Brže od pregledniku!Sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Satrap
Ahemenidsko Carstvo i Satrap imaju 54 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahemenidi, Aleksandar Veliki, Antika, Arahozija, Arapski poluotok, Arija (satrapija), Armenija, Asirija, Babilonija, Baktrija, Behistunski natpisi, Cilicija (satrapija), Darije I. Veliki, Dijadosi, Drangijana, Drevni Egipat, Elam, Federacija, Fenicija, Frigija, Gandara, Garnizon, Helenizam, Herodot, Horazmija (satrapija), Jonija, Kapadocija, Karija, Kir Veliki, Kraljevska cesta, ..., Libija, Licija, Lidija, Maka (satrapija), Medijci, Medijsko Carstvo, Paflagonija, Pamfilija, Partija (pokrajina), Partsko Carstvo, Perzija (razdvojba), Perzijski jezik, Perzijsko Carstvo, Porez, Sagartija, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Satagidija, Seleukovići, Skiti, Sogdijana, Veliki kralj, 490. pr. Kr., 500. pr. Kr., 530. pr. Kr.. Proširite indeks (24 više) »
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Ahemenidi i Ahemenidsko Carstvo · Ahemenidi i Satrap ·
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Ahemenidsko Carstvo i Aleksandar Veliki · Aleksandar Veliki i Satrap ·
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Ahemenidsko Carstvo i Antika · Antika i Satrap ·
Arahozija
satrapija (uključujući Arahoziju) Arahozija (starogrčki: Ἀραχωσία, trans. Arachōsíā), ili Harauvatiš (staroperzijski: 𐏃𐎼𐎢𐎺𐎫𐎡𐏁, Harauvatiš), bila je satrapija Ahemenidskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Arahozija · Arahozija i Satrap ·
Arapski poluotok
alt.
Ahemenidsko Carstvo i Arapski poluotok · Arapski poluotok i Satrap ·
Arija (satrapija)
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.
Ahemenidsko Carstvo i Arija (satrapija) · Arija (satrapija) i Satrap ·
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Ahemenidsko Carstvo i Armenija · Armenija i Satrap ·
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Ahemenidsko Carstvo i Asirija · Asirija i Satrap ·
Babilonija
Babilonija, 1792. pr. Kr. – 1750. pr. Kr. Babilonija (asirski: Karduniaš, staroegipatski: Sangar) bila je država i kulturno područje u Mezopotamiji u razdoblju između 1900. pr. Kr. ili 1800. pr. Kr. pa do propasti 539. pr. Kr. Nalazila se na donjem toku rijeka Eufrat i Tigris, otprilike između današnjeg iračkog grada Bagdada i Perzijskog zaljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Babilonija · Babilonija i Satrap ·
Baktrija
Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.
Ahemenidsko Carstvo i Baktrija · Baktrija i Satrap ·
Behistunski natpisi
Behistunski natpisi (također poznati kao i Bisitun ili Bisutun, perz. بیستون, staroperz. Bagastana: „Božje mjesto ili zemlja“) su starovjekovni višejezični zapisi koji se nalaze na planini Behistun u Kermanšaškoj pokrajini pokraj grada Kermanšaha u zapadnom Iranu.
Ahemenidsko Carstvo i Behistunski natpisi · Behistunski natpisi i Satrap ·
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Cilicija (satrapija) · Cilicija (satrapija) i Satrap ·
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Ahemenidsko Carstvo i Darije I. Veliki · Darije I. Veliki i Satrap ·
Dijadosi
Dijadosi je naziv koji označava generale Aleksandra III. Velikog koji su u međusobnim ratovima podijelili njegovo veliko carstvo nakon njegove smrti.
