Sličnosti između Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Washingtonski sporazum (1994.)
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Washingtonski sporazum (1994.) imaju 21 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alija Izetbegović, Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Barryjevi amandmani, Bošnjaci, Daytonski sporazum, Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Federacija Bosne i Hercegovine, Federalizam u Bosni i Hercegovini, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini, Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Srbi, Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske, Wolfgang Petritsch, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Alija Izetbegović i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Washingtonski sporazum (1994.) i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Barryjevi amandmani
Robert Barry, voditelj misije OESS-a u BiH 1998. – 2001. Barryjevi amandmani je naziv za odredbe Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva koje uređuju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Barryjevi amandmani i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Barryjevi amandmani i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Bošnjaci i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Daytonski sporazum i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Daytonski sporazum i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je gornji dom Parlamenta Federacije BiH.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Federacija Bosne i Hercegovine i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Federacija Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Federalizam u Bosni i Hercegovini
Upravno uređenje Bosne i Hercegovine stvarano je tijekom rata u Bosni i Hercegovini i potvrđeno je ustavom koji je proizašao iz Daytonskog sporazuma u studenome 1995.
Federalizam u Bosni i Hercegovini i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Federalizam u Bosni i Hercegovini i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hrvati Bosne i Hercegovine i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Hrvati Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Hrvatska i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini
Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini "nije nikava teritorijalna jedinica kako se to u javnosti doživljava, već, da ona predstavlja neuspio pokušaj Hrvata u BiH da izbore svoju ravnopravnost" (Ante Jelavić, 6. listopada 2001.). Nastala je kao odgovor na proces dekonstituiranja ili majorizacije Hrvata odnosno hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, koje je stvorila međunarodna zajednica.
Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini
Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini ili hrvatsko pitanje je pojam koji označava neravnopravanJazvić, Dejan:, vecernji.ba, 11.
Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine zastupa Federaciju BiH i šef je izvršne vlasti.
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Republika Srpska i Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama · Republika Srpska i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Srbi · Srbi i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine je najviši pravni akt Federacije Bosne i Hercegovine.
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine · Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršno tijelo vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, jednog od dvaju bosanskohercegovačka entiteta.
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine · Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Vlada Republike Srpske
Vlada Republike Srpske je tijelo izvršne vlasti Republike Srpske, jednog od dva bosanskohercegovačka entiteta.
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Vlada Republike Srpske · Vlada Republike Srpske i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Wolfgang Petritsch
Wolfgang Petritsch (Klagenfurt, 26. kolovoza 1947.) je austrijski diplomat.
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Wolfgang Petritsch · Washingtonski sporazum (1994.) i Wolfgang Petritsch ·
Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Zastupnički dom je donji dom Parlamenta Federacije BiH i predstavničko je tijelo državljana Federacije BiH.
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine · Washingtonski sporazum (1994.) i Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Washingtonski sporazum (1994.) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Washingtonski sporazum (1994.)
Usporedba između Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Washingtonski sporazum (1994.)
Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama ima 49 odnose, a Washingtonski sporazum (1994.) ima 50. Kao što im je zajedničko 21, Jaccard indeks 21.21% = 21 / (49 + 50).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama i Washingtonski sporazum (1994.). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: