Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Skagerrak i Veliki Belt

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Skagerrak i Veliki Belt

Skagerrak vs. Veliki Belt

Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem. Veliki Belt (danski: Storebælt, što prevedeno znači Veliki tjesnac) je tjesnac koji razdvaja danske otoke Zeland i Fyn i Baltičko od Sjevernog mora, odnosno do njegova tjesnaca Kattegata.

Sličnosti između Skagerrak i Veliki Belt

Skagerrak i Veliki Belt imaju 9 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atlantski ocean, Øresund, Baltičko more, Danska, Göteborg, Kattegat, Metar, Sjeverno more, Tjesnac.

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Atlantski ocean i Skagerrak · Atlantski ocean i Veliki Belt · Vidi više »

Øresund

Øresund (dan. Øresund, šv. Öresund, kolokvijalno Sundet) tjesnac je koji razdvaja danski otok Zeland i pokrajinu Skåne na jugu Švedske.

Øresund i Skagerrak · Øresund i Veliki Belt · Vidi više »

Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Baltičko more i Skagerrak · Baltičko more i Veliki Belt · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Danska i Skagerrak · Danska i Veliki Belt · Vidi više »

Göteborg

Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.

Göteborg i Skagerrak · Göteborg i Veliki Belt · Vidi više »

Kattegat

Kattegat (švedski i danski: Kattegatt) je morski tjesnac koji razdvaja teritorij Danske i Švedske te zajedno sa Skagerrakom na sjeveru povezuje Sjeverno i Baltičko more.

Kattegat i Skagerrak · Kattegat i Veliki Belt · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Metar i Skagerrak · Metar i Veliki Belt · Vidi više »

Sjeverno more

Sjeverno more europsko je epikontinentalno more koje se nalazi između Velike Britanije, Norveške, Danske, Njemačke, Nizozemske, Belgije i Francuske.

Sjeverno more i Skagerrak · Sjeverno more i Veliki Belt · Vidi više »

Tjesnac

Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.

Skagerrak i Tjesnac · Tjesnac i Veliki Belt · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Skagerrak i Veliki Belt

Skagerrak ima 38 odnose, a Veliki Belt ima 37. Kao što im je zajedničko 9, Jaccard indeks 12.00% = 9 / (38 + 37).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Skagerrak i Veliki Belt. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: