Sadržaj
152 odnosi: Albert I., kralj Njemačke, Albert II. Habsburgovac, Albert II. Mudri, Albert III. Habsburški, Albert IV.,austrijski vojvoda, Albert VI. Habsburški, Albert VII. Habsburški, Ana Jagelović, Antanta, Austrija, Austrijski nasljedni rat, Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Šleska, Španjolska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Švicarci, Švicarska, Žigmund Luksemburški, Češka, Beč, Budimpešta, Burgundija, Car, Dalmacija, Dinastija, Elizabeta Luksemburška, Ernst Željezni, Europa, Ferdinand I. Austrijski, Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand II. Aragonski, Ferdinand II. Tirolski, Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva, Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj, Ferdinand Zvonimir Habsburško-Lorenski, Filip I. Lijepi, Filip II., španjolski kralj, Filip III., španjolski kralj, Filip IV., španjolski kralj, Franačka, Franjo Ferdinand, Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Franjo Josip I., Franjo Karlo Austrijski, Fridrik III. Lijepi, Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva, Fridrik IV. Tirolski, ... Proširite indeks (102 više) »
- Habsburgovci
Albert I., kralj Njemačke
Albert I. (njem. Albrecht I.) (?, o. 1255. – Brugg, Švicarska, 1. svibnja 1308.), njemački kralj (1298. – 1308.) i austrijski i štajerski vojvoda iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Albert I., kralj Njemačke
Albert II. Habsburgovac
Albert II. Habsburgovac (anonimna slika iz 16. stoljeća) Albert II.
Pogledaj Habsburg i Albert II. Habsburgovac
Albert II. Mudri
Albert II.
Pogledaj Habsburg i Albert II. Mudri
Albert III. Habsburški
Albert III. (Beč, između 18. studenog 1349. i 16. ožujka 1350. ili 9. rujna 1349. ili 1350. – Laxenburg, 28. ili 29. kolovoza 1395.) zvan Albert s pletenicom bio je kao Albert VII.
Pogledaj Habsburg i Albert III. Habsburški
Albert IV.,austrijski vojvoda
Albert IV.
Pogledaj Habsburg i Albert IV.,austrijski vojvoda
Albert VI. Habsburški
Albert VI.
Pogledaj Habsburg i Albert VI. Habsburški
Albert VII. Habsburški
Albert VII.
Pogledaj Habsburg i Albert VII. Habsburški
Ana Jagelović
Ana Jagelović Ana Jagelović (Budim, 23. srpnja 1503. – Prag, 27. siječnja 1547.), hrvatsko-ugarska i češka kraljica, kćer hrvatsko-ugarskog i češkog kralja Vladislava II. (1490. – 1516.) i njegove treće supruge Ane Foix-Candale.
Pogledaj Habsburg i Ana Jagelović
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Habsburg i Antanta
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Habsburg i Austrija
Austrijski nasljedni rat
Marija Terezija, kraljica Ugarske, Češke i Hrvatske, nadvojvotkinja Austrije. Fridrik II., kralj Pruske. Austrijski nasljedni rat trajao je od 1740. do 1748. godine.
Pogledaj Habsburg i Austrijski nasljedni rat
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Pogledaj Habsburg i Austrijsko Carstvo
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Habsburg i Austro-Ugarska
Šleska
Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.
Pogledaj Habsburg i Šleska
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Habsburg i Španjolska
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Pogledaj Habsburg i Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Švicarci
Švicarac (Švicarci) je ime za građane srednjoeuropske države Švicarske.
Pogledaj Habsburg i Švicarci
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Habsburg i Švicarska
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Pogledaj Habsburg i Žigmund Luksemburški
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Habsburg i Češka
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Habsburg i Beč
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Pogledaj Habsburg i Budimpešta
Burgundija
* Povijesne regije.
Pogledaj Habsburg i Burgundija
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Habsburg i Car
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Habsburg i Dalmacija
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Pogledaj Habsburg i Dinastija
Elizabeta Luksemburška
Kip Elizabete Luksemburške u Innsbrucku Elizabeta Luksemburška (1409. – 1442.) bila je kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, a nakon smrti supruga Alberta II. Habsburškog nekoliko mjeseci je vladala hrvatsko-ugarskim kraljevstvom kao kraljica do izbora novog kralja dok je u Austriji njena vlast bila prihvaćena bez ikakvog ograničenja.
Pogledaj Habsburg i Elizabeta Luksemburška
Ernst Željezni
Ernst I. zvani Željezni (Bruck an der Mur, oko 1377 – Bruck an der Mur, 10. lipnja 1424.) bio je austrijski vojvoda iz dinastije Habsburg te vojvoda Štajerske, Koruške i Kranjske.
Pogledaj Habsburg i Ernst Željezni
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Habsburg i Europa
Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., punim imenom Ferdinand Karl Leopold Joseph Franz Marcelin (Beč, 19. travnja 1793. – Prag, 29. lipnja 1875.), austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj pod titulom Ferdinand V.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand I. Austrijski
Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand I. (dvorac Alcalá de Henares kod Madrida, 10. ožujka 1503. – Beč, 25. srpnja 1564.), austrijski nadvojvoda (1521. – 1564.), češki kralj (1527. – 1564.), ugarsko-hrvatski kralj (1526/1527. – 1564.), rimsko-njemački car (1556. – 1564) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand II. Aragonski
Ferdinand Katolički Ferdinand II.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand II. Aragonski
Ferdinand II. Tirolski
Ferdinand II.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand II. Tirolski
Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand II. (Graz, 9. srpnja 1578. – Beč, 15. veljače 1637.), rimsko-njemački car (1619. – 1637.), ugarsko-hrvatski i češki kralj (1618. – 1637.) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand III. Ferdinand III. (Graz, 13. srpnja 1608. – Beč, 2. travnja 1657.), rimsko-njemački car (1637. – 1657.), ugarsko-hrvatski (1625. – 1647., no u Hrvatskoj do 1657.) i češki kralj (1627. – 1646.). Bio je kao Ferdinand IV. i austrijski nadvojvoda.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj
Ferdinand IV. (* Beč, 8. rujna 1633.; † Beč, 9. srpnja 1654.), rođen kao Ferdinand Franjo, iz dinastije Habsburg bio je od 1653.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand IV., hrvatsko-ugarski kralj
Ferdinand Zvonimir Habsburško-Lorenski
Ferdinand Zvonimir Nadvojvoda Ferdinand Zvonimir Austrijski, carski princ Austrije, kraljevski princ Ugarske, Hrvatske i Češke (osobnog imena Ferdinand Zvonimir Maria Balthus Keith Michael Otto Antal Bahnam Leonhard Habsburg-Lothringen) (Salzburg, 21. lipnja 1997.), u Austriji i Mađarskoj poznat po zakonu samo kao Ferdinand Zvonimir Habsburg-Lothringen, najstariji je sin nadvojvode Karla Habsburško-Lorenskoga, sadašnjega čelnika kuće Habsburga.
Pogledaj Habsburg i Ferdinand Zvonimir Habsburško-Lorenski
Filip I. Lijepi
Filip Lijepi Filip I. Lijepi ili Kastiljski (španj. Felipe I de Castilla) (Bruges, Flandrija, 22. srpnja 1478. – Burgos, Španjolska, 25. rujna 1506.), austrijski nadvojvoda i burgundski vojvoda, sin cara Maksimilijana I. Habsburga.
Pogledaj Habsburg i Filip I. Lijepi
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580.
Pogledaj Habsburg i Filip II., španjolski kralj
Filip III., španjolski kralj
'''Filip III.''' Filip III.
Pogledaj Habsburg i Filip III., španjolski kralj
Filip IV., španjolski kralj
Diega Velázquea)''' Filip IV.
Pogledaj Habsburg i Filip IV., španjolski kralj
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Pogledaj Habsburg i Franačka
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Pogledaj Habsburg i Franjo Ferdinand
Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva
'''Franjo I. Stjepan''' Franjo I. Stjepan Lotarinški (Nancy, 8. prosinca 1708. – Innsbruck, 18. kolovoza 1765.), car Svetog Rimskog Carstva Lotaringija je bila mala vojvodina na sjeveroistoku Francuske.
Pogledaj Habsburg i Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Pogledaj Habsburg i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Habsburg i Franjo Josip I.
Franjo Karlo Austrijski
Nadvojvoda Franjo Karlo Josip Austrijski (17. prosinca 1802. – 8. ožujka 1878.) bio je otac dvojice careva (Franje Josipa Austrijskoga i Maksimilijana Meksičkoga), djed nadvojvode Franje Ferdinanda čiji je ubojstvo označilo početak Prvoga svjetskog rata, te pradjed posljednjega habsburškog cara, Karla.
