Brže od pregledniku!
41 odnosi: Austro-Ugarska, Čupor Moslavački, Ban, Barun, Bitka kod Siska, Cesargrad, Grof, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Ivan Erdődy, Jastrebarsko, Kardinal, Kraljevina Ugarska, Kupa, Mađari, Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva, Moslavina, Nikola III. Erdödy, Novi Marof, Petar II. Erdődy, Plemstvo, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, Samobor, Sidonija Erdődy Rubido, Slavonija, Toma Bakač, Toma Erdődy, Turci, Varaždin, 1495., 1511., 1565., 1580., 1593., 16. stoljeće, 1607., 1703., 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1945..
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Erdődy i Austro-Ugarska · Vidi više »
Čupor Moslavački
Grb Čupora Moslovačkih Čupor Moslavački, hrvatsko-ugarska plemićka obitelj koja djeluje u Hrvatskoj od 14. stoljeća.
Novi!!: Erdődy i Čupor Moslavački · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Erdődy i Ban · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Erdődy i Barun · Vidi više »
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Novi!!: Erdődy i Bitka kod Siska · Vidi više »
Cesargrad
Cesargrad (lijevo) i grad Kunšperk u sadašnjoj Sloveniji, između njih protiče rijeka Sutla. Georg Matthäus Vischer, ''Topographia Ducatus Stiriae'', 1681. Cesargrad je utvrda u Hrvatskom zagorju na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad grada Klanjca.
Novi!!: Erdődy i Cesargrad · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Erdődy i Grof · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Erdődy i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Erdődy i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ivan Erdődy
Ivan Nepomuk II.
Novi!!: Erdődy i Ivan Erdődy · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Erdődy i Jastrebarsko · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Erdődy i Kardinal · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Erdődy i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kupa
Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.
Novi!!: Erdődy i Kupa · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Erdődy i Mađari · Vidi više »
Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Erdődy i Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Moslavina
Hrvatske prikazana crvenom bojom Vrtlinske. Moslavina (mađarski: Monoszló) je mikroregija središnje Hrvatske.
Novi!!: Erdődy i Moslavina · Vidi više »
Nikola III. Erdödy
Nikola III.
Novi!!: Erdődy i Nikola III. Erdödy · Vidi više »
Novi Marof
Novi Marof grad je u Hrvatskoj.
Novi!!: Erdődy i Novi Marof · Vidi više »
Petar II. Erdődy
Petar II.
Novi!!: Erdődy i Petar II. Erdődy · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Erdődy i Plemstvo · Vidi više »
Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva
Rudolf II.
Novi!!: Erdődy i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Novi!!: Erdődy i Samobor · Vidi više »
Sidonija Erdődy Rubido
Sidonija Erdődy Rubido (Zagreb, 7. veljače 1819. – Gornja Rijeka pokraj Kalnika, 17. veljače 1884.), grofica, hrvatska operna pjevačica (sopran).
Novi!!: Erdődy i Sidonija Erdődy Rubido · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Erdődy i Slavonija · Vidi više »
Toma Bakač
Toma Bakač (Tomo Bakač Erdedski, Bacocz, Bakoch, Bakòcz, Erdődy; ?, 1435. — Ostrogon, 11. lipnja 1521.), državni kancelar i upravitelj Zagrebačke biskupije.
Novi!!: Erdődy i Toma Bakač · Vidi više »
Toma Erdődy
Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.
Novi!!: Erdődy i Toma Erdődy · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Erdődy i Turci · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Erdődy i Varaždin · Vidi više »
1495.
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 1495. · Vidi više »
1511.
1511. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Erdődy i 1511. · Vidi više »
1565.
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 1565. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 1580. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 1593. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 16. stoljeće · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 1607. · Vidi više »
1703.
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 1703. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 19. stoljeće · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Erdődy i 1945. · Vidi više »
