Sadržaj
166 odnosi: Afrički mravojed, Afrika, Američki smrdljivac, Antarktika, Arktička lisica, Armadili, Arsinoitherium, Australija, Šišmiši, Životinje, Čekić (uho), Bijeli zec, Biljožderi, Bjelančevine, Bjelorepi jelen, Bubnjić, Carl Linné, Cjevozupci, Deve, Dikobraz, Divlja svinja, Dlake, Dojenje, Domaća svinja, Domaće govedo, Domaći magarac, Domesticiranje, Donja čeljust, Ekologija, Električni signal, Energija, Evolucija, Feromoni, Filogeneza, Fosil, Glodavci, Gmazovi, Griva, Hyaenodon, Imunosni sustav, Izmet, Izumiranje, Jaje, Ješci, Ježevi, Jednootvori, Jeleni, Južna Amerika, Keratin, Kišna šuma, ... Proširite indeks (116 više) »
Afrički mravojed
Afrički mravojed (Orycteropus afer) je jedini živi pripadnik reda Tubulidentata.
Pogledaj Sisavci i Afrički mravojed
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj Sisavci i Afrika
Američki smrdljivac
Američki smrdljivac ili skunks, od engleske riječi skunk.
Pogledaj Sisavci i Američki smrdljivac
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Pogledaj Sisavci i Antarktika
Arktička lisica
Arktička (polarna lisica, lat. Vulpes lagopus; sinonim: Alopex lagopus) zoološki je svrstana u porodicu pasa.
Pogledaj Sisavci i Arktička lisica
Armadili
Armadili (Pasanci, lat. Cingulata) red su sisavaca, koji žive u Sjevernoj i Južnoj Americi.
Pogledaj Sisavci i Armadili
Arsinoitherium
Arsinoitherium je izumrli sisavac biljojed, veličine vrlo velikog nosoroga, koji je živio u područjima tropskih šuma i močvarama, pretežno u Africi.
Pogledaj Sisavci i Arsinoitherium
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Pogledaj Sisavci i Australija
Šišmiši
Šišmiši ili netopiri (Chiroptera) su red iz podrazreda viših sisavaca unutar razreda sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Šišmiši
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Pogledaj Sisavci i Životinje
Čekić (uho)
Dijelovi čekića slušna je koščica u srednjem uhu.
Pogledaj Sisavci i Čekić (uho)
Bijeli zec
Bijeli zec (lat. Lepus (Lepus) timidus), također poznat kao planinski zec je životinja iz porodice zečeva.
Pogledaj Sisavci i Bijeli zec
Biljožderi
Jedenje bilja Biljožderi su životinje koje se isključivo hrane biljnom hranom.
Pogledaj Sisavci i Biljožderi
Bjelančevine
Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu.
Pogledaj Sisavci i Bjelančevine
Bjelorepi jelen
Bjelorepi jelen (latinski: Odocoileus virginianus) je jelen podrijetlom iz SAD-a, Kanade, Meksika, Srednje i Južne Amerike, te s krajnjeg juga Perua.
Pogledaj Sisavci i Bjelorepi jelen
Bubnjić
'''Anatomija ljudskog uha:4. bubnjić'''. Bubnjić dijeli bubnjište od zvukovoda.
Pogledaj Sisavci i Bubnjić
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Pogledaj Sisavci i Carl Linné
Cjevozupci
Cjevozupci (lat. Tubulidentata), red sisavaca iz podrazreda viših sisavaca danas zastupljen od samo jedne žive vrste, to je afrički mravojed, Orycteropus afer.
Pogledaj Sisavci i Cjevozupci
Deve
Vikunje su najmanje živuće deve Jednogrba deva Deve (lat. Camelidae) su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda.
Pogledaj Sisavci i Deve
Dikobraz
Dikobraz (lat. Hystrix) je rod iz porodice većih glodavaca.
Pogledaj Sisavci i Dikobraz
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Pogledaj Sisavci i Divlja svinja
Dlake
Ljudska dlaka pod povećanjem od 200 puta Dlake po tijelu muškarca i žene Dlake su nitaste izrasline građene od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Dlake
Dojenje
Dijete koje doji Imotskomu. Dojenje je proces kojim se dijete hrani majčinim mlijekom.