Ahemenidsko Carstvo i Dijadosi · Dijadosi i Satrap ·
Drangijana
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Drangijana (staroperz. Zranka: „Zemlja vode“, grč. Δραγγιανή), povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio Afganistana, Pakistana i istočnog Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Drangijana · Drangijana i Satrap ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Ahemenidsko Carstvo i Drevni Egipat · Drevni Egipat i Satrap ·
Elam
Chaharmahal Bakhtiari zaljeva u brončano doba Elam (perzijski: تمدن ایلام, arapski: حضارة عيلام) je jedna od najstarijih poznatih civilizacija.
Ahemenidsko Carstvo i Elam · Elam i Satrap ·
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Ahemenidsko Carstvo i Federacija · Federacija i Satrap ·
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Ahemenidsko Carstvo i Fenicija · Fenicija i Satrap ·
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Ahemenidsko Carstvo i Frigija · Frigija i Satrap ·
Gandara
Indije Gandara (sans. गन्धार, pašt. ګندهارا, urdu گندھارا; Gandḥārā, perz. Waihind) je naziv za starovjekovnu pokrajinu i kraljevinu (Mahajanapada) koja se danas nalazi u sjevernom Pakistanu i istočnom Afganistanu.
Ahemenidsko Carstvo i Gandara · Gandara i Satrap ·
Garnizon
Garnizon (od francuske riječi: garnir, što znači opskrbiti, opremiti, mislilo se posadu) predstavlja zajednički naziv za sve vojne jedinice smještene na određenom području, s ciljem da ga brane od potencijalnog neprijatelja.
Ahemenidsko Carstvo i Garnizon · Garnizon i Satrap ·
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Ahemenidsko Carstvo i Helenizam · Helenizam i Satrap ·
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Ahemenidsko Carstvo i Herodot · Herodot i Satrap ·
Horazmija (satrapija)
Aralskog jezera Horazmija (perz. Uvârazmiya) je bila satrapija drevnog Perzijskog carstva a kasnije nezavisno kraljevstvo, koje je obuhvaćalo područje u današnjem Uzbekistanu uz rijeku Amu-Darja, južno od Aralskog jezera.
Ahemenidsko Carstvo i Horazmija (satrapija) · Horazmija (satrapija) i Satrap ·
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Ahemenidsko Carstvo i Jonija · Jonija i Satrap ·
Kapadocija
Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.
Ahemenidsko Carstvo i Kapadocija · Kapadocija i Satrap ·
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Ahemenidsko Carstvo i Karija · Karija i Satrap ·
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Kir Veliki · Kir Veliki i Satrap ·
Kraljevska cesta
Perzijskog Carstva s označenom '''Kraljevskom cestom''' Kraljevska cesta (poznata kao i Perzijska kraljevska cesta) bila je antička prometnica koju je u 5. stoljeću pr. Kr. renovirao i organizirao perzijski vladar Darije I. Veliki iz iranske dinastije Ahemenida.
Ahemenidsko Carstvo i Kraljevska cesta · Kraljevska cesta i Satrap ·
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Ahemenidsko Carstvo i Libija · Libija i Satrap ·
Licija
Male Azije LicijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon: (iz lat. Lycia) ili Likija (iz grč. Λυκία - Lykía; lik. Trm̃mis), starovjekovna regija u jugozapadnoj Anatoliji odnosno današnjoj Turskoj.
Ahemenidsko Carstvo i Licija · Licija i Satrap ·
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Ahemenidsko Carstvo i Lidija · Lidija i Satrap ·
Maka (satrapija)
Maka je naziv za antičku provinciju (satrapiju) Ahemenidskog Perzijskog Carstva, te kasnije Arsakidskog i Sasanidskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Maka (satrapija) · Maka (satrapija) i Satrap ·
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Ahemenidsko Carstvo i Medijci · Medijci i Satrap ·
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Ahemenidsko Carstvo i Medijsko Carstvo · Medijsko Carstvo i Satrap ·
Paflagonija
Crnog mora 15. stoljeća s '''Paflagonijom''' na vrhu Paflagonija je bila antička regija u sjevernoj Anatoliji; protezala se uz obalu Crnog mora između Bitinije na zapadu i Ponta na istoku, odnosno sjeverno of Frigije.
