Brže od pregledniku!
43 odnosi: Aleksandar Obrenović, Atentat, Austro-Ugarska, Časopis za suvremenu povijest, Berlinski kongres, Bosna i Hercegovina, Crna ruka, Draga Obrenović, Dragutin Dimitrijević Apis, Franjo Ferdinand, Gavrilo Princip, Kosovo, Mlada Bosna, Muhamed Mehmedbašić, Nedeljko Čabrinović, Niš, Nikola Pašić, Oskar Potiorek, Petar I. Karađorđević, Prvi svjetski rat, Sjeverna Makedonija, Sofija Chotek, Srbija, Srpanjski ultimatum, Srpska samostalna stranka, Srpsko-bugarski rat 1885., Svetozar Pribićević, Svibanjski prevrat 1903., Ustanak, Vaso Čubrilović, Veleizdajnički proces, 10. lipnja, 12. listopada, 1878., 1903., 1906., 1910., 1911., 1914., 1953., 28. lipnja, 28. listopada, 5. lipnja.
Aleksandar Obrenović
Aleksandar Obrenović Aleksandar Obrenović (srp. ćir. Александар Обреновић) (14. kolovoza 1876. – 29. svibnja 1903.), kralj Srbije od 1889. do 1903. Kralj je došao na prijestolje vrlo mlad (u dobi od svega 13 godina), nakon neobjašnjene abdikacije svojega oca Milana, koji je u to doba imao svega 34 godine.
Novi!!: Sarajevski atentat i Aleksandar Obrenović · Vidi više »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Sarajevski atentat i Atentat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Sarajevski atentat i Austro-Ugarska · Vidi više »
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Sarajevski atentat i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Sarajevski atentat i Berlinski kongres · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Sarajevski atentat i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crna ruka
Logo Ujedinjenje ili smrt Crna ruka (poznata i pod nazivom "Ujedinjenje ili smrt") bila je tajna srpska teroristička i militaristička organizacija, službeno osnovana 1911. godine, iako je nastala kao prirodni nastavak neformalne urotničke skupine koja je sudjelovala u puču 1903. godine i u tajnim operacijama koje je Kraljevina Srbija potom vodila protiv Turske i Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Sarajevski atentat i Crna ruka · Vidi više »
Draga Obrenović
Kraljica Draga Draginja Obrenović — Draga (rođ. Lunjevica, iz prvog braka Mašin; Gornji Milanovac, 11. rujna 1866. – Beograd, 11. lipnja 1903.) bila je kraljica Srbije i supruga kralja Aleksandra Obrenovića, posljednjeg kralja iz dinastije Obrenovića.
Novi!!: Sarajevski atentat i Draga Obrenović · Vidi više »
Dragutin Dimitrijević Apis
Dragutin Dimitrijević Apis Dragutin Dimitrijević Apis (Beograd, 17. kolovoza 1876. – Solun, 26. lipnja 1917.) bio je stožerni pukovnik vojske Kraljevine Srbije koji je smislio i organizirao časnički puč 1903. godine kojim je svrgnut i ubijen srpski kralj Aleksandar Obrenović.
Novi!!: Sarajevski atentat i Dragutin Dimitrijević Apis · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Sarajevski atentat i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Gavrilo Princip
Gavrilo Princip (Obljaj, 25. srpnja 1894. – Theresienstadt, 28. travnja 1918.), bio je atentator na Franju Ferdinanda i pripadnik organizacije Mlade Bosne.
Novi!!: Sarajevski atentat i Gavrilo Princip · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Sarajevski atentat i Kosovo · Vidi više »
Mlada Bosna
Mlada Bosna je ime političkog nacionalističkog pokreta aktivnog u Bosni i Hercegovini uoči 1. svjetskog rata.
Novi!!: Sarajevski atentat i Mlada Bosna · Vidi više »
Muhamed Mehmedbašić
Muhamed Mehmedbašić (Stolac, 1887. – Sarajevo, 29. svibnja 1943.), bosanskohercegovački revolucionar, član Mlade Bosne, iz obitelji Mehmedbašića.