Pogledaj Sisavci i Dojenje
Domaća svinja
Domaća svinja (Sus scrofa scrofa; sinonim: Sus scrofa domesticus) je nezaštićena domaća životinja na području Euroazije, grupirana u rod Sus, unutar porodice Suidae.
Pogledaj Sisavci i Domaća svinja
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Pogledaj Sisavci i Domaće govedo
Domaći magarac
Domaći magarci (lat. Equus (Asinus) asinus), domaće su životinje rasprostranjene cijelim svijetom.
Pogledaj Sisavci i Domaći magarac
Domesticiranje
Ovce i psi su bili među prvim domesticiranim životinjama Domesticiranje je proces promjene do koje dolazi unutar jedne vrste pri prelasku od divlje životinje ili biljke u pripitomljen i udomaćeni oblik.
Pogledaj Sisavci i Domesticiranje
Donja čeljust
Mandibula jedina je pomična kost glave.
Pogledaj Sisavci i Donja čeljust
Ekologija
Ekologija (grc. οἶκος.
Pogledaj Sisavci i Ekologija
Električni signal
Električnim signalom možemo smatrati svaki oblik električnog napona ili struje koji sadrži neku informaciju.
Pogledaj Sisavci i Električni signal
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Sisavci i Energija
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Pogledaj Sisavci i Evolucija
Feromoni
Feromon (od grčkog φέρω phero "nositi" + hormon iz grčkog ὁρμή - "Poticaj") je izlučevina kemijskih faktora koja izaziva društveni odgovor kod članova iste vrste.
Pogledaj Sisavci i Feromoni
Filogeneza
Filogeneza (grčki φυλογένεση, složenica od φῦλον, novogrčki izgovor: filon - koljeno, rodbina, i γéνeσiς, novogrčki izgovor: jénnissi - rođenje, nastajanje) označava razvoj živih bića (biološka evolucija) kroz povijest Zemlje.
Pogledaj Sisavci i Filogeneza
Fosil
Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.
Pogledaj Sisavci i Fosil
Glodavci
Glodavci (Rodentia) su najveći red sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Glodavci
Gmazovi
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.
Pogledaj Sisavci i Gmazovi
Griva
islandskog ponija Griva (lat. Juba) je dlaka koja prekriva lice i, kod nekih životinja, manji dio tijela.
Pogledaj Sisavci i Griva
Hyaenodon
Hyaenodon ("hijenozubi") je izumrli rod iz porodice Hyaenodontidae, unutar skupine Creodonta.
Pogledaj Sisavci i Hyaenodon
Imunosni sustav
Imunološki sustav sustav je organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorskih) i istrošenih stanica.
Pogledaj Sisavci i Imunosni sustav
Izmet
Konjski izmet Izmet ili stolica naziv je za proizvod probavnog sustava, koji se izbacuje kroz anus za vrijeme obavljanja nužde.
Pogledaj Sisavci i Izmet
Izumiranje
Dodo, izumrla vrstaIzumiranje je pojava koja postoji otkako postoji i život na Zemlji, izumrle su mnoge životinjske vrste.
Pogledaj Sisavci i Izumiranje
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12.
Pogledaj Sisavci i Jaje
Ješci
Ješci (Tachyglossidae) su porodica životinja iz reda jednootvora.
Pogledaj Sisavci i Ješci
Ježevi
Ježevi (Erinaceidae) su porodica sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Ježevi
Jednootvori
Jednootvori (Monotremata) su jedini red podrazreda sisavaca Protheria odnosno Prototheria (prasisavci).
Pogledaj Sisavci i Jednootvori
Jeleni
Jeleni (lat. Cervidae) su porodica životinja iz reda parnoprstaša (Artiodactyla).
Pogledaj Sisavci i Jeleni
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Pogledaj Sisavci i Južna Amerika
Keratin
Keratin (još i: rožnata supstanca, skleroprotein, citokeratin) je bjelančevina (strukturni protein) koja je odgovorna za stabilnost i oblik stanice.
Pogledaj Sisavci i Keratin
Kišna šuma
Australiji Kišna šuma je naziv za šumske ekosustave uglavnom prepuštene samim sebi, bez čovjekovog utjecaja, obilježene naročito vlažnom klimom s prosječno više od 2000 mm padalina godišnje.
Pogledaj Sisavci i Kišna šuma
Kitovi
Kitovi (lat. Cetacea) su infrared sisavaca koji ima više od 80 vrsta.
