Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Saturn

Indeks Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

137 odnosi: Albedo, Albiorix (mjesec), Amonijak, Arthur C. Clarke, Asteroidi, Astronomska jedinica, Atlas (mjesec), Atmosfera, Škorpion (zviježđe), Četvorni kilometar, Édouard Roche, Bar (jedinica), Cassini-Huygens, Celzij, Christiaan Huygens, Dan, Deuterij, Diona (mjesec), Dopplerov efekt, Ekliptika, Ekvator, Encelad (mjesec), Energija, Epimetej (mjesec), Erriapo (mjesec), Feba (mjesec), Galileo Galilei, Giovanni Domenico Cassini, Godina, Gravitacija, Gravitacijska konstanta, Grčka mitologija, Gustoća, Helena (mjesec), Helij, Hiperion (mjesec), Ijiraq (mjesec), Infracrveno zračenje, James Clerk Maxwell, Janus (mjesec), Japet (mjesec), Jupiter, Jupiter (mitologija), Kalipso (mjesec), Kelvin, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kirkwoodove zone, Kiviuq (mjesec), ..., Komet, Kristal, Kron, Led, Magnetosfera, Magnetska indukcija, Magnetski moment, Magnetsko polje, Magnituda (astronomija), Masa, Metan, Metar, Metar u sekundi, Metar u sekundi na kvadrat, Mimas (mjesec), Minuta, Molekula, Mundilfari (mjesec), Munja, Narvi (mjesec), Neptun, Oblaci, Obujam, Opozicija (astronomija), Paaliaq (mjesec), Pan (mjesec), Pandora (mjesec), Paskal, Pastirski satelit, Period, Pioneer 11, Planet, Plinoviti div, Prirodni satelit, Prometej (mjesec), Promjer, Radio astronomija, Reja (mjesec), Retrogradno gibanje, Rimska mitologija, Rocheova granica, Sat, Saturn (mitologija), Saturn (razdvojba), Saturnovi prirodni sateliti, Siarnaq (mjesec), Sinodički dan, Skadi (mjesec), Smog, Stijena, Stupanj (kut), Sunčev sustav, Sunčeva svjetlost, Sunce, Suttungr (mjesec), Svemirske letjelice, Svemirski teleskop Hubble, Tarvos (mjesec), Teleskop, Telesto (mjesec), Temperatura, Tesla, Tetija (mjesec), Thrymr (mjesec), Titan (mjesec), Tlak, Toplina, Uran, Vjetar, Vladis Vujnović, Voda, Vodena para, Vodik, Voyager 1, Voyager 2, Ymir (mjesec), Zemljopisna širina, 1610., 1659., 1675., 1857., 1979., 1980., 1981., 2004., 2005., 2017.. Proširite indeks (87 više) »

Albedo

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Novi!!: Saturn i Albedo · Vidi više »

Albiorix (mjesec)

Albiorix (također Saturn XXVI) je prirodni satelit planeta Saturn, s oko 32 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 783.47 dana.

Novi!!: Saturn i Albiorix (mjesec) · Vidi više »

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Novi!!: Saturn i Amonijak · Vidi više »

Arthur C. Clarke

Sir Arthur Charles Clarke (Minehead, 16. prosinca 1917. – Colombo, 19. ožujka 2008.), britanski književnik.

Novi!!: Saturn i Arthur C. Clarke · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Saturn i Asteroidi · Vidi više »

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Saturn i Astronomska jedinica · Vidi više »

Atlas (mjesec)

Atlas, zvan i Atlant (grčki Άτλας; također Saturn XV., ili S/1980 S 28) je satelit planeta Saturna.

Novi!!: Saturn i Atlas (mjesec) · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Saturn i Atmosfera · Vidi više »

Škorpion (zviježđe)

Škorpion (lat. Scorpius), jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Vage na zapadu i Strijelca na istoku.

Novi!!: Saturn i Škorpion (zviježđe) · Vidi više »

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Novi!!: Saturn i Četvorni kilometar · Vidi više »

Édouard Roche

Édouard Roche (17. listopada 1820. – 27. travnja 1883.) bio je francuski astronom i matematičar, najpoznatiji po svojim radovima u nebeskoj mehanici.

Novi!!: Saturn i Édouard Roche · Vidi više »

Bar (jedinica)

Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.