Ahemenidsko Carstvo i Paflagonija · Paflagonija i Satrap ·
Pamfilija
Sredozemnog mora 15. stoljeća s Pamfilijom na dnu PamfilijaOpća i nacionalna enciklopedija: (lat. Pamphylia; grč. Παμφυλία), starovjekovna regija na jugu Male Azije između Licije i Cilicije, koja se prostirala od Mediterana do planine Taurus (suvremena pokrajina Antalya u Turskoj).
Ahemenidsko Carstvo i Pamfilija · Pamfilija i Satrap ·
Partija (pokrajina)
3. stoljeća, danas u Louvreu Partija je povijesna pokrajina u sjeveroistočnom Iranu, a najpoznatija je po tome što je bila političkim i kulturološkim žarištem za vrijeme dinastije Arsakida, vladara Partskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Partija (pokrajina) · Partija (pokrajina) i Satrap ·
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Partsko Carstvo · Partsko Carstvo i Satrap ·
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Ahemenidsko Carstvo i Perzija (razdvojba) · Perzija (razdvojba) i Satrap ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Satrap ·
Perzijsko Carstvo
Perzijsko Carstvo može se odnositi na.
Ahemenidsko Carstvo i Perzijsko Carstvo · Perzijsko Carstvo i Satrap ·
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Ahemenidsko Carstvo i Porez · Porez i Satrap ·
Sagartija
Perzijskog Carstva oko 500. pr. Kr. Sagartija (Asagartiya, staroperz. Aš-šá-kar-ti-ia, grč. Σαγαρτιοι) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida, a danas dio istočnog Irana.
Ahemenidsko Carstvo i Sagartija · Sagartija i Satrap ·
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Ahemenidsko Carstvo i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Sasanidsko Perzijsko Carstvo i Satrap ·
Satagidija
Pakistanska pokrajina '''Sindh''' koja približno odgovara teritoriju drevne satrapije '''Satagidije''' Satagidija (perz. Thataguš: „zemlja stotinu krava“) je drevna pokrajina (satrapija) Perzijskog Carstva u Južnoj Aziji koja obuhvaća područje istočno od masiva Kirthar uz rijeku Ind, što približno odgovara današnjoj pokrajini Sindh u Pakistanu.
Ahemenidsko Carstvo i Satagidija · Satagidija i Satrap ·
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Ahemenidsko Carstvo i Seleukovići · Satrap i Seleukovići ·
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Ahemenidsko Carstvo i Skiti · Satrap i Skiti ·
Sogdijana
'''Sogdijana''' (označena crvenom bojom) oko 300. pr. Kr. Sogdijana (staroperz. Suguda, perz. سغد - Sōġd, grč. Σογδιανή, kineski 粟特) naziv je za drevnu civilizaciju u Srednjoj Aziji sastavljenu od iranskih naroda, koja je kasnije u doba Ahemenida postala dijelom Perzijskog Carstva.
Ahemenidsko Carstvo i Sogdijana · Satrap i Sogdijana ·
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Ahemenidsko Carstvo i Veliki kralj · Satrap i Veliki kralj ·
490. pr. Kr.
Bez opisa.
490. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 490. pr. Kr. i Satrap ·
500. pr. Kr.
Bez opisa.
500. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 500. pr. Kr. i Satrap ·
530. pr. Kr.
Bez opisa.
530. pr. Kr. i Ahemenidsko Carstvo · 530. pr. Kr. i Satrap ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Ahemenidsko Carstvo i Satrap imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Ahemenidsko Carstvo i Satrap
Usporedba između Ahemenidsko Carstvo i Satrap
Ahemenidsko Carstvo ima 489 odnose, a Satrap ima 65. Kao što im je zajedničko 54, Jaccard indeks 9.75% = 54 / (489 + 65).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Ahemenidsko Carstvo i Satrap. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