Pogledaj Sisavci i Kitovi
Kitovi zubani
Kitovi zubani (lat. Odontoceti) su jedan od dva podreda kitova (Cetacea).
Pogledaj Sisavci i Kitovi zubani
Kljova
slona Kljovama nazivamo vrlo izražene zube koji nemaju korijen i neprekidno rastu iz gornje vilice nekih sisavaca, i strše izvan čeljusti.
Pogledaj Sisavci i Kljova
Kljun
ptica Kljunom se u zoologiji naziva prema naprijed, često šiljasta, izraslina kojom završava usni otvor kod ptica, a služi za uzimanje hrane.
Pogledaj Sisavci i Kljun
Kloaka
Kloaka ili nečisnica je analni otvor nekih životinja, prvenstveno onih koje legu jaja.
Pogledaj Sisavci i Kloaka
Klokani
Klokani (Macropodidae) su porodica iz reda Diprodontia, i svakako su, uz koale, najpoznatiji tobolčari i tipični predstavnici životinja Australije.
Pogledaj Sisavci i Klokani
Koala
Koala (lat. Phascolarctos cinereus) ili crnonosi medvjedak je sisavac tobolčar koji živi u Australiji visoko u krošnjama eukaliptusovog drveća.
Pogledaj Sisavci i Koala
Koža
slika kože nosoroga izbliza ljudska koža Koža (lat. cutis, dermis, od grč. δέρμα), meki vanjski pokrov kralježnjaka.
Pogledaj Sisavci i Koža
Konji
Konji (lat. Equidae) su porodica sisavaca iz reda neparnoprstaša, u kojoj se danas nalazi samo jedan živući rod, Equus.
Pogledaj Sisavci i Konji
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Pogledaj Sisavci i Kontinent
Kopito
Kopita kod konja Kopito je čvrsta rožnata tvorba koja štiti treći članak ili kopitnu kost trećega, jedinoga preostalog prsta kod konja.
Pogledaj Sisavci i Kopito
Kopneni kralježnjaci
Kopneni kralježnjaci (lat. Tetrapoda) često i četveronošci u biološkoj sistematici obuhvaćaju sve kralježnjake koji imaju četiri (grčki tetra.
Pogledaj Sisavci i Kopneni kralježnjaci
Kornjače
mini Kornjače (stručno Testudines ranije i Testudinata, Chelonia) postoje već duže od 250 milijuna godina.
Pogledaj Sisavci i Kornjače
Kost
Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.
Pogledaj Sisavci i Kost
Koze
Koze (Capra) su rod unutar porodice šupljorožaca koji živi u brdskim područjima Euroaziji i sjevernoj Africi.
Pogledaj Sisavci i Koze
Kralježnjaci
Kralježnjaci (lat. Vertebrata), često nazvani i lubanjci (Craniota ili Craniata) su poddivizija odnosno potkoljeno svitkovaca (Chordata) i obuhvaća razrede kružnoustih, riba hrskavičnjača i koštunjača, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca, ukupno oko 54.000 vrsta.
Pogledaj Sisavci i Kralježnjaci
Kratkoglavi medvjed
Kratkoglavi medvjed, buldog medvjed ili Arctodus (grč.: medvjeđi zub), izumrli rod medvjeda koji je živio samo u Sjevernoj Americi tijekom pleistocena.
Pogledaj Sisavci i Kratkoglavi medvjed
Krezubice
Krezubice (Pilosa) su red podrazreda viših sisavaca koji žive u Srednjoj i Južnoj Americi.
Pogledaj Sisavci i Krezubice
Krtice
Krtice su pripadnici porodice sisavaca (Talpidae) u redu Soricomorpha koji žive ispod tla, kopajući tunele.
Pogledaj Sisavci i Krtice
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Pogledaj Sisavci i Krv
Krvožilni sustav
Krvožilni sustav čovjeka (sisavaca) Krvožilni sustav (ili kardiovaskularni sustav) je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice; također pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature i pH vrijednosti (dio homeostaze).
Pogledaj Sisavci i Krvožilni sustav
Krzno
Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Krzno
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Pogledaj Sisavci i Kukci
Kukcojedi
Kukcojedi (Eulipotyphla, ranije Lipotyphla ili Insectivora) su red iz razreda sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Kukcojedi
Kune
Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri, dio je natporodice Musteloidea.
