Brže od pregledniku!
39 odnosi: Antoine-Laurent de Jussieu, Batat, Biljke, Convolvuleae, Convolvuloideae, Dioskoreja, Dvoplodnica, Dvosupnice, Europa, Gorkosladolike, Halucinogeni, Hrana, Hrvatska, Indijanci, Ipomeja, Ipomoeeae, Jam, Japan, Kina, Korijen (biljke), Kritosjemenjače, Ladolež, Lateks, Latinski jezik, List, Lizergid (LSD), Meksiko, Nektarij, Parazitizam, Plod, Polymeria, Riža, Sjeverna Amerika, Slak, Smola, Smolanka, Stari svijet, Tihi ocean, Vilina kosa.
Antoine-Laurent de Jussieu
. Antoine Laurent de Jussieu (Lyon, 12. travnja 1748. – 17. rujna 1836.) je bio francuski botaničar iz poznate francuske botaničarske obitelji de Jussieu.
Novi!!: Slakovke i Antoine-Laurent de Jussieu · Vidi više »
Batat
Batat (slatki krumpir, lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae.
Novi!!: Slakovke i Batat · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Slakovke i Biljke · Vidi više »
Convolvuleae
Convolvuleae, tribus slakovki.
Novi!!: Slakovke i Convolvuleae · Vidi više »
Convolvuloideae
Convolvuloideae, potporodica slakovki.
Novi!!: Slakovke i Convolvuloideae · Vidi više »
Dioskoreja
Dioskoreja (lat. Dioscorea; sinonim bljušt, lat. Tamus), biljni rod trajnica i polugrmova penjačica iz porodice bljuštovki kojemu pripadaju kao poznati predstavnici obični bljušt ili kuka (D. communis; sin. Tamus communis) i kineski krumpir (Dioscorea batatas).
Novi!!: Slakovke i Dioskoreja · Vidi više »
Dvoplodnica
Dvoplodnica (dihondra; lat. Dichondra), biljni rod iz porodice slakovki.
Novi!!: Slakovke i Dvoplodnica · Vidi više »
Dvosupnice
Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.
Novi!!: Slakovke i Dvosupnice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Slakovke i Europa · Vidi više »
Gorkosladolike
Gorkosladolike (lat. Solanales), red biljaka dvosupnica.
Novi!!: Slakovke i Gorkosladolike · Vidi više »
Halucinogeni
magične gljive") Halucinogeni (psihotomimetici, psihodisleptici) su psihoaktivne tvari koje izazivaju halucinacije te uzrokuju promjene u percepciji,mišljenju, raspoloženju i svijesti.
Novi!!: Slakovke i Halucinogeni · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Slakovke i Hrana · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slakovke i Hrvatska · Vidi više »
Indijanci
20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.
Novi!!: Slakovke i Indijanci · Vidi više »
Ipomeja
slatki krumpir Ipomeja (dobro jutro, raskošni vjetar, lat. Ipomoea), velik,i biljni rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica i grmlja iz porodice slakovki (Convolvulaceae).
Novi!!: Slakovke i Ipomeja · Vidi više »
Ipomoeeae
Ipomoeeae, tribus slakovki (Convolvulaceae).
Novi!!: Slakovke i Ipomoeeae · Vidi više »
Jam
Jam je zajednički naziv za pojedine vrste biljaka u rodu dioskoreja (Dioscorea).
Novi!!: Slakovke i Jam · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Slakovke i Japan · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Slakovke i Kina · Vidi više »
Korijen (biljke)
Korijen je jedan od triju osnovnih organa kopnenih biljaka.
Novi!!: Slakovke i Korijen (biljke) · Vidi više »
Kritosjemenjače
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača.
Novi!!: Slakovke i Kritosjemenjače · Vidi više »
Ladolež
Ladolež (lat. Calystegia), biljni rod iz porodice slakovki, dio reda Gorkosladolike.
Novi!!: Slakovke i Ladolež · Vidi više »
Lateks
Lateks kaučukovca od kojeg se proizvodi prirodni kaučuk. balate je jedričavo, srž boje svježega mesa, a poslije tamnosmeđe. Tropsko drveće ''Palaquium gutta'' iz kojeg se dobiva gutaperka. Lateks (lat. latex) je bijeli mliječni sok mnogih biljaka za kojeg se drži da ima zaštitnu, a vjerojatno i hranidbenu ulogu.
Novi!!: Slakovke i Lateks · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Slakovke i Latinski jezik · Vidi više »
List
List List je vegetativni organ biljke koji obavlja asimilacijsku i transpiracijsku funkciju.
Novi!!: Slakovke i List · Vidi više »
Lizergid (LSD)
Struktura LSD-a Lizergid (LSD; kratica od njem. Lysergsäurediethylamid, LSD-25 ili acid) je dietilamid lizerginske (lizergične) kiseline(C20H25N3O).
Novi!!: Slakovke i Lizergid (LSD) · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Slakovke i Meksiko · Vidi više »
Nektarij
Nektarijski period mjesečeve geološke kronologije odnosi se na period od prije 3920 milijuna do prije 3850 milijuna godina.
Novi!!: Slakovke i Nektarij · Vidi više »
Parazitizam
Ugrizi buha. Parazitizam (grč. παράσιτος.
Novi!!: Slakovke i Parazitizam · Vidi više »
Plod
Plod breskve kupine u različitim stadijima zrelosti Plod (lat. fructus) u botanici je reproduktivni organ kritosjemenjača koji se nakon oplodnje razvija iz plodnice, a sastoji se od sjemenke i usplođa.
Novi!!: Slakovke i Plod · Vidi više »
Polymeria
Polymeria, biljni rod iz porodice slakovki, dio tribusa Convolvuleae.
Novi!!: Slakovke i Polymeria · Vidi više »
Riža
Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.
Novi!!: Slakovke i Riža · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Slakovke i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Slak
Slak (slačak, slavak, hladolež, lat. Convolvulus), biljni rod iz porodice slakovki kojemu pripada oko 200 vrsta jednogodišnjeg raslinja, trajnica penjačica i jastučastih trajnica.
Novi!!: Slakovke i Slak · Vidi više »
Smola
Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.
Novi!!: Slakovke i Smola · Vidi više »
Smolanka
Smolanka (lat. Cressa), biljni rod iz porodice slakovki.
Novi!!: Slakovke i Smolanka · Vidi više »
Stari svijet
Stara karta Svijeta s Azijom, Europom i Afrikom Pod pojmom Stari svijet podrazumijevaju se kontinenti koje su Europljani poznavali prije otkrića Amerika 1492.: Europa, Afrika i Azija.
Novi!!: Slakovke i Stari svijet · Vidi više »
Tihi ocean
Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.
Novi!!: Slakovke i Tihi ocean · Vidi više »
Vilina kosa
Vilina kosa (lat. Cuscuta), velik i brojan biljni rod koji je nekada sačinjavao samostalnu porodicu Vilinovke (predenjače, predenčanice, lat. Cuscutaceae), a danas čini tribus porodice Convolvulaceae (slakovke).
Novi!!: Slakovke i Vilina kosa · Vidi više »