Pogledaj Habsburg i Franjo Karlo Austrijski
Fridrik III. Lijepi
Fridrik III.
Pogledaj Habsburg i Fridrik III. Lijepi
Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik III. (Innsbruck, 21. rujna 1415. – Linz, 19. kolovoza 1493.), car Svetog Rimskog Carstva (1452. – 1493.), austrijski nadvojvoda (kao Fridrik V., 1424. – 1493.) i kralj Njemačke (kao Fridrik IV., 1440. – 1493.) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Fridrik III., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik IV. Tirolski
Fridrik IV. s praznim džepovima (1382. – Innsbruck, 24. lipnja 1439.) bio je sin vojvode Leopolda III. i Virdis Visconti kćeri milanskog vojvode.
Pogledaj Habsburg i Fridrik IV. Tirolski
Furlanija
Zastava Furlanije '''†''' Područje na kojem se prije govorio furlanski (tijekom 1890-ih) Furlanija, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 22.
Pogledaj Habsburg i Furlanija
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Pogledaj Habsburg i Galicija (srednja Europa)
Gorica
Zemljopis Hrvatska.
Pogledaj Habsburg i Gorica
Gornja Lužica
Gornja Lužica (njem. Oberlausitz, gornjolužičkosrpski Hornja Łužica, donjolužičkosrpski Górna Łužyca, češ. Horní Lužice, polj. Łużyce Górne ili Milsko), regija čiji najveći dio pripada Saskoj, maleni istočni dio pripada Poljskoj, sjeverni dio Brandenburgu.
Pogledaj Habsburg i Gornja Lužica
Gradišče
Naselja u Sloveniji.
Pogledaj Habsburg i Gradišče
Habsburško-Lotaringovci
Habsburško-Lotaringovci (njem. Habsburg-Lothringen), naziv austrijske vladarske dinastije koja je nastala 1736. godine vjenčanjem posljednje baštinice dinastije Habsburg, kraljice Marije Terezije i francuskog vojvode Franje Stjepana iz Lotarinške dinastije.
Pogledaj Habsburg i Habsburško-Lotaringovci
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Habsburg i Hrvatska
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Pogledaj Habsburg i Hrvatski vladari
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Pogledaj Habsburg i Hrvatsko-ugarska nagodba
Incest
Incest ili rodoskvrnuće je spolni odnos između osoba u bliskom krvnom srodstvu.
Pogledaj Habsburg i Incest
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Habsburg i Istra
Iure uxoris
Iure uxoris, također kao jure uxoris (prema latinskom izrazu u značenju "po pravu supruge"), latinski pravni termin koji označava pravo muškarca da upravlja teritorijem i nosi plemićki naslov koji je naslijedila njegova žena po osobnom pravu nasljeđivanja (sui iuris).
Pogledaj Habsburg i Iure uxoris
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Pogledaj Habsburg i Ivan Pavao II.
Ivana I. Kastilijska
Juana I. Kastilijska Ivana I. Kastilijska (španj. Juana I de Castilla) (Toledo, 6. studenog 1479. – Tordesillas, 12. travnja 1555.), kastiljska kraljica.
Pogledaj Habsburg i Ivana I. Kastilijska
Izabela I. Kastiljska
Izabelin portret Izabela I. Kastiljska (špa. Isabel I de Castilla) ili Izabela Katolička (Madrigal de las Altas Torres, 22. travnja 1451. – Medini del Campo, 26. studenoga 1504.), bila je kraljica Kastilije i Leona.
Pogledaj Habsburg i Izabela I. Kastiljska
Jeruzalemsko Kraljevstvo
Jeruzalemsko Kraljevstvo (lat. Regnum Hierosolimitanum, starofr. Roiaume de Jherusalem), bilo je kršćansko kraljevstvo uspostavljeno na području Levanta 1099. godine nakon Prvog križarskog rata.
Pogledaj Habsburg i Jeruzalemsko Kraljevstvo
Josip I., car Svetog Rimskog Carstva
Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.
Pogledaj Habsburg i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Pogledaj Habsburg i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Juraj Habsburško-Lorenski
Juraj Habsburško-Lorenski (puno ime Pavao Juraj Marija Josip Dominik, njem. Paul Georg Maria Joseph Dominikus; Starnberg, 16. prosinca 1964.), drugi sin te sedmo i najmlađe dijete Otona Habsburškog i princeze Regine Sasko-Meiningenske.
