Sadržaj
93 odnosi: Aneksija, Austrija, Autonomija, Škotska, Šveđani, Švedska, Ålandski otoci, Baltički štit, Baltičko more, Beowulf, Blekinge, Danci, Danska, Danska-Norveška, Danski jezik, Danski prolaz, Država, Društvo, Estonija, Estonski jezik, Europska unija, Falsterbo, Farski otoci, Fenoskandija, Ferojski jezik, Finci, Finska, Finski jezik, Francusko-pruski rat, Goti, Gotland, Grenland, Halland, Hanza, Hladni rat, Irska, Islanđani, Island, Islandski jezik, Jan Mayen, Jylland, Kalmarska unija, Karelija, Kelti, Klaudije Ptolemej, Kola (poluotok), Kultura, Kulturna geografija, Langobardi, Mađarski jezik, ... Proširite indeks (43 više) »
- Regije Europe
Aneksija
Aneksija (lat. annexio: spajanje, pripajanje), silom izvršeno prisvojenje nekog područja, s namjerom trajnog pripojenja.
Pogledaj Skandinavija i Aneksija
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Skandinavija i Austrija
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Pogledaj Skandinavija i Autonomija
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika.
Pogledaj Skandinavija i Škotska
Šveđani
Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj.
Pogledaj Skandinavija i Šveđani
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Skandinavija i Švedska
Ålandski otoci
Ålandski otoci (švedski: Landskapet Åland, finski: Ahvenanmaan maakunta/Ahvenanmaa) je otočje u Finskoj između Baltičkog mora i Botničkog zaljeva. Otoci čine autonomnu i demilitariziranu pokrajinu u Finskoj. Glavni grad je Mariehamn. Ålandske otoke čine Glavni otok (švedski: Fasta Åland), s 90% stanovništva, i istočni dio otočja s oko 6.500 otoka na ulazu u Botnički zaljev.
Pogledaj Skandinavija i Ålandski otoci
Baltički štit
Baltički štit ili Fenoskandijski štit geološki je entitet koji obuhvaća znatan dio Sjeverne Europe.
Pogledaj Skandinavija i Baltički štit
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina.
Pogledaj Skandinavija i Baltičko more
Beowulf
Prva stranica rukopisa u kojem je zapisan ''Beowulf'' Beowulf je staroengleski junački ep s više od tri tisuće stihova, djelo nepoznatog pjesnika.
Pogledaj Skandinavija i Beowulf
Blekinge
Grb Blekingea Zemljovid Blekingea u Švedskoj Blekinge je švedska pokrajina u Götalandu u jugoistočnoj Švedskoj.
Pogledaj Skandinavija i Blekinge
Danci
Danci, indoeuropski narod, koji zajedno s Norvežanima i Šveđanima čini istočnonordijsku (skandidavsku) skupinu sjevernih Germana.
Pogledaj Skandinavija i Danci
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Skandinavija i Danska
Danska-Norveška
Danska-Norveška je naziv za bivši politički entitet, uniju, koja se sastojala od kraljevina Danske i Norveške, uključujući norveške teritorije Island, Grenland i Farske otoke.
Pogledaj Skandinavija i Danska-Norveška
Danski jezik
Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.
Pogledaj Skandinavija i Danski jezik
Danski prolaz
Danski prolaz ili Danski tjesnac je morski tjesnac koji se nalazi između otoka Islanda na jugoistoku i Grenlanda na sjeverozapadu.
Pogledaj Skandinavija i Danski prolaz
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Skandinavija i Država
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Pogledaj Skandinavija i Društvo
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Skandinavija i Estonija
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Pogledaj Skandinavija i Estonski jezik
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Pogledaj Skandinavija i Europska unija
Falsterbo
Falsterbo je grad u Švedskoj u sastavu županije Skåne i općine Vellinge.
Pogledaj Skandinavija i Falsterbo
Farski otoci
Farski, Ferojski, Farerski, Ovčji ili Farežanski otoci (ferojski: Føroyar, danski: Færøerne) autonomna je pokrajina u sklopu Kraljevine Danske.
Pogledaj Skandinavija i Farski otoci
Fenoskandija
Fenoskandija tijekom ožujka 2002. Položaj Fenoskandije Fenoskandija (finski, norveški i švedski: Fennoskandia, ruski: Фенноскандия) je poluotok u Europi koji obuhvaća poluotoke Skandinaviju i Kolu, Kareliju i kopneni dio Finske.
Pogledaj Skandinavija i Fenoskandija
Ferojski jezik
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007; 45 400, 2001.) na ferojskim otocima.
Pogledaj Skandinavija i Ferojski jezik
Finci
Finska obitelj Finski ples Finci (vlastiti naziv: suomalaiset - finländare), jedan od najglavnijih finskih naroda narod naseljen u Finskoj (4.828.000) i značajnijom populacijom u SAD-u 812.000, i Švedskoj 200.000 bez Länsipohjalaiset Finaca ili Tornedalaca iz doline Torne na sjeveru Švedske.