Pogledaj Sisavci i Kune
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Sisavci i Latinski jezik
Lav
Lav (lat. Panthera leo) životinjska je vrsta iz porodice mačaka.
Pogledaj Sisavci i Lav
Letna kožica
Brehmove knjige Brehmov život životinja iz 1883. Letna kožica (Patagium) je naziv za kožnu tvorbu koja služi kao noseća površina (s ili bez konstrukcije koja ju podržava) koja se razvila kod kralježnjaka.
Pogledaj Sisavci i Letna kožica
Ljenivci
Ljenivci (tipavci; lat. Folivora) su vrlo stari podred krezubica (Pilosa) a srodni su s mravojedima i pasancima.
Pogledaj Sisavci i Ljenivci
Ljuskavci
Ljuskavci ili pangolini (Pholidota) su red iz razreda sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Ljuskavci
Lubanja
Prikaz lubanje miša. Lubanja je koštani dio glave kod većine kralježnjaka.
Pogledaj Sisavci i Lubanja
Mamuti
Mamuti (lat.: Mammuthus) su izumrli rod životinja iz porodice surlaša (Proboscidea), u koju spadaju i slonovi.
Pogledaj Sisavci i Mamuti
Masti
Strukturni model trostrukog glicerida (triglicerida) Strukturna formula triglicerida Masti i masna ulja su organski spojevi s velikom ulogom u izgradnji živih bića.
Pogledaj Sisavci i Masti
Maternica
jajnici trudnoće je organ ženskog spolnog sustava, koji se nalazi u zdjelici iza mokraćnog mjehura i ispred debelog crijeva.
Pogledaj Sisavci i Maternica
Megatherium
Megatherium (od grč. mega – "velika" i therion "zvijer") bio je rod kopnenih ljenivaca veličine slona koji su od kasnog pliocena do kraja pleistocena bili endemični za Srednju i Južnu Ameriku.
Pogledaj Sisavci i Megatherium
Mesožderi
Čeljust mesoždera tigraMesožderima se nazivaju životinje koje se hrane pretežno mesom.
Pogledaj Sisavci i Mesožderi
Miševi
Miševi (Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa.
Pogledaj Sisavci i Miševi
Mišić
glave Mišići su djelatni aktivni pokretači tijela.
Pogledaj Sisavci i Mišić
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Pogledaj Sisavci i Mlijeko
Monogamija
Monogamija (grč. "μονός", monos - jedan ili sam, "γάμος", gamos - brak ili savez), bračno (ponekad vanbračno) stanje koje je u isto vrijeme zasnovalo svega dvoje ljudi (muškarac i žena), odnosno vjenčanje s jednom osobom suprotnog spola.
Pogledaj Sisavci i Monogamija
Morževi
Morž (lat. Odobenus rosmarus) je jedina danas živuća vrsta iz porodice morževa (Odobenidae), morskih sisavaca iz reda zvijeri.
Pogledaj Sisavci i Morževi
Mozak
Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.
Pogledaj Sisavci i Mozak
Mravojedi
Mravojedi (lat. Myrmecophagidae) porodica viših sisavaca iz reda krezubica.
Pogledaj Sisavci i Mravojedi
Mužjak
Marsa često se koristi za označavanje muškoga spola. Mužjak i općenitije muški organizam (♂) je organizam koji u svrhu razmnožavanja stvara spolne stanice poznate kao spermiji.
Pogledaj Sisavci i Mužjak
Nakovanj (uho)
Dijelovi nakovnja slušna je koščica u srednjem uhu.
Pogledaj Sisavci i Nakovanj (uho)
Narval
Narval (lat. Monodon monoceros), zbog svog najupadljivijeg obilježja, velike kljove, često nazvan i jednorog ili jednorogi kit, vrsta je kita iz podreda kitova zubana.
Pogledaj Sisavci i Narval
Nasuprotnost
Nasuprotnost ili kako se još naziva "opozicija" označava u anatomiji sposobnost da se palac postavi nasuprot ostalim prstima, kako na prednjim tako i na zadnjim ekstremitetima.
Pogledaj Sisavci i Nasuprotnost
Neparnoprstaši
Neparnoprstaši (Perissodactyla) su red sisavaca u koji spadaju konji, nosorozi i tapiri.
