Brže od pregledniku!Sličnosti između Slaven Bilić i Zlatko Kranjčar
Slaven Bilić i Zlatko Kranjčar imaju 30 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", GNK Dinamo Zagreb, Hrvatska, Hrvatska nogometna liga, Hrvatski nogometni kup, Kup maršala Tita, Niko Kranjčar, Nogomet, Zagreb, 1988., 1991., 1992., 1993., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2004., 2006., 2007., 2012., 2013., 2014., 2017., 2018., 2019., 2021..
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Slaven Bilić · Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" i Zlatko Kranjčar ·
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
GNK Dinamo Zagreb i Slaven Bilić · GNK Dinamo Zagreb i Zlatko Kranjčar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Slaven Bilić · Hrvatska i Zlatko Kranjčar ·
Hrvatska nogometna liga
Prijelazni pokal za pobjednika Prve HNL. Autor pokala je akademski kipar Marijan Zaradić Hrvatska nogometna liga (HNL), službenog naziva SuperSport Hrvatska nogometna liga, hrvatska je nogometna liga najvišeg ranga.
Hrvatska nogometna liga i Slaven Bilić · Hrvatska nogometna liga i Zlatko Kranjčar ·
Hrvatski nogometni kup
Ivanu Rabuzinu Hrvatski nogometni kup, iz sponzorskih razloga SuperSport Hrvatski nogometni kup, nogometno je natjecanje u Hrvatskoj koje se održava svake godine.
Hrvatski nogometni kup i Slaven Bilić · Hrvatski nogometni kup i Zlatko Kranjčar ·
Kup maršala Tita
Kup maršala Tita bilo je nogometno kup natjecanje u bivšoj Jugoslaviji.
Kup maršala Tita i Slaven Bilić · Kup maršala Tita i Zlatko Kranjčar ·
Niko Kranjčar
Niko Kranjčar (Zagreb, 13. kolovoza 1984.), bivši je hrvatski nogometaš i nogometni reprezentativac.
Niko Kranjčar i Slaven Bilić · Niko Kranjčar i Zlatko Kranjčar ·
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Nogomet i Slaven Bilić · Nogomet i Zlatko Kranjčar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Slaven Bilić i Zagreb · Zagreb i Zlatko Kranjčar ·
1988.
Bez opisa.
1988. i Slaven Bilić · 1988. i Zlatko Kranjčar ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Slaven Bilić · 1991. i Zlatko Kranjčar ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Slaven Bilić · 1992. i Zlatko Kranjčar ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Slaven Bilić · 1993. i Zlatko Kranjčar ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Slaven Bilić · 1996. i Zlatko Kranjčar ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Slaven Bilić · 1997. i Zlatko Kranjčar ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Slaven Bilić · 1998. i Zlatko Kranjčar ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Slaven Bilić · 1999. i Zlatko Kranjčar ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Slaven Bilić · 2000. i Zlatko Kranjčar ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Slaven Bilić · 2001. i Zlatko Kranjčar ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
2002. i Slaven Bilić · 2002. i Zlatko Kranjčar ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Slaven Bilić · 2004. i Zlatko Kranjčar ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
2006. i Slaven Bilić · 2006. i Zlatko Kranjčar ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Slaven Bilić · 2007. i Zlatko Kranjčar ·
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
2012. i Slaven Bilić · 2012. i Zlatko Kranjčar ·
2013.
Bez opisa.
2013. i Slaven Bilić · 2013. i Zlatko Kranjčar ·
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
2014. i Slaven Bilić · 2014. i Zlatko Kranjčar ·
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
2017. i Slaven Bilić · 2017. i Zlatko Kranjčar ·
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
2018. i Slaven Bilić · 2018. i Zlatko Kranjčar ·
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
2019. i Slaven Bilić · 2019. i Zlatko Kranjčar ·
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Slaven Bilić i Zlatko Kranjčar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Slaven Bilić i Zlatko Kranjčar
Usporedba između Slaven Bilić i Zlatko Kranjčar
Slaven Bilić ima 171 odnose, a Zlatko Kranjčar ima 76. Kao što im je zajedničko 30, Jaccard indeks 12.15% = 30 / (171 + 76).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Slaven Bilić i Zlatko Kranjčar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
