Brže od pregledniku!
46 odnosi: Antonija Stanišić, Božidar Alić, Branko Kincl, Daria Lorenci, Drago Diklić, Državna matura, Drugi svjetski rat, Engleski jezik, Filip Krovinović, Francuski jezik, Gimnazija, Glumac, Hrvatska, I. gimnazija u Zagrebu, Izidor Kršnjavi, Jelena Veljača, Jelena Vukmirica, Josipa Lisac, Kajzerica, Književnost, Korana Ugrina, Krunoslav Cigoj, Maša Kolanović, Marko Pjaca, Mirna Medaković, Morana Zibar, Muzej Mimara, Nino Škrabe, Njemački jezik, Novi Zagreb, Pero Kvesić, Pjevanje, Utrina, Vanda Winter, Zagreb, Zagrebačke gradske četvrti, Zlatko Foglar, Zoran Čutura, 1934., 1940., 1943., 1947., 1977., 1986., 7. studenoga, 8. listopada.
Antonija Stanišić
Antonija Stanišić Šperanda (Požega, 9. lipnja 1976.) hrvatska je glumica.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Antonija Stanišić · Vidi više »
Božidar Alić
Božidar Alić (Zagreb, 24. prosinca 1954. – Zagreb, 3. ožujka 2020.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Božidar Alić · Vidi više »
Branko Kincl
Branko Kincl (Zagreb, 3. travnja 1938.), hrvatski akademik.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Branko Kincl · Vidi više »
Daria Lorenci
Daria Lorenci Flatz, rođ.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Daria Lorenci · Vidi više »
Drago Diklić
Drago Diklić, (Sinj, 28. studenog 1937.) je hrvatski pjevač, glazbenik, skladatelj, kantautor i jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske zabavne i jazz glazbe.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Drago Diklić · Vidi više »
Državna matura
Učenici na državnoj maturi. Državna matura (lat. maturitas, maturus) je obvezni završni pismeni ispit koji učenici gimnazija polažu nakon završetka četvrtog razreda tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Državna matura · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Engleski jezik · Vidi više »
Filip Krovinović
Filip Krovinović (Zagreb, 29. kolovoza 1995.) hrvatski je nogometaš koji igra na poziciji veznog igrača.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Filip Krovinović · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Francuski jezik · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Gimnazija · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Hrvatska · Vidi više »
I. gimnazija u Zagrebu
I.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i I. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Jelena Veljača
Jelena Veljača (Zagreb, 23. travnja 1981.), hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica, kolumnistica, feministkinja i aktivistkinja.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Jelena Veljača · Vidi više »
Jelena Vukmirica
Jelena Vukmirica (Zagreb, 1979.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica, savjetnica i trenerica za javni nastup, govorništvo i komunikaciju.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Jelena Vukmirica · Vidi više »
Josipa Lisac
Josipa Lisac (Zagreb, 14. veljače 1950.) hrvatska je pjevačica.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Josipa Lisac · Vidi više »
Kajzerica
Ploča na ulazu u Kajzericu s Avenije Dubrovnik. Remetinečki rotor (dio Kajzerice). Kajzerica je zagrebački kvart i mjesni odbor u Novom Zagrebu, unutar gradske četvrti Novi Zagreb – zapad.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Kajzerica · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Književnost · Vidi više »
Korana Ugrina
Korana Ugrina (Zagreb, 1997.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Korana Ugrina · Vidi više »
Krunoslav Cigoj
Krunoslav Cigoj (Zagreb, 30. ožujka 1949. – Zagreb, 27. kolovoza 2015.) bio je hrvatski pjevač (tenor), operni i operetni redatelj te diplomat.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Krunoslav Cigoj · Vidi više »
Maša Kolanović
Maša Kolanović (Zagreb, 19. studenoga 1979.), hrvatska je spisateljica koja radi kao izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Maša Kolanović · Vidi više »
Marko Pjaca
Marko Pjaca (Zagreb, 6. svibnja 1995.) hrvatski je nogometaš.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Marko Pjaca · Vidi više »
Mirna Medaković
Mirna Medaković Stepinac (Zagreb, 20. lipnja 1985.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Mirna Medaković · Vidi više »
Morana Zibar
Morana Zibar (Zagreb, 1977.) hrvatska je kvizašica, poznata po kvizu Potjera u kojem sudjeluje kao "lovac" od 2013.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Morana Zibar · Vidi više »
Muzej Mimara
Muzej Mimara Muzej Mimara Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Muzej Mimara · Vidi više »
Nino Škrabe
Nino Škrabe (Jastrebarsko, 22. listopada 1947.), hrvatski je dramatičar i publicist.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Nino Škrabe · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Njemački jezik · Vidi više »
Novi Zagreb
Zračna fotografija zapadnog dijela Novog Zagreba Novi Zagreb je dio grada Zagreba izgrađen poslije Drugoga svjetskog rata južno od rijeke Save.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Novi Zagreb · Vidi više »
Pero Kvesić
Pero Kvesić (Zagreb, 1950. – Zagreb, 11. studenog 2023.) bio je hrvatski novinar, književnik i scenarist.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Pero Kvesić · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Pjevanje · Vidi više »
Utrina
Tipični stambeni neboderi u Utrini. Gradski bazen Utrina. Utrina je gradsko naselje na istoku Novog Zagreba, dijelu grada Zagreba južno od rijeke Save.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Utrina · Vidi više »
Vanda Winter
Vanda Winter (Zagreb, 14. kolovoza 1984.) hrvatska je kazališna i televizijska glumica i pjevačica.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Vanda Winter · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačke gradske četvrti
Gradska četvrt, uz mjesne odbore, oblik je mjesne samouprave u Gradu Zagrebu putem kojeg građani sudjeluju u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada i lokalnim poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Zagrebačke gradske četvrti · Vidi više »
Zlatko Foglar
Zlatko Foglar(Tuzla, 5. listopada 1935.), hrvatski operni pjevač bariton.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Zlatko Foglar · Vidi više »
Zoran Čutura
Zoran Čutura (Zagreb, 12. ožujka 1962.) hrvatski je košarkaš, bivši jugoslavenski reprezentativac.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i Zoran Čutura · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 1934. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 1943. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 1947. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 1977. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 1986. · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 7. studenoga · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: IV. gimnazija u Zagrebu i 8. listopada · Vidi više »