Pogledaj Sisavci i Neparnoprstaši
Nos
right Nos ili nosna šupljina, šupljina je koja služi kao dio dišnog, govornog i osjetilnog sustava.
Pogledaj Sisavci i Nos
Nosorozi
Nosorozi (Rhinocerotidae) su porodica neparnoprstaša (Perissodactyla) u kojoj je pet vrsta.
Pogledaj Sisavci i Nosorozi
Nova Gvineja
Položaj otoka na zemlji. Indoneziji, a istočni dio nezavisna je država Papua Nova Gvineja. Nova Gvineja ima površinu od 786 000 km² što ga čini drugim po veličini otokom na Zemlji.
Pogledaj Sisavci i Nova Gvineja
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Pogledaj Sisavci i Novi Zeland
Ošit
Ošit odozdo je plosnata, tanka mišićno-vezivna ploča (koja u tijelu ima oblik kupole - konveksan je na gornjoj površini koja gleda na prsnu šupljinu, a konkavan na trbušnoj strani) koja se kod sisavaca nalazi smješten na dnu prsnog koša i odjeljuje prsnu šupljinu od trbušne šupljine.
Pogledaj Sisavci i Ošit
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Pogledaj Sisavci i Ocean
Oceanija
Oceanija Oceanija je naziv za nekoliko skupina otoka koji se nalaze u Tihom oceanu, a grubo se mogu podijeliti na nekoliko cjelina.
Pogledaj Sisavci i Oceanija
Oceanski dupini
Oceanski dupini (lat. Delphinidae) su porodica iz podreda kitova zubana, pa su prema tome sisavci koji žive u vodi.
Pogledaj Sisavci i Oceanski dupini
Opip
Dodir ili opip je složeni skup više osjetila od kojih neka imaju posebne živčane završetke u koži, mišićima i drugdje, a reagiraju na raznolike podražaje i prenose primljene dojmove mozgu da ih dalje preradi.
Pogledaj Sisavci i Opip
Otrov
Piktogram mrtvačke glave s kostima, tradicionalno se koristi kao simbol za otrove. Označavanje otrova prema GHS-u Označavanje otrova u prijevozu opasnih tvari (ADR) Otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih, koji uneseni u organizam ili u dodiru s njim mogu ugroziti zdravlje i život organizma ili štetno djelovati na okoliš.
Pogledaj Sisavci i Otrov
Ovce
Ovce (Ovis) su rod iz porodice šupljorožaca.
Pogledaj Sisavci i Ovce
Pandžaši
Pandžaši (lat. Callitrichidae) su porodica malih majmuna sličnih vjevericama, koji obitavaju u Južnoj Americi (Brazil).
Pogledaj Sisavci i Pandžaši
Parnoprstaši
Parnoprstaši (Cetartiodactyla, Artiodactyla) su red viših sisavaca (Eutheria).
Pogledaj Sisavci i Parnoprstaši
Peraja
Vatrena riba (''Pterois sphex'') je jedna od vrsta čije leđne peraje imaju otrovne žlijezde Peraje su mesnati, pokretni organ za kretanje i stabilizirajući organ svitkovaca i nekih mekušaca koji žive u vodi.
Pogledaj Sisavci i Peraja
Perajari
Perajari, ili kako ih zajedničkim imenom često nazivaju tuljani (Pinnipedia), su skupina zvijeri (Carnivora) koja je prešla na život u vodi.
Pogledaj Sisavci i Perajari
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Pogledaj Sisavci i Planina
Plavetni kit
Plavetni kit ili plavi kit (lat. Balaenoptera musculus) spada u porodicu brazdastih kitova koji su dio podreda kitova usana.
Pogledaj Sisavci i Plavetni kit
Plod (medicina)
Ljudski plod Ljudski plod oko 8 tjedana nakon začeća. Plod ili fetus (od latinskog fetus.
Pogledaj Sisavci i Plod (medicina)
Polarna regija
Zemlji subpolarna područja (tundra) Zemljine polarne regije su područja globusa koja okružuju polove, a nalaze se sjeverno od Arktičkog i južno od Antarktičkog kruga.
Pogledaj Sisavci i Polarna regija
Poliandrija
Poliandrija (mnogomuštvo, od grčkog πολυ- (latinično: poli) 'puno' i -ανδρία (latinično: -andria) 'muštvo, povezano s muškarcima') označava vrstu zajednice života jedne žene s više muškaraca.
