Sadržaj
59 odnosi: Anatolijski jezici, Armenski jezik, Češko-slovački jezici, Baltoslavenski jezici, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Bugarska, Bugarski jezik, Crkvenoslavenski jezik, Crnogorski jezik, Donjolužičkosrpski jezik, Germanski jezici, Goranski jezik, Gornjolužičkosrpski jezik, Govori moliških Hrvata, Gradišćanskohrvatski jezik, Grčka, Helenski jezici, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Indoiranski jezici, Istočnoslavenski jezici, Italski jezici, Izumrli jezici, Južnoslavenski jezici, Kašupski jezik, Kajkavski književni jezik, Kajkavsko narječje, Keltski jezici, Knaanski jezik, Kod, Lehitski jezici, Lužičkosrpski jezici, Lydnevi, Makedonski jezik, Marc L. Greenberg, Međuslavenski jezik, Moravski jezik, Polapski jezik, Poljski jezik, Praslavenski jezik, Prekomurski jezik, Romanski jezici, Rusinski jezik, Ruski jezik, Russenorsk jezik, Slavenosrpski jezik, Slovački jezik, Slovenski jezik, Slovio, ... Proširite indeks (9 više) »
- Indoeuropski jezici
Anatolijski jezici
Anatolijski jezici, skupina izumrlih indoeuropskih jezika, koji su se u vremenima prije Krista govorili na području Anatolije ili Male Azije.
Pogledaj Slavenski jezici i Anatolijski jezici
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Pogledaj Slavenski jezici i Armenski jezik
Češko-slovački jezici
Češko-slovački jezici, jedna od tri podskupine zapadnoslavenskih jezika koji se govore na podruučju Češke i Slovačke.
Pogledaj Slavenski jezici i Češko-slovački jezici
Baltoslavenski jezici
Baltoslavenski jezici jesu jezici baltoslavenske jezične zajednice koja je postojala od 1500.
Pogledaj Slavenski jezici i Baltoslavenski jezici
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Pogledaj Slavenski jezici i Bjeloruski jezik
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Pogledaj Slavenski jezici i Bošnjački jezik
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Slavenski jezici i Bugarska
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Pogledaj Slavenski jezici i Bugarski jezik
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Pogledaj Slavenski jezici i Crkvenoslavenski jezik
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Pogledaj Slavenski jezici i Crnogorski jezik
Donjolužičkosrpski jezik
Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: dsb), zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).
Pogledaj Slavenski jezici i Donjolužičkosrpski jezik
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Pogledaj Slavenski jezici i Germanski jezici
Goranski jezik
Goranski govor ili dijalekt je mikrojezik južnoslavenske etničke skupine Goranci.
Pogledaj Slavenski jezici i Goranski jezik
Gornjolužičkosrpski jezik
Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3: hsb) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Saskoj u Njemačkoj.
Pogledaj Slavenski jezici i Gornjolužičkosrpski jezik
Govori moliških Hrvata
Mundimitru. Govori moliških Hrvata ili moliškohrvatski govori arhaični su govori hrvatskog jezika moliških Hrvata koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana.
Pogledaj Slavenski jezici i Govori moliških Hrvata
Gradišćanskohrvatski jezik
Grob s gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) varijanta je hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.
Pogledaj Slavenski jezici i Gradišćanskohrvatski jezik
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Slavenski jezici i Grčka
Helenski jezici
Helenski jezici (grčki jezici), skupina indoeuropskih jezika koji se govore na području Grčke, a obuhvaća 6 jezika (dva izumrla) podijeljenih na dvije skupine, to su atička s pet jezika i dorska s jednim.
Pogledaj Slavenski jezici i Helenski jezici
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Slavenski jezici i Hrvatski jezik
Indoeuropski jezici
Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.
Pogledaj Slavenski jezici i Indoeuropski jezici
Indoiranski jezici
Indoiranski jezici, velika skupina indoeuropskih jezika koja obuhvaća (310) jezika podijeljenih u dvije glavne podskupine, indoarijsku i iransku.
Pogledaj Slavenski jezici i Indoiranski jezici
Istočnoslavenski jezici
Istočnoslavenski jezici su podskupina iz skupine slavenskih jezika, indoeuropska jezična porodica.
Pogledaj Slavenski jezici i Istočnoslavenski jezici
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Pogledaj Slavenski jezici i Italski jezici
Izumrli jezici
Izumrli jezici, jezik koji više nema izvornih govornika.
Pogledaj Slavenski jezici i Izumrli jezici
Južnoslavenski jezici
Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).
Pogledaj Slavenski jezici i Južnoslavenski jezici
Kašupski jezik
turistička karta na kašupskom left Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000 ili više (1993 T.
Pogledaj Slavenski jezici i Kašupski jezik
Kajkavski književni jezik
Kajkavski ulični natpis u Zagrebu, u Gornjem Gradu: ''Szvetoga Marka Placz'' (Trg Svetog Marka) Kajkavski književni jezik (ISO 639-3: kjv; kajkavština, kajkavica) standardizirani je oblik kajkavskog narječja, jednoga od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko na čijim osnovama su također kodificirani hrvatski književni jezici.
Pogledaj Slavenski jezici i Kajkavski književni jezik
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Pogledaj Slavenski jezici i Kajkavsko narječje
Keltski jezici
Keltski jezici su jezici potekli od proto keltskog ili "običnog keltskog", jedne grane veće zajednice indoeuropskih jezika.
Pogledaj Slavenski jezici i Keltski jezici
Knaanski jezik
Knaanski jezik (ISO 639-3: czk), izumrli zapadnoslavenski jezik kojeg su do kasnog Europskog Srednjeg vijeka govorili Židovi na području Češke.