Novi!!: Sarajevski atentat i Muhamed Mehmedbašić · Vidi više »
Nedeljko Čabrinović
Nedeljko Čabrinović (Sarajevo, 20. siječnja 1895. – Terezin, 21. siječnja 1916.), sudionik Sarajevskog atentata.
Novi!!: Sarajevski atentat i Nedeljko Čabrinović · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Sarajevski atentat i Niš · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Sarajevski atentat i Nikola Pašić · Vidi više »
Oskar Potiorek
Oskar Potiorek (Bad Bleiberg, 20. rujna 1853. – Klagenfurt, 17. prosinca 1933.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Sarajevski atentat i Oskar Potiorek · Vidi više »
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Novi!!: Sarajevski atentat i Petar I. Karađorđević · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Sarajevski atentat i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Sarajevski atentat i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Sofija Chotek
Sophie Maria Josephine Albina Chotek Gräfin von Chotkova und Wognin na razglednici iz 1914. godine. Sophie Maria Josephine Albina Chotek grofica von Chotkova und Wognin (Stuttgart, 1. ožujka 1868. - Sarajevo, 28. lipnja 1914.), potomak je poznate češke aristokratske obitelji, a kasnije supruga u morgantskom braku s austrijskim nadvojvodom Franjom Ferdinandom s kojim je imala troje djece.
Novi!!: Sarajevski atentat i Sofija Chotek · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Sarajevski atentat i Srbija · Vidi više »
Srpanjski ultimatum
austrougarskog veleposlanstva u Beogradu, u kojem je umro ruski veleposlanik Nikolaj Hartvig, Srpanjski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Kraljevine Srbije 23. srpnja (10. srpnja po julijanskome kalendaru) 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata.
Novi!!: Sarajevski atentat i Srpanjski ultimatum · Vidi više »
Srpska samostalna stranka
Srpska (narodna) samostalna stranka je srpska nacionalistička politička stranka, koja je osnovana 1881. na području Hrvatske.
Novi!!: Sarajevski atentat i Srpska samostalna stranka · Vidi više »
Srpsko-bugarski rat 1885.
Srbijansko-bugarski rat počeo je 14.
Novi!!: Sarajevski atentat i Srpsko-bugarski rat 1885. · Vidi više »
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Novi!!: Sarajevski atentat i Svetozar Pribićević · Vidi više »
Svibanjski prevrat 1903.
Objava kraljevskog vjenčanja 5. kolovoza 1900. godine. Svibanjski prevrat (srp.: Majski prevrat) bio je vojni udar u kojem je skupina srpskih vojnih časnika predvođenih Dragutinom Dimitrijevićem-Apisom ubila srpskog kralja Aleksandra Obrenovića i njegovu ženu kraljicu Dragu te na srpsko prijestolje ustoličila dinastiju Karađorđevića.
Novi!!: Sarajevski atentat i Svibanjski prevrat 1903. · Vidi više »
Ustanak
Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.
Novi!!: Sarajevski atentat i Ustanak · Vidi više »
Vaso Čubrilović
Mlade Bosne Dr.
Novi!!: Sarajevski atentat i Vaso Čubrilović · Vidi više »
Veleizdajnički proces
Imenom Veleizdajnički proces naziva se u hrvatskoj historiografiji sudski proces koji su vlasti Austro-Ugarske organizirale u Zagrebu 1909. godine protiv 53 člana Srpske samostalne stranke.
Novi!!: Sarajevski atentat i Veleizdajnički proces · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Sarajevski atentat i 10. lipnja · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Sarajevski atentat i 12. listopada · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Sarajevski atentat i 1878. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Sarajevski atentat i 1903. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Sarajevski atentat i 1906. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Sarajevski atentat i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Sarajevski atentat i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Sarajevski atentat i 1914. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Sarajevski atentat i 1953. · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Sarajevski atentat i 28. lipnja · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Sarajevski atentat i 28. listopada · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Sarajevski atentat i 5. lipnja · Vidi više »