Pogledaj Sisavci i Poliandrija
Posteljica
čovječja posteljica s pupčanom vrpcom neposredno nakon porođaja Posteljica, placenta ili plodva (lat. placenta: kolač, od grč. πλαϰοῦς: ravan kolač, od πλάξ: ploča), organ koji povezuje plod sa zidom maternice radi opskrbe hranjivim tvarima, izbacivanja štetnih tvari i izmjene plinova.
Pogledaj Sisavci i Posteljica
Potrkušci i čučavci
Patka s pačićima. Pačići su primarni potrkušci. Ptići vrste ''Rhipidura fuliginosa'', red vrapčarki evoluirani su čučavci. Izrazi potrkušci i, kao njegova suprotnost, čučavci, označavaju određeno ponašanje mladunčadi kralježnjaka.
Pogledaj Sisavci i Potrkušci i čučavci
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Sisavci i Povijest
Preživači
Preživači (lat. Ruminantia) su podred reda parnoprstaša.
Pogledaj Sisavci i Preživači
Primati
Primati (Primates) su red iz podrazreda viših sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Primati
Prirodni odabir
Prirodni odabir je neslučajni proces kojim određene biološke značajke odnosno genotipovi nestaju iz populacije tijekom vremena kao posljedica slabije prilagođenosti uvjetima života nositelja te ili tih značajki.
Pogledaj Sisavci i Prirodni odabir
Probavni sustav kralježnjaka
Probavni sustav kralježnjaka se sastoji od sljedećih dijelova.
Pogledaj Sisavci i Probavni sustav kralježnjaka
Promiskuitet
Promiskuitet je oblik seksualnog ponašanja kod kojeg je prisutna promjena seksualnog (ili seksualnih) partnera, odnosno neodrživost zadovoljenja seksualnih potreba u vezi s jednim stalnim partnerom.
Pogledaj Sisavci i Promiskuitet
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Pogledaj Sisavci i Ptice
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Pogledaj Sisavci i Pustinja
Razred (taksonomija)
Razred (classis) je jedna od hijerarhijskih stepenica u sistematici biologije.
Pogledaj Sisavci i Razred (taksonomija)
Recentna vrsta
Recentna vrsta (lat. recens.
Pogledaj Sisavci i Recentna vrsta
Receptor
Receptor je makromolekula u organizmu.
Pogledaj Sisavci i Receptor
Red (taksonomija)
Red (Ordo) jedna je stepenica u biološkoj sistematici.
Pogledaj Sisavci i Red (taksonomija)
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Pogledaj Sisavci i Ribe
Rodnica
Anatomija ženskih spolnih organa Vulva, vidljive male usne, velike usne, klitoris Rodnica ili vagina (potječe od lat. riječi vagina što znači "korice mača") naziv je za ženski spolni organ.
Pogledaj Sisavci i Rodnica
Sengiji
Skočirovke (sengiji, slonovske rovke; Macroscelidea), red malenih sisavaca iz Afrike koji obuhvaća porodicu Macroscelididae s rodovima Elephantulus, Macroscelides, Petrodromus i Rhynchocyon.
Pogledaj Sisavci i Sengiji
Sirene (životinje)
Morske krave ili sirene (lat. Sirenia) red su morskih sisavaca biljoždera koji spadaju u grupu viših sisavaca čije je porijeklo u Africi, tzv.
Pogledaj Sisavci i Sirene (životinje)
Sisanje
Sisanje je način hranjenja podmlatka koji je svim sisavcima dao taj zajednički naziv.
Pogledaj Sisavci i Sisanje
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Pogledaj Sisavci i Sivi vuk
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Pogledaj Sisavci i Sjeverna Amerika
Slonovi
Slonovi (lat. Elephantidae od elefantus) su porodica viših sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Slonovi
Spolni ud
Spolni ud ili penis (iz lat.) je muški vanjski erektilni spolni organ koji služi za reprodukciju i mokrenje.
Pogledaj Sisavci i Spolni ud
Spolno dvoličje
Porodica krunatih pataka – mužjak Porodica krunatih pataka – ženka Spolnim dimorfizmom naziva se tjelesna razlika između mužjaka i ženke iste vrste.