Pogledaj Skandinavija i Finci
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Skandinavija i Finska
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Pogledaj Skandinavija i Finski jezik
Francusko-pruski rat
Francusko-pruski rat, ponekad poznat i kao Njemačko-francuski rat je naziv za oružani sukob koji se između 19. srpnja 1870. i 10. svibnja 1871. godine vodio između Francuske i saveza njemačkih država na čelu s Pruskom.
Pogledaj Skandinavija i Francusko-pruski rat
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Pogledaj Skandinavija i Goti
Gotland
Grb Gotlanda Gotland Gotland je pokrajina, županija i općina u Švedskoj, ujedno i najveći otok Baltičkog mora.
Pogledaj Skandinavija i Gotland
Grenland
Grenland (grenlandski: Kalaallit Nunaat, danski: Grønland) je autonomni teritorij Danske.
Pogledaj Skandinavija i Grenland
Halland
Grb Hallanda Zemljovid Halland u Švedskoj Halland je švedska pokrajina u Götalandu u južnoj Švedskoj.
Pogledaj Skandinavija i Halland
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Pogledaj Skandinavija i Hanza
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Pogledaj Skandinavija i Hladni rat
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin.
Pogledaj Skandinavija i Irska
Islanđani
Islanđani su maleni germanski narod s Islanda, potomci naseljenika čija je pradomovina Norveška.
Pogledaj Skandinavija i Islanđani
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Pogledaj Skandinavija i Island
Islandski jezik
Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.
Pogledaj Skandinavija i Islandski jezik
Jan Mayen
Jan Mayen je gotovo nenaseljeni vulkanski otok (20 osoba) izmeđi Islanda, Grenlanda, Svalbarda i obale Norveške.
Pogledaj Skandinavija i Jan Mayen
Jylland
Jylland Jylland (danski Jylland, njemački Jütland) je poluotok na sjeveru Europe.
Pogledaj Skandinavija i Jylland
Kalmarska unija
Kalmarska unija (norveški, danski, švedski: Kalmarunionen) bila je serija personalnih unija između 1397. i 1523. godine, koja je ujedinila Norvešku, Dansku i Švedsku pod jednim monarhom.
Pogledaj Skandinavija i Kalmarska unija
Karelija
Današnja podjela Karelije Karelija (finski i karelski: Karjala, ruski: Каре́лия, švedski: Karelen) je područje u sjevernoj Europi koji je važan za rusku, finsku i švedsku povijest.
Pogledaj Skandinavija i Karelija
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Pogledaj Skandinavija i Kelti
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Skandinavija i Klaudije Ptolemej
Kola (poluotok)
Smještaj poluotoka Poluotok Kola (od laponskog Guoládat) (rus. Кольский полуостров, Kol'skij poluostrov) je poluotok na dalekom sjeveru Rusije, dio Murmanske Oblasti.
Pogledaj Skandinavija i Kola (poluotok)
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Skandinavija i Kultura
Kulturna geografija
Kulturna geografija je dio antropogeografije koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu.
Pogledaj Skandinavija i Kulturna geografija
Langobardi
Henrik IV. i Fridrik I. Barbarossa. Langobardi (također Longobardi ili Lombardi) su germanski narod, podrijetlom iz Skandinavije.
Pogledaj Skandinavija i Langobardi
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Skandinavija i Mađarski jezik
Međunarodna organizacija
Međunarodna organizacija je organizirana suradnja zasnovana na ugovoru koja može posjedovati vlastiti pravni subjektivitet, a može joj se priznati i međunarodni pravni subjektivitet.
Pogledaj Skandinavija i Međunarodna organizacija
Monarh
Monarh (latinski: monarcha) dolazi od grčke riječi „μονάρχης”, „monárkhēs” (od „μόνος” „monos”, "jedan, jednina", i „ἄρχω” „árkhō”, "vladati" - „ἄρχων” „arkhon”, "vođa, vladar, šef") koji se odnosi na barem nominalno apsolutnog vladara, koji je doživotno ili do abdikacije, poglavar suverene države.
Pogledaj Skandinavija i Monarh
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Pogledaj Skandinavija i Monarhija
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I.
Pogledaj Skandinavija i Napoleonski ratovi
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Skandinavija i Njemački jezik
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Skandinavija i Njemačko Carstvo
Nordijska mitologija
Yggdrasil čini osnovicu svijeta Nordijska mitologija dio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija) ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda.
Pogledaj Skandinavija i Nordijska mitologija
Nordijska regija
Nordijska regija – grupa zemalja na sjeveru Europe, sastoji se od.
Pogledaj Skandinavija i Nordijska regija
Nordijsko vijeće
Nordijsko vijeće ili Nordijski Savjet i Nordijsko vijeće ministara je kooperativni forum parlamenata i vlada Nordijskih zemalja.
Pogledaj Skandinavija i Nordijsko vijeće
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Skandinavija i Norveška
Norveški jezik
Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) sjevernogermanski je jezik i makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.