Novi!!: Saturn i Bar (jedinica) · Vidi više »

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.

Novi!!: Saturn i Cassini-Huygens · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Saturn i Celzij · Vidi više »

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Novi!!: Saturn i Christiaan Huygens · Vidi više »

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Saturn i Dan · Vidi više »

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Novi!!: Saturn i Deuterij · Vidi više »

Diona (mjesec)

Diona (također Saturn IV) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Saturn i Diona (mjesec) · Vidi više »

Dopplerov efekt

gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.

Novi!!: Saturn i Dopplerov efekt · Vidi više »

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Novi!!: Saturn i Ekliptika · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Saturn i Ekvator · Vidi više »

Encelad (mjesec)

Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.

Novi!!: Saturn i Encelad (mjesec) · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Saturn i Energija · Vidi više »

Epimetej (mjesec)

Epimetej (također Saturn XI) je prirodni satelit planeta Saturn, iz grupe unutarnjih pravilnih satelita, s oko 113 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.6956 dana.

Novi!!: Saturn i Epimetej (mjesec) · Vidi više »

Erriapo (mjesec)

Erriapo (također Saturn XXVIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Erriapo (mjesec) · Vidi više »

Feba (mjesec)

Feba ili Feb (također Saturn IX; Phoebe), prirodni satelit planeta Saturna, na udaljenosti od 12 952 000 km.

Novi!!: Saturn i Feba (mjesec) · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Saturn i Galileo Galilei · Vidi više »

Giovanni Domenico Cassini

Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.

Novi!!: Saturn i Giovanni Domenico Cassini · Vidi više »

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Saturn i Godina · Vidi više »

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).

Novi!!: Saturn i Gravitacija · Vidi više »

Gravitacijska konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.

Novi!!: Saturn i Gravitacijska konstanta · Vidi više »

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Novi!!: Saturn i Grčka mitologija · Vidi više »

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Novi!!: Saturn i Gustoća · Vidi više »

Helena (mjesec)

Helena (također Saturn XII) je prirodni satelit Saturna, iz grupe Unutarnjih pravilnih satelita, s oko 32 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 2.736915 dana.

Novi!!: Saturn i Helena (mjesec) · Vidi više »

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Novi!!: Saturn i Helij · Vidi više »

Hiperion (mjesec)

Hiperion (također Saturn VII) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Saturn i Hiperion (mjesec) · Vidi više »

Ijiraq (mjesec)

Ijiraq (također Saturn XXII) je prirodni satelit planeta Saturna.

Novi!!: Saturn i Ijiraq (mjesec) · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Saturn i Infracrveno zračenje · Vidi više »

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Novi!!: Saturn i James Clerk Maxwell · Vidi više »

Janus (mjesec)

Janus (također Saturn X) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Janus (mjesec) · Vidi više »

Japet (mjesec)

Japet (također Saturn VIII, poznat i kao yin yang mjesec) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Japet (mjesec) · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Saturn i Jupiter · Vidi više »

Jupiter (mitologija)

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera - koji sjedi na prijestolju - da uzveliča njezina sina. Jupiter je vrhovni bog italskih naroda, kasnije izjednačen s grčkim bogom Zeusom.

Novi!!: Saturn i Jupiter (mitologija) · Vidi više »

Kalipso (mjesec)

Kalipso (također Saturn XIV) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Kalipso (mjesec) · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Saturn i Kelvin · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Saturn i Kilogram · Vidi više »

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Novi!!: Saturn i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Saturn i Kilometar na sat · Vidi više »

Kirkwoodove zone

2,82 AJ) Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.

Novi!!: Saturn i Kirkwoodove zone · Vidi više »

Kiviuq (mjesec)

Kiviuq (također Saturn XXIV) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Kiviuq (mjesec) · Vidi više »

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.

Novi!!: Saturn i Komet · Vidi više »

Kristal

kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.

Novi!!: Saturn i Kristal · Vidi više »

Kron

Saturn (Kron) proždire svoga sina, 17. stoljeće Kron (grč., Krónos) u grčkoj mitologiji titan je zemljoradnje; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž.

Novi!!: Saturn i Kron · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Saturn i Led · Vidi više »

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Novi!!: Saturn i Magnetosfera · Vidi više »

Magnetska indukcija

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.