Pogledaj Habsburg i Juraj Habsburško-Lorenski
Karl von Habsburg-Lothringen
Karlo Habsburški, točnije Karlo Habsburško-Lotarinški (njem. Karl von Habsburg-Lothringen, mađ. Habsburg Károly; puno ime Karl Thomas Robert Maria Franziskus Georg Bahnam; Starnberg, Bavarska, 11. siječnja 1961.), također znan kao nadvojvoda Karlo Austrijski, austrijski je političar, trenutačna glava obitelji Habsburg i veliki meštar Reda zlatnog runa i Reda svetog Jurja.
Pogledaj Habsburg i Karl von Habsburg-Lothringen
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal.
Pogledaj Habsburg i Karlo I. Austrijski
Karlo II. Štajerski
Karlo II.
Pogledaj Habsburg i Karlo II. Štajerski
Karlo II., španjolski kralj
Karlo II. (Madrid, 6. studenog 1661. – Madrid, 1. studenog 1700.), španjolski kralj, kralj Napulja i Sicilije, te španjolskog prekomorskog carstva.
Pogledaj Habsburg i Karlo II., španjolski kralj
Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda
Nadvojvoda Karlo Ludovik Josip Marija Austrijski (30. srpnja 1833. – 19. svibnja 1896.) bio je mlađi brat cara Franje Josipa, i otac nadvojvode Franje Ferdinanda čije je ubojstvo označilo početak Prvoga svjetskog rata, te djed posljednjega cara, Karla I.
Pogledaj Habsburg i Karlo Ludovik Austrijski, nadvojvoda
Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Posjedi Karla V. u Europi u trenutku njegove abdikacije 1556. Karlo V. (Gent, 24. veljače 1500. – San Gerónimo de Yuste, Estremadura, 21. rujna 1558.), car Svetog Rimskog Carstva kao Karlo V. (1519. – 1556.) i španjolski kralj (odnosno, kralj Aragona, Leóna i Kastilije) kao Karlo I.
Pogledaj Habsburg i Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Karlo VI. (Beč, 1. listopada 1685. – Beč, 20. listopada 1740.), rimsko-njemački car (1711. – 1740.), ugarsko-hrvatski (Karlo III.) i češki kralj (Karlo II.). Zadnji je muški potomak iz dinastije Habsburg, zbog čega je Pragmatičnom sankcijom nastojao osigurati prijestolje kćeri Mariji Tereziji.
Pogledaj Habsburg i Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Pogledaj Habsburg i Knez
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Pogledaj Habsburg i Koruška (austrijska savezna zemlja)
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Pogledaj Habsburg i Krakov
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Pogledaj Habsburg i Kralj
Kraljevina Bohemija
Kraljevina Bohemija (1618) Grb Kraljevine Bohemije Kraljevina Bohemija bila je kraljevina (od 1310. u sastavu Svetog Rimskog Carstva i kasnije Austro-Ugarske) na području današnje Češke i povijesne pokrajine Bohemije.
Pogledaj Habsburg i Kraljevina Bohemija
Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
Pogledaj Habsburg i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Habsburg i Kraljevina Ugarska
Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)
Kovanica od 40 lira s prikazom ''Regno d'Italia'' (1812.) Kraljevstvo Italija (talijanski Regno d'Italia, također i Regno Italico; 17. svibnja 1805. – 11. travnja 1814.) država na sjeveru Apeninskog poluotoka koju je osnovao Napoleon.
Pogledaj Habsburg i Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Pogledaj Habsburg i Kranjska
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Pogledaj Habsburg i Kruna sv. Stjepana
Ladislav V. Posmrtni
Ladislav V. Posmrtni, hrvatsko-ugarski i češki kralj Ladislav V. Posmrtni (Komarno, 22. veljače 1440. – Prag, 23. studenog 1457.; mađarski: László Postumus, češki: Ladislav Pohrobek) još kao dječak postao je ugarsko-hrvatskim i češkim kraljem.
Pogledaj Habsburg i Ladislav V. Posmrtni
Leopold I. Habsburški
Leopold I. (Beč, 4. kolovoza 1290. – Strasbourg, 28. veljače 1326.) zvan Slavovrjedni ili Mač Habsburga bio je vojvoda Austrije i Štajerske.
Pogledaj Habsburg i Leopold I. Habsburški
Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold II., punim imenom Peter Leopold Joseph Anton Joachim Pius Gotthard (Beč, 5. svibnja 1747. – Beč, 1. ožujka 1792.), treći sin Marije Terezije i cara Franje Stjepana Lotarinškog, veliki vojvoda Toskane (1765. - 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1790.
Pogledaj Habsburg i Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva
Leopold III. Pravedni
Leopold III.
Pogledaj Habsburg i Leopold III. Pravedni
Leopold IV. Debeli
Leopold IV.
Pogledaj Habsburg i Leopold IV. Debeli
Leopold V. Tirolski
Nadvojvoda Leopold V. Tirolski (Graz, 9. listopada 1586. – Schwaz, 13. rujna 1632.) bio je sin nadvojvode Karla II.
Pogledaj Habsburg i Leopold V. Tirolski
Lodomerija
Lodomerija je latinski naziv za područje u današnjoj Ukrajini, sjeveroistočno od Galicije.
Pogledaj Habsburg i Lodomerija
Lorena
Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:; lokalni francuski naziv:Louréne) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Habsburg i Lorena
Lotarinška dinastija
Lotarinška dinastija (fr. Maison de Lorraine; njem. Haus Lothringen), europska vladarska dinastija; potječe od francuske velikaške obitelji koja je vladala Gornjom Lorenom (Lotaringija) u razdoblju 1473.
Pogledaj Habsburg i Lotarinška dinastija
Lužica
Lužica (gornjolužičkosrpski: Łužica, donjolužičkosrpski: Łužyca, njemački: Lausitz, poljski: Łużyce, češki: Lužice) povijesna je regija u središnjoj Europi.
Pogledaj Habsburg i Lužica
Lublin
Lublin (ukrajinski: Люблін, Liublin, jidiš: לובלין Lublin) je grad i središte Lublinskog vojvodstva u Poljskoj.
Pogledaj Habsburg i Lublin
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Pogledaj Habsburg i Ludovik II. Jagelović
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Habsburg i Mađarska
Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan I. (Bečko Novo Mjesto, 22. ožujka 1459. – Wels, 12. siječnja 1519.), njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg, sin Fridrika III. (IV.). Svojim ženidbama i vještom dinastičkom politikom uzdigao je Habsburgovce u najmoćniju europsku vladarsku kuću.
Pogledaj Habsburg i Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan I., meksički car
Maksimilijan kao mladi austrijski nadvojvoda, Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich Maksimilijan I., meksički car (6. srpnja 1832. – 19. lipnja 1867.), punog imena Ferdinand Maksimilijan Josip Marija Austrijski bio je član dinastije Habsburg-Lothringen kojeg su meksički monarhisti uz potporu francuskog cara Napoleona III.
Pogledaj Habsburg i Maksimilijan I., meksički car
Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva
Maksimilijan II. (Beč, 31. srpnja 1527. – Regensburg, 12. listopada 1576.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564. – 1576.) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva
Marija Lujza, vojvotkinja od Parme
Marija Lujza Austrijska (Beč, 12. prosinca 1791. – Parma, 17. prosinca 1847.), punog imena: Maria Ludovica Leopoldina Franziska Therese Josepha Lucia von Habsburg-Lothringen, rođena kao austrijska nadvojvotkinja, francuska carica (1810. – 1814.), vojvotkinja od Parme (1814. – 1847.) Marija Lujza rodila se u Beču 12.
Pogledaj Habsburg i Marija Lujza, vojvotkinja od Parme
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Pogledaj Habsburg i Marija Terezija Austrijska
Markgrof
Markgrof odnosno markgrofica bio je srednjovjekovni nasljedni plemić s vojnim dužnostima u graničnoj pokrajini kraljevine.
Pogledaj Habsburg i Markgrof
Matija, car Svetog Rimskog Carstva
'''Matija''' Matija (njemački Matthias) (Beč, 14. veljače 1557. – Beč, 20. ožujka 1619.), rimsko-njemački car (1612. – 1619.), ugarsko-hrvatski kralj kao Matija II. (1608. – 1619.) i češki kralj (1611. – 1619.) iz dinastije Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Matija, car Svetog Rimskog Carstva
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Habsburg i Mletačka Republika
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Pogledaj Habsburg i Moravska
Nadvojvoda
Nadvojvoda (ženski oblik nadvojvotkinja; njem. Erzherzog, ženski oblik Erzherzogin; lat. archidux, ženski oblik archiducissa), visoka titula plemstva u rangu iznad vojvode, a ispod kralja, uglavnom u uporabi u Habsburškoj i Habsburško-lorenskoj kući.
