazuje rusko društvo tijekom Napoleonovog razdoblja.
Novi!!: Ruska književnost i Rat i mir · Vidi više »
Realizam (književnost)
Realizam (termin potječe iz latinskog jezika res – stvar, realis – stvaran, predmetan) u znanosti o književnosti javlja se u više značenja.
Novi!!: Ruska književnost i Realizam (književnost) · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Ruska književnost i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ruska književnost i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Ruska književnost i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Novi!!: Ruska književnost i Roman · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Ruska književnost i Romantizam · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Ruska književnost i Rusi · Vidi više »
Ruska revolucija
Ruska revolucija, ponekad nazvana Ruska revolucija 1917, naziv je za period političkih previranja u Rusiji godine 1917. koje su započele zbacivanjem monarhije na čelu s carem Nikolom II., a završile zbacivanjem privremene vlade i uspostavljanjem boljševičkog režima koji će kasnije prerasti u Sovjetski Savez.
Novi!!: Ruska književnost i Ruska revolucija · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Ruska književnost i Ruski građanski rat · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Ruska književnost i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Ruska književnost i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Ruska književnost i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Novi!!: Ruska književnost i Sibir · Vidi više »
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Novi!!: Ruska književnost i Simbolizam · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ruska književnost i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Ruska književnost i Slaveni · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Ruska književnost i Sovjetski Savez · Vidi više »
Staroruski (termin)
Opisni termin »staroruski« je pojam kojim se označava kulturno i političko povijesno razdoblje istočnih Slavena prije raspada države Kijevske Rusi u 13.
Novi!!: Ruska književnost i Staroruski (termin) · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Ruska književnost i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Ruska književnost i Tatari · Vidi više »
Tihi Don
Tihi Don (rus. Тихий Дон) je roman Mihaila Šolohova, iz četiri toma, koji je prvo objavljen u listu Oktjabr u razdoblju između 1928.
Novi!!: Ruska književnost i Tihi Don · Vidi više »
Tri sestre (drama)
Sankt Petersburgu Tri Sestre (rus. Три сестры) je drama ruskog pisca Antona Pavloviča Čehova napisana 1900., a prvi put izvedena 1901. u Moskovskom umjetničkom kazalištu.
Novi!!: Ruska književnost i Tri sestre (drama) · Vidi više »
Ujak Vanja
Ujak Vanja (ruski: Дядя Ваня) je tragikomedija koju je napisao ruski pisac Anton Čehov.
Novi!!: Ruska književnost i Ujak Vanja · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Ruska književnost i Ukrajina · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Ruska književnost i Ukrajinci · Vidi više »
Ural (gorje)
Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.
Novi!!: Ruska književnost i Ural (gorje) · Vidi više »
Uskrsnuće (Tolstoj)
Uskrsnuće (ruski: Воскресение) je roman Lava Tolstoja, originalno objavljen 1899. godine.
Novi!!: Ruska književnost i Uskrsnuće (Tolstoj) · Vidi više »
Velika Kneževina Moskva
Velika Kneževina Moskva (rus. Великое Княжество Московское) naziv je za srednjovjekovnu rusku državu osnovanu 1283.
Novi!!: Ruska književnost i Velika Kneževina Moskva · Vidi više »
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Novi!!: Ruska književnost i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »
Vladimir Majakovski
Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.
Novi!!: Ruska književnost i Vladimir Majakovski · Vidi više »
Vladimir Nabokov
Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. – Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.
Novi!!: Ruska književnost i Vladimir Nabokov · Vidi više »
Zapisi iz podzemlja
Zapisi iz podzemlja (ruski: Записки из подполья) je knjiga ruskog pisca Fjodora Dostojevskog, koja je izdana 1864. godine.
Novi!!: Ruska književnost i Zapisi iz podzemlja · Vidi više »
Zločin i kazna
Zločin i kazna (ruski: Преступление и наказание / Prestuplenie i nakazanie) je roman ruskog pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog izdan 1866. godine u časopisu Ruski vjesnik.
Novi!!: Ruska književnost i Zločin i kazna · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 10. stoljeće · Vidi više »
1050.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1050. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 11. stoljeće · Vidi više »
1113.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1113. · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1185. · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1240. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 13. stoljeće · Vidi više »
1390.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1390. · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: Ruska književnost i 14. travnja · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1453. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 16. stoljeće · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1660. · Vidi više »
1672.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1672. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1673. · Vidi više »
1678.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1678. · Vidi više »
1679.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1679. · Vidi više »
1682.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1682. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 17. stoljeće · Vidi više »
1725.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1725. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1763. · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1768. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1769. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1773. · Vidi više »
1782.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1782. · Vidi više »
1790.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1790. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1792. · Vidi više »
1796.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1796. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 18. stoljeće · Vidi više »
1818.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1818. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1823. · Vidi više »
1824.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1824. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1829. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1830. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1831. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1832. · Vidi više »
1834.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1834. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1835. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1836. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1837. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1839. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1842. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1850. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1852. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1855. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1856. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1858. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1859. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1860. · Vidi više »
1862.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1862. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1863. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1864. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1865. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1866. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1868. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1871. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1872. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1875. · Vidi više »
1877.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1877. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1879. · Vidi više »
1880-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1880-ih · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1884. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1886. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1889. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1893. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1899. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 19. stoljeće · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ruska književnost i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1904. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1907. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1910. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Ruska književnost i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1915. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1918. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1920-ih · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1922. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1923. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1925. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Ruska književnost i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ruska književnost i 1928. · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1930-ih · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1930. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1932. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1933. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Ruska književnost i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1935. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1938. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Ruska književnost i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Ruska književnost i 1946. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1953. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1955. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1957. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1958. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Ruska književnost i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Ruska književnost i 1965. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1970. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 20. stoljeće · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Ruska književnost i 27. prosinca · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 9. stoljeće · Vidi više »
900.
Bez opisa.
Novi!!: Ruska književnost i 900. · Vidi više »