Novi!!: Saturn i Magnetska indukcija · Vidi više »

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Novi!!: Saturn i Magnetski moment · Vidi više »

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Novi!!: Saturn i Magnetsko polje · Vidi više »

Magnituda (astronomija)

Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.

Novi!!: Saturn i Magnituda (astronomija) · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Saturn i Masa · Vidi više »

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Novi!!: Saturn i Metan · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Saturn i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Saturn i Metar u sekundi · Vidi više »

Metar u sekundi na kvadrat

Metar u sekundi na kvadrat (oznaka: m/s2, m·s-2 ili m s-2) je izvedena SI jedinica za ubrzanje (akceleraciju), definirana kao ubrzanje pri kojem se brzina objekta u 1 sekundi poveća za 1 m/s, zbog čega se ponekad koristi i izraz metar u sekundi u (po) sekundi.

Novi!!: Saturn i Metar u sekundi na kvadrat · Vidi više »

Mimas (mjesec)

Mimas ili Mima (također Mimant, Saturn I), prirodni je satelit Saturna kojeg je 1789. otkrio William Herschel.

Novi!!: Saturn i Mimas (mjesec) · Vidi više »

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Saturn i Minuta · Vidi više »

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Novi!!: Saturn i Molekula · Vidi više »

Mundilfari (mjesec)

Mundilfari (također Saturn XXV) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2000.

Novi!!: Saturn i Mundilfari (mjesec) · Vidi više »

Munja

Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).

Novi!!: Saturn i Munja · Vidi više »

Narvi (mjesec)

Narvi (također Saturn XXXI) je prirodni satelit planeta Saturn otkriven 2003.

Novi!!: Saturn i Narvi (mjesec) · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Novi!!: Saturn i Neptun · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Saturn i Oblaci · Vidi više »

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Novi!!: Saturn i Obujam · Vidi više »

Opozicija (astronomija)

kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Novi!!: Saturn i Opozicija (astronomija) · Vidi više »

Paaliaq (mjesec)

Paaliaq (također Saturn XX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Paaliaq (mjesec) · Vidi više »

Pan (mjesec)

Pan (grčki Πάν; također Saturn XVIII.) je prirodni satelit Saturna, koji se nalazi u sredini Enckeove pukotine u saturnovom A-prstenu.

Novi!!: Saturn i Pan (mjesec) · Vidi više »

Pandora (mjesec)

Pandora je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Saturn i Pandora (mjesec) · Vidi više »

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Saturn i Paskal · Vidi više »

Pastirski satelit

Pastirski satelit je satelit koji svojim gravitacijskim utjecajem sprječava rasipanje planetnih prstenova.

Novi!!: Saturn i Pastirski satelit · Vidi više »

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Novi!!: Saturn i Period · Vidi više »

Pioneer 11

Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.

Novi!!: Saturn i Pioneer 11 · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Saturn i Planet · Vidi više »

Plinoviti div

plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.

Novi!!: Saturn i Plinoviti div · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Novi!!: Saturn i Prirodni satelit · Vidi više »

Prometej (mjesec)

Prometej (grčki Προμηθέας; također Saturn XVI., S/1980 S 27) je prirodni satelit Saturna, te spada u grupu unutarnjih Saturnovih satelita.

Novi!!: Saturn i Prometej (mjesec) · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Saturn i Promjer · Vidi više »

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj. Za mlaz čestica se pretpostavlja da je crna rupa u centru galaktike. Parkes radio teleskop u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Sardinija u gradnji. Jupiterovi radio-izboji. Radio astronomija ili radioastronomija je grana astronomije koja za ispitivanje nebeskih tijela koristi radio valove valne duljine od 1 milimetar do 30 metara koje propušta Zemljina atmosfera (ionosfera).

Novi!!: Saturn i Radio astronomija · Vidi više »

Reja (mjesec)

Rejin prsten i Saturn u daljini, umjetničko viđenje Reja (također Saturn V) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Reja (mjesec) · Vidi više »

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.

Novi!!: Saturn i Retrogradno gibanje · Vidi više »

Rimska mitologija

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.

Novi!!: Saturn i Rimska mitologija · Vidi više »

Rocheova granica

satelit). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). Rocheova granica (prema francuskom matematičaru i astronomu Édouardu Rocheu, koji ju je 1847. prvi teorijski odredio) je udaljenost od središta većega nebeskoga tijela do točke u kojoj je gravitacijska sila toga tijela jednaka gravitacijskoj sili satelitskoga tijela.