Pogledaj Habsburg i Nadvojvoda
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Pogledaj Habsburg i Napoleon Bonaparte
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Habsburg i Nijemci
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Habsburg i Njemačka
Oświęcim
Oświęcim (njemački: Auschwitz, češki: Osvětim, slovački Osvienčim, ruski: Освенцим, jidiš: Oshpitsin) je grad u južnoj Poljskoj u Malopoljskom vojvodstvu.
Pogledaj Habsburg i Oświęcim
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Habsburg i Osmansko Carstvo
Oton Franjo Austrijski
Otto Franz Joseph Karl Ludwig Maria, carski princ i nadvojvoda austrijski, kraljevski princ mađarski i češki (21. travnja 1865. – 1. studenoga 1906.) bio je drugi sin nadvojvode Karla Ludovika (mlađega brata cara Franje Josipa) i njegove druge žene princeze Marije Anuncijate od Bourbon-Obiju Sicilija.
Pogledaj Habsburg i Oton Franjo Austrijski
Oton IV. Veseli
Oton IV.
Pogledaj Habsburg i Oton IV. Veseli
Otto von Habsburg
Otto von Habsburg (punim imenom Nadvojvoda Franz Joseph Otto Robert Maria Anton Karl Max Heinrich Sixtus Xavier Felix Renatus Ludwig Gaetan Pius Ignatius Austrijski; Beč, 20. studenog 1912. – Pöcking, 4. srpnja 2011.), austrijski nadvojvoda i čelnik kuće Habsburg.
Pogledaj Habsburg i Otto von Habsburg
Požunski mir
*Požunski mir 1271.
Pogledaj Habsburg i Požunski mir
Požunski mir 1805.
Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797.
Pogledaj Habsburg i Požunski mir 1805.
Pragmatička sankcija
Pragmatička sankcija je u pravu Istočnorimskoga Carstva, carski dekret kojim se rješava neki važan problem.
Pogledaj Habsburg i Pragmatička sankcija
Prosvijećeni apsolutizam
18. stoljeća. Čitala je prosvjetiteljska djela i održavala veze s francuskim prosvjetiteljima, osobito Voltaireom, koji je boravio kao njezin gost na dvoru. To joj nije smetalo da okrutno progoni svoje protivnike i vlada strogo apsolutistički. Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine koji se pojavio u drugoj polovici 18.
Pogledaj Habsburg i Prosvijećeni apsolutizam
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum.
Pogledaj Habsburg i Prosvjetiteljstvo
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Habsburg i Prvi svjetski rat
Prvo Francusko Carstvo
Prvo Francusko Carstvo – obično poznato kao Napoleonovo Carstvo ili Napoleonsko Carstvo – bio je režim Napoleona I. Bonapartea u Francuskoj, kojim je vladao većinom kontinentalne Europe.
Pogledaj Habsburg i Prvo Francusko Carstvo
Rat za španjolsku baštinu
Rat za španjolsku baštinu ili Rat za španjolsko nasljeđe (1701. – 1714.) je bio sukob velikih razmjera koji je izbio u Europi nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz dinastije Habsburg, Karla II. Karlo II.
Pogledaj Habsburg i Rat za španjolsku baštinu
Riječka krpica
Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66.
Pogledaj Habsburg i Riječka krpica
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Pogledaj Habsburg i Rimsko-njemački car
Rudolf I. Češki
Rudolf VI. grof od Habsburga (češ: Rudolf Habsburský) (oko 1282. – Horažďovice, 4. srpnja 1307.) bio je kao Rudolf III. vojvoda Austrije i Štajerske od 1298.
Pogledaj Habsburg i Rudolf I. Češki
Rudolf I., njemački kralj
Rudolf I. Habsburški (dvorac Limburg, Breisgau, 1. svibnja 1218. – Speyer, 15. srpnja 1291.), grof Habsburga (o. 1240. – 1291.), rimsko-njemački kralj (1273. – 1291.), austrijski i štajerski vojvoda (1278. – 1282.) i koruški vojvoda (1278. – 1286.).
Pogledaj Habsburg i Rudolf I., njemački kralj
Rudolf II. Habsburški
Rudolf II. (Rheinfelden, 1270. – Prag, 10. svibnja 1290.) ili Rudolf V. kao grof od Habsburga, bio je vojvoda Austrije i Štajerske, potom vojvoda Švapske, Elzasa i Aargaua.
Pogledaj Habsburg i Rudolf II. Habsburški
Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva
Rudolf II.
Pogledaj Habsburg i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva
Rudolf IV. Osnivač
Rudolf IV. (Beč, 1. studenoga 1339. – Milano, 27. lipnja 1365.) zvani Osnivač bio je austrijski vojvoda od 1358.
Pogledaj Habsburg i Rudolf IV. Osnivač
Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske
'''Rudolf Habsburg''' '''Rudolf''' oko 1880. Rudolf, princ prijestolonasljednik Austro-Ugarske (Dvorac Laxenburg kraj Beča, 21. kolovoza 1858. – Dvorac Mayerling, 30. siječnja 1889.), nadvojvoda i sin austrijskog cara Franje Josipa I.
Pogledaj Habsburg i Rudolf, prijestolonasljednik Austro-Ugarske
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.
Pogledaj Habsburg i Salzburg
Sandomierz
Sandomierz je grad u južnoj Poljskoj, ima 25 000 stanovnika (2008.). Važan je turistički centar.
Pogledaj Habsburg i Sandomierz
Siegmund Tirolski
Si(e)gmund, Sigismund bogat novčićima, također vojvoda Siegmund Tirolski (Innsbruck, 26. listopada 1427. – Innsbruck, 4. ožujka 1496.) bio je titularni vojvoda Austrije i vladar Gornje Austrije (Tirol i Prednja Austrija).
Pogledaj Habsburg i Siegmund Tirolski
Sigismund Franjo Tirolski
Sigismund Franjo Tirolski (Innsbruck, 28. studenoga 1630. – 25. lipnja 1665.) bio je od 1662.
Pogledaj Habsburg i Sigismund Franjo Tirolski
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Habsburg i Slavonija
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Habsburg i Slovenija
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Pogledaj Habsburg i Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Habsburg i Sveto Rimsko Carstvo
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Pogledaj Habsburg i Tirol
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Habsburg i Transilvanija
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Habsburg i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Veliko Vojvodstvo Toskana
Veliko Vojvodstvo Toskana s pripojenom Sienom te Država Utvrda Veliko Vojvodstvo Toskana (tal. Granducato di Toscana, tal. Magnus Ducatus Etruriae), monarhija u središnjoj Italiji koja je s prekidima postojala od 1569.
Pogledaj Habsburg i Veliko Vojvodstvo Toskana
Vilim Ambiciozni
Vilim zvani Pravedni ili Ljubazni ili Pristojni (Beč, oko 1370. – 15. svibnja 1406.) iz dinastije Habsburg bio je od 1395.
Pogledaj Habsburg i Vilim Ambiciozni
Vladislav I. Jagelović
Vladislav I. Jagelović Vladislav I. Jagelović (31. listopada 1424. – 10. studenog 1444., Varna, Bugarska) bio je poljski kralj od 1434. i hrvatsko-ugarski kralj od 1440., do svoje smrti u Bitci kod Varne.
Pogledaj Habsburg i Vladislav I. Jagelović
Vladislav II. Jagelović
Zemljovid Hrvatske u doba Vladislavove vladavine Vladislav II.
Pogledaj Habsburg i Vladislav II. Jagelović
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Pogledaj Habsburg i Vojvoda
Zrinsko-frankopanska urota
Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine Zrinsko-frankopanska urota, bio je pokret hrvatskog i ugarskog plemstva protiv apsolutističke politike Habsburgovaca u razdoblju od 1664. do 1671. godine.
Pogledaj Habsburg i Zrinsko-frankopanska urota
29. studenoga
29.
Pogledaj Habsburg i 29. studenoga
Vidi također
Habsburgovci
- Habsburške nasljedne zemlje
- Habsburško-Lotaringovci
- Habsburg
- Kaštel Habsburg
- Nadvojvoda
- Red svetog Jurja
- Red zlatnoga runa
Također poznat kao Dinastija Habsburg, Habsburgovci, Habsburzi, Habsburška dinastija, Habzburg.