Pogledaj Slavenski jezici i Knaanski jezik
Kod
Kod je u najširem smislu sustav znakova pomoću kojega sudionici komunikacije (najmanje dva) komuniciraju.
Pogledaj Slavenski jezici i Kod
Lehitski jezici
Lehitski jezici, malena skupina zapadnoslavenskih jezika koji se govore ili su se govorili na području današnje Poljske gdje se još govore poljski, šleski i kašupski, i sjeveroistoku Njemačke gdje se govorio (danas izumrli) polapski jezik.
Pogledaj Slavenski jezici i Lehitski jezici
Lužičkosrpski jezici
Dvojezične ploče s nazivom ulice u Cottbusu Lužičkosrpski jezici, podskupina od dva zapadnoslavenska jezika koji se govore na istoku Njemačke, u Gornjim i Donjim Lužicama (njem. Ober- und Niederlausitz), po kojima su i dobili imena.
Pogledaj Slavenski jezici i Lužičkosrpski jezici
Lydnevi
Lydnevi je umjetni jezik, kojeg je izmislio Libor Sztemon.
Pogledaj Slavenski jezici i Lydnevi
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Pogledaj Slavenski jezici i Makedonski jezik
Marc L. Greenberg
Marc Leland Greenberg (Los Angeles, Kalifornija, 9. studenoga 1961.), američki jezikoslovac, sveučilišni profesor dijalektologije i urednik.
Pogledaj Slavenski jezici i Marc L. Greenberg
Međuslavenski jezik
Zastava međuslavenskog jezika Međuslavenski jezik (medžuslovjansky/меджусловјанскы u međuslavenskom) je zonalno konstruirani jezik, izveden 2006.
Pogledaj Slavenski jezici i Međuslavenski jezik
Moravski jezik
Moravski jezik (moravščina, češki moravština, moravský jazyk) je osporavan jezik, kojim govori stanovništvo u Moravskoj.
Pogledaj Slavenski jezici i Moravski jezik
Polapski jezik
Polapski jezik (ISO 639-3: pox), izumrli zapadnoslavenski jezik koji se do sredine 18.
Pogledaj Slavenski jezici i Polapski jezik
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Slavenski jezici i Poljski jezik
Praslavenski jezik
Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.
Pogledaj Slavenski jezici i Praslavenski jezik
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Pogledaj Slavenski jezici i Prekomurski jezik
Romanski jezici
''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.
Pogledaj Slavenski jezici i Romanski jezici
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Pogledaj Slavenski jezici i Rusinski jezik
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Slavenski jezici i Ruski jezik
Russenorsk jezik
Russenorsk (dosl. „ruski norveški”, rus. руссено́рск) bio je pidžinski jezik kojim su se koristili norveški i ruski trgovci iz Tromsøa i Kole te lovci na kitove u 18.
Pogledaj Slavenski jezici i Russenorsk jezik
Slavenosrpski jezik
Slavenosrpski jezik (slavenoserpski, slavjanoserbski, slovenski) je oblik srpskoga jezika koji bijaše u dominantnoj uporabi koncem 18.
Pogledaj Slavenski jezici i Slavenosrpski jezik
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Slavenski jezici i Slovački jezik
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Slavenski jezici i Slovenski jezik
Slovio
Slovio je pisani i govorni umjetni jezik, kojeg je stvorio jezikoslovac Mark Hučko.
Pogledaj Slavenski jezici i Slovio
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Slavenski jezici i Srpski jezik
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Pogledaj Slavenski jezici i Srpskohrvatski jezik
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Pogledaj Slavenski jezici i Staroslavenski jezik
Suržik
Suržik (ukrajinski: суржик), u izvornom značenju "brašno ili kruh napravljeno od miješanog žita", primjerice, pšenice i prosa), je rusko-ukrajinski miješani jezik odnosno sociolekt koji uporabljuju stanovnici istočne Ukrajine, njih ukupno između 15 i 20%.
Pogledaj Slavenski jezici i Suržik
Toharski jezici
Toharski je izumrla grana indoeuropske jezične porodice kojom su se služili Toharci na području oaza sjevernih predjela Tarimske zavale (današnji Xinjiang - Autonomna regija Ujgurskog naroda).
Pogledaj Slavenski jezici i Toharski jezici
Trasjanka
Trasjanka (bjeloruski: трасянка) je bjelorusko-ruski patois ili vrsta međujezika (s jezikoslovačke točke gledišta).
Pogledaj Slavenski jezici i Trasjanka
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Pogledaj Slavenski jezici i Ukrajinski jezik
Zapadnorusinski mikrojezik
Zapadnorusinski mikrojezik (Руски язик / Русински язик) naziv koji se ponekad koristi za rusinski govor u sjevernoj Srbiji (Vojvodina) i istočnoj Hrvatskoj, u Srijemu i Slavoniji, koji Aleksandar Duličenko kvalificira kao jedan od slavenskih literarnih mikrojezika.
Pogledaj Slavenski jezici i Zapadnorusinski mikrojezik
Zapadnoslavenski jezici
Zapadnoslavenski jezici su podskupina od 8 slavenskih jezika u središnjoj Europi.
Pogledaj Slavenski jezici i Zapadnoslavenski jezici
Vidi također
Indoeuropski jezici
- Albanski jezik
- Anatolijski jezici
- Armenski jezik
- Baltički jezici
- Baltoslavenski jezici
- Germanski jezici
- Grčko-arijski jezik
- Grčko-armenski jezik
- Helenski jezici
- Indoarijski jezici
- Indoeuropski jezici
- Indoeuropski prajezik
- Indoiranski jezici
- Iranski jezici
- Italski jezici
- Slavenski jezici
- Toharski B (jezik)
- Toharski jezici
Također poznat kao Slavenski.