Novi!!: Saturn i Rocheova granica · Vidi više »

Sat

200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Saturn i Sat · Vidi više »

Saturn (mitologija)

Rubens: Saturn proždire svoga sina, ova je slika inspirirala Goyu. U rimskoj mitologiji, Saturn je otac vrhovnog boga i bog novaca i zemljoradnje.

Novi!!: Saturn i Saturn (mitologija) · Vidi više »

Saturn (razdvojba)

Saturn može značiti.

Novi!!: Saturn i Saturn (razdvojba) · Vidi više »

Saturnovi prirodni sateliti

Reje. Hiperion (na dnu). Prikazani su i neki manji sateliti. Svi su u mjerilu. Herschel (izvor:NASA) Enkelad - slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004. – 2005. (izvor:NASA) Reja. atmosferom. Saturnovi prirodni sateliti čine skupinu prirodnih satelita Saturna i do sada ih je otkriveno 82.

Novi!!: Saturn i Saturnovi prirodni sateliti · Vidi više »

Siarnaq (mjesec)

Siarnaq (također Saturn XXIX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Siarnaq (mjesec) · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Saturn i Sinodički dan · Vidi više »

Skadi (mjesec)

Skadi (također Saturn XXVII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Skadi (mjesec) · Vidi više »

Smog

Smog u Londonu 1952. Smog potječe od spoja engleskih riječi "smoke".

Novi!!: Saturn i Smog · Vidi više »

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Novi!!: Saturn i Stijena · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Saturn i Stupanj (kut) · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Saturn i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Novi!!: Saturn i Sunčeva svjetlost · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Saturn i Sunce · Vidi više »

Suttungr (mjesec)

Suttungr (također Saturn XXIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Suttungr (mjesec) · Vidi više »

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Novi!!: Saturn i Svemirske letjelice · Vidi više »

Svemirski teleskop Hubble

Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.

Novi!!: Saturn i Svemirski teleskop Hubble · Vidi više »

Tarvos (mjesec)

Tarvos (također Saturn XXI) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Tarvos (mjesec) · Vidi više »

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.

Novi!!: Saturn i Teleskop · Vidi više »

Telesto (mjesec)

Telesto (također Saturn XIII) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Telesto (mjesec) · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Saturn i Temperatura · Vidi više »

Tesla

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.

Novi!!: Saturn i Tesla · Vidi više »

Tetija (mjesec)

Tetija ili Tetis (također Saturn III) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Tetija (mjesec) · Vidi više »

Thrymr (mjesec)

Thrymr (također Saturn XXX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Thrymr (mjesec) · Vidi više »

Titan (mjesec)

Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.

Novi!!: Saturn i Titan (mjesec) · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Saturn i Tlak · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Saturn i Toplina · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: Saturn i Uran · Vidi više »

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. bure. juga. Prikaz kako nastaje fen. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka, relativno prema Zemljinoj površini, određeno smjerom (stranom svijeta odakle vjetar puše) i brzinom, odnosno jakošću.

Novi!!: Saturn i Vjetar · Vidi više »

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Novi!!: Saturn i Vladis Vujnović · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Saturn i Voda · Vidi više »

Vodena para

Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.

Novi!!: Saturn i Vodena para · Vidi više »

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Novi!!: Saturn i Vodik · Vidi više »

Voyager 1

Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.

Novi!!: Saturn i Voyager 1 · Vidi više »

Voyager 2

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.

Novi!!: Saturn i Voyager 2 · Vidi više »

Ymir (mjesec)

Ymir (također Saturn XIX) je prirodni satelit planeta Saturn.

Novi!!: Saturn i Ymir (mjesec) · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Saturn i Zemljopisna širina · Vidi više »

1610.

Bez opisa.

Novi!!: Saturn i 1610. · Vidi više »

1659.

Bez opisa.

Novi!!: Saturn i 1659. · Vidi više »

1675.

Bez opisa.

Novi!!: Saturn i 1675. · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

Novi!!: Saturn i 1857. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Saturn i 1979. · Vidi više »

1980.

Bez opisa.

Novi!!: Saturn i 1980. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Saturn i 1981. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Saturn i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Saturn i 2005. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Saturn i 2017. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Saturn (planet).

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »