Brže od pregledniku!
35 odnosi: Bolest, Cipela, Dezinfekcija, Domaća mačka, Domaće govedo, Domaći pas, Državna granica, Hrvatska, Kosa, Koze, Krpelji, Kukci, Latinski jezik, Luka, Meso, Miševi, Mlijeko, Novi Zeland, Odjeća, Ovce, Parnoprstaši, Perad, Prašina, Prave svinje, Promet, Rana, Ruka, Slina, Sluznica, Stoka, Usta, Virusi, Voda, Zaraza, Zračna luka.
Bolest
right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.
Novi!!: Slinavka i šap i Bolest · Vidi više »
Cipela
Marte Tradicijske marokanske cipele. Cipele ili postole su vrsta zaštitne obuće za ljudska stopala.
Novi!!: Slinavka i šap i Cipela · Vidi više »
Dezinfekcija
Dezinfekcija poda korištenjem sredstva za dezinfekciju Dezinfekcija (lat. desinfectio - raskužba) označava postupke usmjerene na uništenje najvećeg broja neželjenih mikroorganizama.
Novi!!: Slinavka i šap i Dezinfekcija · Vidi više »
Domaća mačka
Domaća mačka (Felis silvestris forma catus), kućna mačka ili najčešće mačka je mali mesožder iz obitelji mačaka.
Novi!!: Slinavka i šap i Domaća mačka · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Slinavka i šap i Domaće govedo · Vidi više »
Domaći pas
Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae).
Novi!!: Slinavka i šap i Domaći pas · Vidi više »
Državna granica
Državna granica Gambije i Senegala Ulaz u Republiku Hrvatsku. Državna granica je zamišljena crta koja omeđuje državno područje jedne države.
Novi!!: Slinavka i šap i Državna granica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slinavka i šap i Hrvatska · Vidi više »
Kosa
Kosa je skup vlasi (dlaka), nitastih izraslina građenih od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.
Novi!!: Slinavka i šap i Kosa · Vidi više »
Koze
Koze (Capra) su rod unutar porodice šupljorožaca koji živi u brdskim područjima Euroaziji i sjevernoj Africi.
Novi!!: Slinavka i šap i Koze · Vidi više »
Krpelji
Krpelji (red: Ixodida) su nametnici koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj uzročnika bolesti.
Novi!!: Slinavka i šap i Krpelji · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Slinavka i šap i Kukci · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Slinavka i šap i Latinski jezik · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Slinavka i šap i Luka · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Slinavka i šap i Meso · Vidi više »
Miševi
Miševi (Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa.
Novi!!: Slinavka i šap i Miševi · Vidi više »
Mlijeko
Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.
Novi!!: Slinavka i šap i Mlijeko · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Slinavka i šap i Novi Zeland · Vidi više »
Odjeća
Narodna nošnja Odjeća se sastoji od odjevnih predmeta namijenjenih zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.
Novi!!: Slinavka i šap i Odjeća · Vidi više »
Ovce
Ovce (Ovis) su rod iz porodice šupljorožaca.
Novi!!: Slinavka i šap i Ovce · Vidi više »
Parnoprstaši
Parnoprstaši (Cetartiodactyla, Artiodactyla) su red viših sisavaca (Eutheria).
Novi!!: Slinavka i šap i Parnoprstaši · Vidi više »
Perad
Patke su vrsta peradi Trgovac peradi Perad (Galloanserae) je nadred domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera.
Novi!!: Slinavka i šap i Perad · Vidi više »
Prašina
Helikopter u oblaku prašine. Prašina je opći naziv za sićušne postojane komadiće proizvoljne materije promjera manjeg od 500 mikrona ili, ako se promatra još šire, za svaku fino odvojenu materiju.
Novi!!: Slinavka i šap i Prašina · Vidi više »
Prave svinje
Prave svinje (lat. Suidae), porodica parnoprstaša (Artiodactyla) najstariji i najprimitivniji predstavnici iz podreda Suiformes (Nonruminantia).
Novi!!: Slinavka i šap i Prave svinje · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Slinavka i šap i Promet · Vidi više »
Rana
Posjekotina na palcu Rana (lat. vulnus) je fizička ozljeda živog tkiva, koja zahvaća kožu ili sluznicu i može prodrijeti u dublje slojeve tkiva u različitom stupnju.
Novi!!: Slinavka i šap i Rana · Vidi više »
Ruka
Čovječja lijeva šaka su gornji udovi na tijelu čovjeka (ili majmuna).
Novi!!: Slinavka i šap i Ruka · Vidi više »
Slina
Slina je tekućina koja nastaje u žlijezdama slinovnicama.
Novi!!: Slinavka i šap i Slina · Vidi više »
Sluznica
Građa zida jednjaka:-e- - mišićni list,-f- - krzno,-g- - epitelni list. Sluznica (lat. mucosa) je naziv za tkivo koje oblaže unutrašnjost pojedinih organa i tjelesnih šupljina (usta i nos, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo, mokraćovod, mokraćni mjehur, mokraćna cijev, dušnik, bronhije itd).
Novi!!: Slinavka i šap i Sluznica · Vidi više »
Stoka
Ženka koze sa svojim jednogodišnjim mladuncem Stoka u primarnim djelatnostima označava sve one životinje, odnosno sitnu (ovca i koza) i krupnu stoku (goveda i konji) koje se drže zbog uzgoja u svrhu dobivanja prehrambenih proizvoda i sirovina, a donedavno i za rad na imanjima.
Novi!!: Slinavka i šap i Stoka · Vidi više »
Usta
Nosna i '''usna šupljina''' te jednjak Usta (također se nazivaju i usna šupljina) su otvor kroz koji živa bića uzimaju hranu i vodu.
Novi!!: Slinavka i šap i Usta · Vidi više »
Virusi
Virusi (Viruses) su metabolički neaktivne i zarazne čestice na granici nežive prirode i živog svijeta.
Novi!!: Slinavka i šap i Virusi · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Slinavka i šap i Voda · Vidi više »
Zaraza
Zaraza ili infekcija (iz latinskog infectio) pojam je koji označava aktivni ili pasivni upad patogenih mikroorganizama u tijelo makro-organizma.
Novi!!: Slinavka i šap i Zaraza · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Slinavka i šap i Zračna luka · Vidi više »