Pogledaj Skandinavija i Norveški jezik
Norvežani
Norvežani (norveški: nordmenn) su sjevernogermanski narod.
Pogledaj Skandinavija i Norvežani
Orkneyski otoci
Zemljovid Orkneyskih otoka Orkneyski otoci jedna su od 32 pokrajina Škotske.
Pogledaj Skandinavija i Orkneyski otoci
Personalna unija
Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih.
Pogledaj Skandinavija i Personalna unija
Pikti
Pikt Pikti (latinski: Picti) je naziv kojim se opisuju pripadnici plemenskog saveza, odnosno domoroci na krajnjem sjeveru Britanije u 1. tisućljeću pr. Kr. Živjeli su u istočnom i sjevernom dijelu današnje Škotske.
Pogledaj Skandinavija i Pikti
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Pogledaj Skandinavija i Plinije Stariji
Pokrajina
Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja.
Pogledaj Skandinavija i Pokrajina
Pokrštavanje Skandinavije
Kršćanski križ iz Švedske Pokrštavanje Skandinavije dogodilo se između 8.
Pogledaj Skandinavija i Pokrštavanje Skandinavije
Politička geografija
Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.
Pogledaj Skandinavija i Politička geografija
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Pogledaj Skandinavija i Poluotok
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Skandinavija i Pruska
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Skandinavija i Prvi svjetski rat
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Skandinavija i Republika
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Skandinavija i Rusija
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Skandinavija i Rusko Carstvo
Saami
Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.
Pogledaj Skandinavija i Saami
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Pogledaj Skandinavija i Schleswig-Holstein
Shetlandsko otočje
Položaj Shetlandskog otočja (crveno) Zemljovid otočja. Shetlandsko otočje (engl. Shetland, gaelski Sealtainn, ferojski Hetland) je otočje koje se nalazi sjeveroistočno od obale Škotske.
Pogledaj Skandinavija i Shetlandsko otočje
Sjeverna Europa
Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².
Pogledaj Skandinavija i Sjeverna Europa
Sjevernogermanski jezici
Islandski i Ferojski Sjevernogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika koji se govore u skandinavskom području i nekim otocima u sjevernom Atlantiku.
Pogledaj Skandinavija i Sjevernogermanski jezici
Skadi
Skadi (staronordijski Skaði) je divica u nordijskoj mitologiji.
Pogledaj Skandinavija i Skadi
Skandinavizam
Skandinavizam Skandinavizam je bio pokret koji se razvio tijekom romantizmu u Sjeverom dijelu Europe.
Pogledaj Skandinavija i Skandinavizam
Skandinavski poluotok
Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi.
Pogledaj Skandinavija i Skandinavski poluotok
Skåne
Grb Skånea Zemljovid Skånea u Švedskoj Skåne je švedska pokrajina u Götalandu u južnoj Švedskoj.
Pogledaj Skandinavija i Skåne
Srednjoeuropska nizina
Srednjoeuropska nizina Prizemna magla u Istočnoj Friziji. Srednjoeuropska nizina, Pribaltička nizina ili Njemačko-poljska nizina prostire se u dužini od oko 600 km (i upola toliko po širini) i nalazi na sjeveru Srednje Europe.
Pogledaj Skandinavija i Srednjoeuropska nizina
Standardni jezik
Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.
Pogledaj Skandinavija i Standardni jezik
Staronordijski jezik
Staronordijski jezik je sjevernogermanski jezik kojim su govorili stanovnici Skandinavskog poluotoka i njihovih prekomorskih posjeda u Vikinškom dobu, sve do oko 1300.
Pogledaj Skandinavija i Staronordijski jezik
Subregija
Definicija kontinentalnih subregija koju koriste Ujedinjeni narodi. Subregija je koncepcijska jedinica koja proizlazi iz veće regije ili kontinenta i obično se temelji na položaju.
Pogledaj Skandinavija i Subregija
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Pogledaj Skandinavija i Suverenitet
Svalbard
Svalbard je otočna skupina u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe i na otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola.
Pogledaj Skandinavija i Svalbard
Ugrofinski jezici
Ugrofinski jezici Ugrofinski jezici, grana uralskih jezika koja se sastoji od finske (danas finsko-permjačka) i ugarske podskupine.
Pogledaj Skandinavija i Ugrofinski jezici
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Skandinavija i 1999.
21. stoljeće
Početak 21.
Pogledaj Skandinavija i 21. stoljeće
Vidi također
Regije Europe
- Alkoholni pojasi u Europi
- Apeninski poluotok
- Balkanski poluotok
- Baltik
- Baltičke države
- Benelux
- Britanski otoci
- Galicija (srednja Europa)
- Habsburške nasljedne zemlje
- Istočna Europa
- Istočna Pruska
- Jugoistočna Europa
- Južna Europa
- Kavkaz (regija)
- Nordijska regija
- Pirenejski poluotok
- Prefektura Beotija
- Skandinavija
- Srednja Europa
- Srednjoistočna Europa
- Sredozemlje
- Sudeti
- Zakavkazje
- Zapadna Europa