Pogledaj Sisavci i Spolno dvoličje
Srce
Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.
Pogledaj Sisavci i Srce
Srednja Amerika
Zemljopisni položaj Srednje Amerike Srednja Amerika obuhvaća kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijske otoke, a zemljopisno i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike.
Pogledaj Sisavci i Srednja Amerika
Stanična jezgra
Stanična jezgra nosi staničnu genetsku uputu koja određuje razvoj organizma.
Pogledaj Sisavci i Stanična jezgra
Stremen (uho)
slušna je koščica u srednjem uhu.
Pogledaj Sisavci i Stremen (uho)
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Sisavci i Sunce
Surlaši
Red surlaša (lat. Proboscidea) je dobio ime po svom najupadljivijijem svojstvu, surli (lat. proboscis).
Pogledaj Sisavci i Surlaši
Svežderi
Svinja je jedan od sveždera. Gavran je jedan od najpoznatijih sveždera kod ptica. Svežderima se nazivaju životinje čiji se način prehrane zasniva na sposobnosti da mogu probavljati hranu kako biljnog tako i životinjskog porijekla.
Pogledaj Sisavci i Svežderi
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Pogledaj Sisavci i Svitkovci
Tasmanski tigar
Tasmanski tigar ili psoglavi vučak (lat. Thylacinus cynocephalus) je tobolčar iz porodice zvjeraša za kojeg se ne može sa sigunošću reći je li izumro ili nije.
Pogledaj Sisavci i Tasmanski tigar
Tobolčari
Tobolčari (Marsupialia) su takson unutar razreda sisavaca koji se u tradicionalnoj sistematici zajedno s višim sisavcima svrstava u podrazred Theria.
Pogledaj Sisavci i Tobolčari
Uho
'''Vanjsko uho i bubnjić'''. ''1. lubanja 2. ušni kanal, 3. ušna školjka, 4. opna, 5. predvorje, 6. čekić, 7. nakovanj, 8. stremen, 9. polukružni kanalić, 10. pužić, 11. slušni nervi, 12. Eustahijeva cijev'' Uho je slušni organ čovjekovog organizma.
Pogledaj Sisavci i Uho
Ultrazvuk
ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije.
Pogledaj Sisavci i Ultrazvuk
Urin
uzorak urina Urin ili mokraća svijetložuta je tekućina kojom se iz organizma izlučuje većina štetnih tvari uz istovremeno rješavanje suvišne tekućine.
Pogledaj Sisavci i Urin
Veliki panda
Veliki panda je sisavac uobičajeno kvalificiran u porodicu medvjeda, Ursidae, iz središnje i južne Kine.
Pogledaj Sisavci i Veliki panda
Viši sisavci
Viši sisavci (Eutheria; još se nazivaju plodvaši ("plodva" - posteljica) ili placentalni sisavci) su podrazred sisavaca.
Pogledaj Sisavci i Viši sisavci
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Pogledaj Sisavci i Vodozemci
Vombat
Vombati ili zdepaši (latinski: Vombatidae) kratkonogi su mišićavi četveronožni tobolčari koji nastanjuju Australiju.
Pogledaj Sisavci i Vombat
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Pogledaj Sisavci i Vrsta
Xenarthra
Xenarthra su nadred podrazreda viših sisavaca koji obuhvaća red krezubica (Pilosa) i pasance (Cingulata).
Pogledaj Sisavci i Xenarthra
Zametak
Ljudski zametak u cca. 8 tjednu trudnoće Zametak, embrij ili embrion (starogrčki:, množina) višestanični je diploidni eukariot u najranijem stadiju razvoja, od prve diobe stanica do rođenja, izlijeganja ili klijanja.
Pogledaj Sisavci i Zametak
Zečevi
Zečevi (lat. Leporidae), porodica sisavaca iz reda dvojezubaca.
Pogledaj Sisavci i Zečevi
Zec
Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.
Pogledaj Sisavci i Zec
Zub
Presjek kutnjaka Zubi čovjeka Zubi (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi (nisu kosti), koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini.
Pogledaj Sisavci i Zub
Zvijeri
Zvijeri (Carnivora) su red unutar razreda sisavaca (Mammalia).
Pogledaj Sisavci i Zvijeri
Također poznat kao Mammalia, Sisar, Sisavac.